Zekerijah Osmić: Odbrambene strukture imaju puno razloga da budu ponosne
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zekerijah Osmić u razgovoru za Agenciju FENA govori o prioritetima Ministarstva odbrane BiH (MOBiH) i Oružanih snaga BiH (OSBiH) te refleksijama općeg stanja u BiH na odbrambenu reformu i evroatlantski put naše zemlje.
U razgovoru, upriličenom u povodu obilježavanja Dana Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, 1. decembra i 8. godišnjice formiranja jedinstvenih OSBiH, ministar Osmić detektira temeljne pravce djelovanja u odbrambenom sektoru, uz ocjenu da odbrambene strukture BiH imaju puno razloga biti ponosne na ono što su postigle u 2013. godini.
Koje su težišne aktivnosti MOBiH i OSBiH obilježile godinu na izmaku?
– Odbrambene strukture BiH imaju puno razloga biti ponosne na ono što su postigle u 2013. godini, iako možemo reći da su određeni aspekti mogli biti i bolje realizirani. Podrška drugih državnih i društvenih struktura u određenom momentu, zavisno od realnih mogućnosti, imala je znatan uticaj na rezultate MOBiH-a i OSBiH u ovoj godini. Iz tih razloga mislim da odbrambene strukture BiH imaju puno razloga biti ponosne na ono što su postigle tokom godine.
Kada ovo kažem, smatram da je nivo osposobljenosti OSBiH svakim danom sve bolji. Dostignuti nivo interoperabilnosti s NATO-ovim snagama otvara nove mogućnosti saradnje s našim partnerima, kako članicama “Partnerstva za mir”, tako i NATO-ovim članicama. Pripadnici OSBiH su pokazali da u različitim uslovima izvođenja operacija mogu dati adekvatan odgovor za rizike i prijetnje koji se mogu pojaviti u savremenim uslovima izvođenja borbenih djejstava.
Vježbe s pripadnicima NATO-a i EUFOR-a potvrđuju i opredijeljenost Evropske unije (EU), partnera i drugih međunarodnih organizacija u izgradnji sigurnog i stabilnog okruženja u BiH, kroz obuku pripadnika OSBiH, te provjeru sposobnosti zajedničkog djelovanja pripadnika EUFOR-a i OSBiH-a.
Saradnja s EUFOR-om u BiH se ogleda u razvijanju sposobnosti OSBiH prema zahtjevima i standardima NATO-a, što nam uveliko pomaže na putu ka punopravnom članstvu u NATO.
Komanda EUFOR-a s komandantom generalmajorom Dieterom Hajdekerom (Heideckerom) na čelu daje ogroman doprinos u razvoju samostalnih i samoodrživih kapaciteta, obuke komandi i jedinica OSBiH.
Mi smo ove godine imali učešće 18 zemalja u vježbi LOGEX 13, odnosno osam NATO-ovih država i deset država-članica Partnerstva za mir. To pokazuje, da svi mi doprinosimo jačanju povjerenja, sigurnosti i stabilnosti, kako na regionalnom, tako i na globalnom planu.
Osim toga, u protekloj godini proširili smo naše angažovanje u misiji ISAF u Afganistanu s jedinicom Vojne policije, a pružali smo pomoć civilnim strukturama u reagiranju na prirodne i druge katastrofe, prije svega u gašenju požara, gdje bih posebno istakao naš angažman u gašenju požara, sanaciji stanja i evakuaciji bolesnika u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću.
Ima li pomaka u otklanjanju “kočnica” u procesu aktivacije MAP-a, a što podrazumijeva rješavanje pitanja vojne imovine?
– Aktivacija MAP-a za BiH zavisi od samo tog jednog uslova – rješavanja pitanja vojne imovine. U Bosni i Hercegovini ostale su 63 lokacije koje je Predsjedništvo BiH odredilo kao perspektivne za OSBiH. Od tih 63 lokacije, njih 31 je u potpunosti spremno za uknjižbu. Što se tiče preostalih 32 u toku su aktivnosti na prikupljanju relevantne dokumentacije za iste.
Ispunjavanjem ovog uslova, od NATO-a ćemo dobiti “zeleno svjetlo” da otpočnemo naš Akcioni plan za članstvo – MAP. Time bi bio ubrzan put BiH ka punopravnom članstvu u NATO-u. Prijem u MAP ujedno znači da je država stavljena u status neposrednog kandidata za članstvo u NATO, od NATO-a.
U istupima dužnosnika NATO-a iskazana je spremnost Alijanse za prijem BiH u punopravno članstvo, ali za pristupanje NATO-u svaka zemlja mora ispunjavati jasno utvrđene uslove i dostići potrebne standarde u svim sferama društvenog djelovanja.
BiH je opredijeljena za uključivanje u NATO i EU i o tom pitanju postoji konsenzus svih relevantnih državnih i političkih struktura. Međutim, opredjeljenje za evropske i evroatlantske integrativne procese postavlja pred BiH brojne obaveze na dostizanju potrebnih standarda koji će BiH učiniti prihvatljivim partnerom za NATO, a i za EU.
Šta je urađeno na planu uništavanja viškova naoružanja, uključujući i poboljšanje sigurnosti na lokacijama skladištenja (projekat SECUP BiH), te šta su prioriteti u procesu deminiranja?
– Prioritet u radu Ministarstva odbrane BiH je rješavanje viškova naoružanja, minsko-eksplozivnih sredstava (MES). Izrađeni su planovi da se, u skladu s Odlukom Predsjedništva BiH, viškovi mogu rješavati prodajom, donacijom ili uništenjem.
Potrebno je više od 40.000 komada naoružanja riješiti i više od 17.000 tona minsko-eksplozivnih sredstava i municije prodati ili uništiti, ovisno o stanju.
Stoga je potrebno snažnije uključiti civilne kapacitete koji imaju sposobnost uništenja i rješavanja viškova prvenstveno nestabilnih sredstava da bi se sigurnosni rizici u dogledno vrijeme smanjili. U prethodnom periodu nije evidentirana nijedna tehnička ili druga nezgoda koja bi uzrokovala tehničke ili druge havarije, kao što je to bilo u nekim zemljama u okruženju, čime se potvrdio i profesionalizam pripadnika OSBiH.
Prioritet je, naravno, njihovo rješavanje kako iz sigurnosnih razloga, tako i ekonomskih, jer osiguravanje istih zahtijeva znatna budžetska sredstva i personalne resurse koja dodatno opterećuju funkcioniranje OSBiH.
Sličan, ako ne i isti izazov, imamo na planu kontrole, inspekcije i čuvanja perspektivnog naoružanja i municije i minsko-eksplozivnih sredstava. I u jednim i u drugim aktivnostima imamo uključen veliki broj aktera, kako iz Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, tako i veliki broj međunarodnih faktora, institucija i organizacija.
Osim NATO-a, EUFOR-a, u ove aktivnosti su uključeni i Delegacija Evropske unije u BiH, Ambasada SAD-a, OSCE-a, UNDP-a, Norveška narodna pomoć i druge prijateljske države, ambasade, institucije i organizacije.
Činjenica je da su do sada učinjeni ogromni koraci na uklanjanju viškova naoružanja i municije i učinjen je veliki napredak u stvaranju sigurnijeg ambijenta za sve građane BiH.
Također, početkom jula ove godine pokrenuo sam proces 100 posto popisa naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, koji se realizuje u fazama i koji omogućava da se osim evidentiranja u isto vrijeme razvrstava perspektivno od neperspektivnog, visokorizično itd.
Očekujemo da do 31. decembra 2015. godine imamo završen ovaj sveobuhvatan popis, a samim tim i kompletiranu bazu podataka o stanju naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava u OSBiH.
Ove godine smo formirali forum – Strateški komitet za naoružanje, municiju i minsko-eksplozivna sredstva, čija je svrha što efikasnije, brže i transparentnije rješavanje viškova naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava koja su pod kontrolom OSBiH.
Pitanje viškova naoružanja i municije već duže vremena opterećuje Ministarstvo odbrane i mi ćemo, zajedno s našim partnerima iz međunarodne zajednice, koji su do sada bili uključeni u ovaj proces, pokušati ovo pitanje riješiti na što efikasniji način. Također, smatrali smo da je vrijeme da svi oni koji su do sada bili uključeni u ovaj proces, a radili su po ovim pitanjima neovisni jedni od drugih, počnu raditi zajedno, ciljano i koordinirano pod jednom upravljačkom strukturom.
Interesi MOBiH-a i države BiH su jednostavni, možemo kazati pragmatični, a to je da su ti viškovi naoružanja i municije prije svega teret našoj instituciji, a, istovremeno, i potencijalna prijetnja.
Cilj komiteta je da pravovremeno odgovori na izazove povezane sa stanjem naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava uskladištenim na lokacijama OSBiH. Strateškim komitetom predsjedava ministar odbrane sa zamjenicima, a osim predstavnika MOBiH-a i OSBiH-a, stalni članovi ovog komiteta su Delegacija Evropske unije u BiH, Misija OSCE-a u BiH, Ambasada SAD-a u BiH, Ambasada Švicarske u BiH, NATO-štab u Sarajevu, EUFOR i UNDP.
Komitet će se također baviti i pitanjima perspektivnog naoružanja, municije i MES-a u smislu brige o uslovima skladištenja, poligona za uništavanje viškova naoružanja i municije.
Također, u junu ove godine je započeo projekat EXPLODE, koji su pokrenuli Ministarstvo odbrane i OSBiH u saradnji s Evropskom unijom, Misijom OSCE-a u BiH i UNDP-om.
Ovaj projekat će trajati 28 mjeseci, dakle do 2015. godine. Cilj projekta je da podrži OSBiH u smanjenju viškova municije i minsko-eksplozivnih sredstava, kao i Ministarstvo odbrane BiH u unapređenju upravljanja zalihama, sigurnosti i uslovima skladištenja na lokacijama uskladištenja.
Podsjećam da ukupna količina tona viškova naoružanja, municije i MES-a iznosi više od 17.000. Veći dio te količine je visokorizičan, što predstavlja potencijalnu prijetnju za stanovništvo koje živi u blizini lokacija skladištenja kao i za vojnike koji osiguravaju ovakve viškove.
Projekat EXPLODE sastoji se od tri komponente – uništavanja municije i MES-a, razvoja kapaciteta za kontrolu naoružanja i upravljanja zalihama municije.
Projekat finansira EU u iznosu od 3.837.830 eura. Ističem da je EU do sada osigurala više od osam miliona eura za ove i slične namjene.
Što se tiče deminiranja, operacije humanitarnog deminiranja se provode kontinuirano tokom kalendarske godine kroz ljetnu i zimsku kampanju deminiranja. Humanitarnim deminiranjem se na najdirektniji način pomaže u povećanju opšteg stepena bezbjednosti građana i stvaranju povoljnih uslova za prosperitetniji ekonomski razvoj lokalne zajednice.
OSBiH učestvuju s oko 20 posto u ukupnom procesu deminiranja u BiH. U ovoj godini, do sada je realizovano deminiranje 1.303. 700 metara kvadratnih teritorije ili oko 40 posto planiranog izvršenja Godišnjeg plana protuminskih akcija u 2013. godini. Na obim realizacije plana neposredno su uticali problemi logističke podrške aktivnosti deminiranja.
Šta su prioriteti u pogledu kadrovske popune, opremanja i modernizacije sastava OSBiH?
– Prijem mladih vojnika u OSBiH se realizuje od 2008. godine. Nakon konkursa i provedene obuke, najuspješniji kandidati potpisuju ugovore o prijemu u profesionalnu vojnu službu, te raspoređuju u jedinice OSBiH na određene dužnosti.
U proteklih pet godina je raspisano šest konkursa za prijem mladih vojnika i do sada je u profesionalnu vojnu službu u OSBiH primljeno novih 3.752 vojnika od čega 299 žena. U periodu nakon prijema, kao i svi profesionalni vojnici, mladi vojnici prolaze veoma zahtjevnu osnovnu, te vojno-specijalističku obuku. Posao je ispunjen disciplinom, dinamikom i kontinuiranom obukom, što ovaj poziv čini privlačnim mladim ljudima.
Pred svakom novom generacijom vojnika su i novi izazovi, ali i stjecanja znanja, stručnog usavršavanja i izgradnje snažnih
psihofizičkih ličnosti. Izgrađujući sebe kao pojedinca, u stručnom i svakom drugom pogledu, ovi mladi ljudi daju puni doprinos u izgradnji i jačanju OSBiH i države BiH.
Nastavak kontinuiranog podmlađivanja kadra praktično se odvija putem dinamike prijema mladih vojnika u profesionalnu službu u OSBiH, usklađenu s dinamikom otpusta personala iz OSBiH.
Naime, Ministarstvo odbrane i OSBiH su preduzeli važne korake na pripremi procesa tranzicije vojnog personala i zatražili od zemalja NATO-a, Evropske komisije i drugih potencijalnih donatora za aktivno učešće u NATO-ovim perspektivama programu za otpuštene pripadnike (kojima je zbog starosne granice prestala profesionalna vojna služba).
Proces prijema novih profesionalnih vojnika u OSBiH, odnosno podmlađivanja sastava OSBiH će se odvijati i u narednom periodu. Primjetno je da se za vojnički poziv prijavljuje sve više kandidatkinja. Trenutno u OSBiH ima pet posto žena, i taj broj se konstantno povećava s ciljem da ih bude oko 10 posto.
Pripadnice OSBiH pokazuju da u vojnoj službi i žene mogu biti jednako uspješne kao i muškarci.
Uporedo s prijemom mladih vojnika, Ministarstvo odbrane BiH je prepoznalo potrebu da se unaprijedi i stanje u oblasti odabira, obuke i obrazovanja mladih oficira da bi mlade vojnike predvodili najbolji mladi kadrovi regrutovani iz civilnog društva. Kao naročito bitno, prepoznata je dimenzija identifikacije budućih lidera – oficira.
Mladi oficiri OSBiH su se regrutovali napredovanjem iz postojećeg vojničkog i podoficirskog kadra ili školovanjem na akademijama prijateljskih zemalja. Kada je u pitanju školovanje na stranim akademijama, kadeti OSBiH su postizali odlične rezultate i za svoj rad dobijali samo riječi pohvale. Međutim, takva obuka omogućena je samo ograničenom broju polaznika, što ne zadovoljava potrebe zanavljanja oficirskog kadra.
U proteklom periodu MOBiH je, uz izvanrednu pomoć i podršku Ambasade Velike Britanije u BiH i NATO-ovog štaba u Sarajevu, radilo na osmišljavanju, planiranju i pripremi novog sistema odabira, obuke, obrazovanja i prijema mladih oficira u OSBiH, koji će se zasnivati na prijemu putem javnog konkursa, odnosno regrutovanjem mladih oficira iz civilnog sektora (nakon završenog fakultetskog obrazovanja). Pošto je riječ o novom sistemu, cijelom procesu je posvećena posebna pažnja, od planiranja i organizovanja sopstvenog kvalitetnog i savremenog odabira (selekcije) i obuke, preko propisa koji regulišu prijem, do samog prijema budućih oficira u OSBiH.
Vjerujemo da ovo predstavlja početak jednog dugog puta od izuzetne važnosti za OSBiH. Cilj novog sistema je da OSBiH izaberu kvalitetne mlade diplomante direktno iz civilnog sektora. Mi smo objavili konkurs kojim se mladići i djevojke pozivaju da se prijave za oficirsku obuku, a kandidati će proći kroz intenzivni program odabira čiji cilj je da prepozna njihov potencijal u oblasti liderstva. Da bi se mogli pridružiti jedinicama OSBiH kao komandiri vodova, najuspješniji kandidati će nakon odabira biti pozvani na obuku u trajanju od 44 sedmice.
Organizujući vlastiti proces odabira i obuke oficira, OSBiH bi, ne samo podmladile svoj oficirski kadar nego i osigurale jednoobraznost zasnovanu na najsavremenijim metodama odabira i obuke, čime bi se postigao maksimalni kvalitet. Naravno, kompatibilnost procesa odabira i obuke pojedinaca s istim procesima u savremenim vojskama, garantuje i kompatibilnost jedinica OSBiH, što je jedan od bitnih preduslova svih evroatlantskih integracija. Uz to, imajući u vidu trenutnu ekonomsku situaciju u zemlji i šire, veoma je bitno da je ovaj projekat primjenjiv i da dugoročno donosi uštede, te da ne zahtijeva nikakve izmjene zakonske i podzakonske regulative.
Ovaj pilot- projekat odabira usmjeren je na kandidate iz civilnog sektora za prijem u profesionalnu vojnu službu u kategoriji oficira. Međutim, plan je da se naredne godine sistem proširi da bi se najbolje mlade vođe birale paralelno iz civilnog sektora i iz redova vojnika i podoficira OSBiH.
Očekujemo da će implementacija ovog projekta omogućiti MOBiH-u i OSBiH da na najbolji način prihvate i uspostave vlastiti model odabira i obuke budućih mladih oficira – lidera OSBiH, što će na najbolji način doprinijeti jačanju sposobnosti OSBiH, ali i afirmaciji čitave države.
Što se tiče modernizacije, narednom periodu moramo posvetiti pažnju i uložiti adekvatna sredstva, naročito u nabavku opreme i materijalno-tehničkih sredstava koja su potrebna da bi OSBiH mogao adekvatno izvršavati svoje dužnosti i obaveze.
Usvojili smo “Plan modernizacije OSBiH 2011 – 2020.” Usvajanjem tog dokumenta i kroz institucionalnu podršku, nadamo se da će biti više razumijevanja za modernizaciju, operacije i opremanje Oružanih snaga.
Trenutno, sredstva za modernizaciju i kapitalne investicije su nedovoljna i jedan od najvažnijih prioriteta će biti da u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH izvršimo uštede, gdje god je to moguće, a da ne ugrozimo funkcioniranje sistema.
Dodatni problem je snabdijevanje OSBiH, jer je dugotrajna i složena procedura nabavki materijalno-tehničkih sredstava, opreme, goriva i ostalih artikala, a koja je uslovljena zakonskom procedurom. No i pored toga, Oružane snage su prisutne i aktivne u realizaciji brojnih projekata pomoći stanovništvu BiH kroz angažiranje naših jedinica u procesu deminiranja, gašenju požara, zaštiti od poplava, angažiranjem u slučaju vremenskih nepogoda, izgradnji ili popravci putne, vodovodne ili mostovne infrastrukture na cijelom području Bosne i Hercegovine.
Također, moram spomenuti da za projekte i aktivnosti Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH pomoć pružaju međunarodne organizacije, prije svega NATO-ov štab u Sarajevu, Glavna komanda EUFOR-a, UNDP, Misija OSCE-a, kao i Američka komanda za Evropu (US EUCOM), Nacionalna garda Merilenda, vlada SAD-a i druge prijateljske zemlje.
Kako ocjenjujete regionalnu saradnju u sektoru odbrane te učešće pripadnika OSBiH u mirovnim operacijama?
– OSBiH aktivno i uspješno razvijaju i održavaju bilateralne i multilateralne odnose s oružanim snagama iz gotovo 30 zemalja svijeta. Saradnja se realizira u brojnim i značajnim oblastima i zasnovana je na partnerskim i prijateljskim osnovama. Ta saradnja nam značajno pomaže i u izgradnji operativnih kapaciteta i sposobnosti kao i dostizanju interoperabilnosti i kompatibilnosti na putu ka NATO-u.
Smatram veoma važnim da sve zemlje zapadnog Balkana postanu NATO-ove članice, jer će to u najvećoj mjeri relaksirati odnose između zemalja, te poboljšati političke, društvene i sigurnosne aspekte zemalja u regionu. Budućnost naše regije je u saradnji u oblasti odbrane, to je naš imperativ i svi moji susreti s ministrima odbrane zemalja u regiji pridonose stabilnosti i sigurnosti okruženja. Uz činjenicu da su Hrvatska i Albanija već članice NATO-a, da je Crna Gora je na dobrom putu, da je Makedonija zaustavljena pred vratima NATO-a zbog svog imena, odnosno spora s Grčkom, apsurdno je da taj proces ne slijede i Srbija, te Bosna i Hercegovina.
U scenariju kada bi jedna država regiona ostala van transatlantskih tokova, posljedice na čitav region bile bi negativne, po sistemu spojenih posuda, jer bi se nestabilnost jedne države prenosila na ostale zemlje regiona.
Što se tiče učešća naših pripadnika u mirovnim misijama, prije svega želim reći i naglasiti činjenicu da je Bosna i Hercegovina, a najviše zahvaljujući reformi odbrane i Oružanim snagama BiH, od zemlje koja je bila primalac međunarodne pomoći i međunarodnog sigurnosnog sistema postala aktivna učesnica u izgradnji svjetskog mira i globalne sigurnosti.
Bosna i Hercegovina je kao odgovorna članica međunarodne zajednice, iskazala opredjeljenje za angažiranjem pripadnika Oružanih snaga BiH u misijama podrške miru. Od Demokratske Republike Kongo, preko Eritreje, Etiopije i Iraka, do Afganistana, Oružane snage BiH su pridobile povjerenje saveznika i daju doprinos globalnim naporima za uspostavu i očuvanje mira i stabilnosti u svijetu.
Upućivanjem pripadnika OSBiH u Afganistan dat je jasan signal međunarodnoj zajednici da je Bosna i Hercegovina spremna ispuniti svoje međunarodne obaveze na putu ka daljoj integraciji u NATO. I javnost je u najvećoj mjeri svjesna činjenice da je ovim činom učinjen jedan od najkonkretnijih koraka ka članstvu BiH u NATO-u.
Naša pješadijska jedinica u Afganistanu djeluje od 2010. godine (45 pripadnika u svakoj rotaciji koja traje šest mjeseci) i u potpunosti je dostigla potrebne standarde za izvršenje misije, a obuka je u potpunosti provedena u skladu sa standardima oružanih snaga zemalja članica NATO-a.
Biraju se najbolji na osnovu određenih kriterija, kao što su borbeno iskustvo, vojne vještine i fizička izdržljivost. Trenutno se na osiguranje baze “Price“ (Prajs) u provinciji Helmand (Afganistan) nalazi sedma rotacija Pješadijske jedinice OSBiH. Osim Pješadijske jedinice u Afganistanu imamo i grupu od osam oficira OSBiH u sastavu kontingenta Oružanih snaga SR Njemačke.
Nedavno se iz Afganistana vratila Jedinica vojne policije od 26 pripadnika koji su zajednički djelovali s Nacionalnom gardom Merilenda i koji su za rezultate rada dobili visoke ocjene od nadležne komande.
Oružane snage BiH su spremne nastaviti učešće u misiji koja će naslijediti misiju ISAF-a nakon 2014. godine, u okviru zadataka koje trenutno izvršavaju, ukoliko NATO iskaže potrebu za zadržavanjem takvih kapaciteta u novoj misiji.
Osim misije u Afganistanu, pet oficira Oružanih snaga BiH angažirano je u misiji UN-a u DR Kongo.
Moram istaći i da Oružane snage BiH svojim učešćem u međunarodnim misijama doprinose miru i stabilnosti u svijetu i grade pozitivan imidž Bosne i Hercegovine na vanjskopolitičkom planu i spremne su i odlučne da u tom pravcu globalno djeluju i pomognu.
Ima li konkretnih pomaka kada se radi o oživljavanju i stavljanju u funkciju kapaciteta namjenske industrije – nastupa na trećim tržištima i sl.?
– Namjenska industrija nije u nadležnosti Ministarstva odbrane, ali sam u svakoj prilici isticao nužnost oživljavanja kapaciteta namjenske industrije i saradnju s regionalnim državama u ovoj oblasti.
Zagovaram i zajednički nastup na trećim tržištima i u tome imamo podršku svih potencijalnih kupaca, od Ujedinjenih Arapskih Emirata do Kine.
Molim Vas da ukratko prokomentirate planske aktivnosti za narednu godinu?
– Oružane snage imaju svoju misiju koju ispunjavaju u skladu sa zakonom. Prioriteti su rješavanje viškova pokretne i nepokretne imovine, ispunjavanje međunarodnih obaveza, bilateralna, regionalna i međunarodna saradnja, realizacija plana deminiranja, učešće u operaciji ISAF, u misiji u Kongu, obuka, prijem mladih vojnika, pomoć stanovništvu itd.
Očekujemo i da politička odluka u pogledu rješavanja pitanja vojne imovine bude provedena, što bi otvorilo mogućnost da BiH učestvuje u Akcionom planu za članstvo u NATO-u.
Oružane snage BiH su, iako sa ograničenim resursima, spremne da se suoče s izazovima i zahtjevnim misijama i da svojom profesionalnošću, naporima, znanjem i iskustvom izvršavaju najsloženije zadatke. Time pokazujemo i da su Oružane snage BiH nezamjenljiv faktor u afirmaciji Bosne i Hercegovine, da su pripadnici Oružanih snaga BiH spremni, opremljeni i obučeni da i ubuduće doprinose globalnoj sigurnosti, u operacijama podrške miru, te da budu respektabilan partner u međunarodnoj zajednici.
Na kraju, za ulazak u NATO mi moramo izgraditi Oružane snage koje ispunjavaju sve NATO-ove standarde, moramo nastaviti s reformskim aktivnostima i s realizacijom obaveza u okviru NATO-ovih integracionog procesa.
Koje su značajke misije i uloge OSBiH u kontekstu vojno-civilne saradanje?
– Želim ovdje naglasiti da je uloga Oružanih snaga BiH prepoznata kroz podršku civilnim strukturama, posebno u kriznim situacijama, kao što su ove godine bili požari, prošle godine požari i sniježne nepogode, te različite druge vrste saradnje i pomoći civilnim organima vlasti i lokalnim zajednicama kao što su projekti deminiranja, inžinjerijski radovi, sanacija puteva, postavljanje pontonskih mostova, izgradnja vodovodnog sistema, rekonstrukcija škola itd.
Također, podržavamo različite projekte i manifestacije na kulturnom, sportskom i vjerskom planu širom Bosne i Hercegovine.
Sve to govori o Oružanim snagama BiH kao stabilizirajućem faktoru u BiH i predvodniku puta ka NATO-u.
Međutim, da bismo bili kredibilan partner NATO-u moramo i dalje dostizati NATO-ove standarde, ne samo u oblasti odbrane, jer u NATO ne ulaze samo oružane snage, nego država BiH u cjelini.
(FENA)
