U dva posljednja mjeseca Elmedin Dino Konaković, premijer Kantona Sarajevo, u nekoliko navrata primjerom je pokazao kako to treba danas u BiH da se ponaša i da radi jedan političar.
(PIŠE: Eldar DIZDAREVIĆ – Oslobođenje)
Od njegovih reakcija na vijesti o samoubistvu dječaka Mahira Rakovca pa sve do objavljivanja liste imena ljudi i njihovih plata, Konaković je na izvjestan način očitao pravu lekciju kolegama na višim nivoima vlasti i sebi priskrbio veliku podršku cjelokupne javnosti. Usudio se dirnuti i u pravo “osinje gnijezdo” objavljujući spisak zdravstvenih radnika i njihovih nemoralno visokih plata. Dok Vlada FBiH, Svjetska banka i MMF zamajavaju građane jalovim pričama o moratoriju na zapošljavanje u administraciji, Konaković to radi daleko pametnije, bolje, brže i efikasnije – objavio je imena direktora kantonalnih javnih preduzeća i institucija koji imaju visoke plate i pokrenuo proceduru donošenja zakona koji će te devijacije ispraviti.
Posljednja stvar koju je premijer Kantona Sarajevo nedavno uradio odjeknula je poput groma iz vedra neba u strukturama vlasti na svim nivoima – od općina, kantona, entiteta pa do države. Riječ je o nedavno prezentiranoj studiji o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza po kantonima u FBiH, koja ukazuje na neke stvari o kojima se do sada uglavnom izbjegavalo govoriti i koja pri tome otvara brojna dodatna pitanja. Ovu studiju, koja se ustvari zove “Procjena pozicije Kantona Sarajevo u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza u BiH”, uradio je na zahtjev Vlade KS-a tim stručnjaka Ekonomskog instituta Sarajevo kojeg je predvodio prof. dr. Sead Kreso, a u čijoj su izradi još sudjelovali i dr. Muamer Halilbašić, dr. Izudin Kešetović, dipl. oec. Muhamed Kozadra, dr. Lejla Lazović-Pita te dr. Nino Serdarević.
Rezultati ove studije prilično su uznemirili političare na kantonalnim nivoima vlasti, ali i na entitetskim pa čak i na državnom. Prisjetimo se da već nekoliko godina predstavnici pojedinih kantona ovdašnju javnost zasipaju paušalnim ocjenama i tvrdnjama kako je raspodjela javnih prihoda među kantonima neravnomjerna i nepravedna, jer, prema njima, u toj raspodjeli novca Kanton Sarajevo zbog takozvanog posebnog koeficijenta prolazi daleko bolje od preostalih devet kantona. Njihova je teza kako se glavni grad BiH razvija s leđa i na teret ostalih kantona (naprimjer, Tuzla, Mostar radi – Sarajevo se gradi), zbog čega su na kraju počeli tražiti i da se KS-u ukine pomenuti posebni koeficijent, to jeste smanje prihodi od indirektnih poreza, a da se taj novac podijeli ostalim kantonima.
Argumentacija za ovakve tvrdnje pronađena je u također jednoj analizi koju je svojevremeno sačinio Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara. Uvođenje posebnih koeficijenata za neke kantone rezultiralo je manjim prihodima od indirektnih poreza za druge, zaključeno je u toj analizi, uz obrazloženje kako bi ukidanje posebnog koeficijenta za KS godišnje oslobodilo oko 140 miliona KM viška sredstava za druge kantone, što bi, prema njima, omogućilo mnogo ravnomjerniji razvoj svih područja FBiH.
I najnovija studija “Procjena pozicije Kantona Sarajevo u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza u BiH” također potvrđuje tezu da je raspodjela javnih prihoda među kantonima u FBiH nepravedna. Međutim, suprotno od IDPI-ove analize, ona konkretnim brojkama i primjerima iz BiH, regije i svijeta dokazuju da je upravo KS zakinut kod raspodjele javnih prihoda, čak i pored tog posebnog koeficijenta (dva). Tim Ekonomskog instituta taj zaključak izvodi na temelju općeprihvatljivog univerzalnog načela koje se primjenjuje u svim federalno uređenim državama Evrope i svijeta, a koje glasi da raspodjela javnih prihoda mora biti makar približno proporcionalna učešću u javnim prihodima. Drugačije rečeno, najviše novca od indirektnih poreza trebaju dobiti oni kantoni koji najviše novca po osnovu indirektnih poreza i uplaćuju na jedinstveni račun.
A to se univerzalno načelo jednostavno ne primjenjuje u slučaju KS-a. Podaci iz studije pokazuju da je iz ovog kantona u posljednje četiri godine, naprimjer, uplaćeno čak 8,5 puta više prihoda nego iz Zapadnohercegovačkog, 7,5 puta više prihoda nego iz Hercegovačko-neretvanskog ili 6,5 puta više nego iz Tuzlanskog kantona. No, ni to nije sve. U pomenutom periodu iz Kantona Sarajevo uplaćeno je – vjerovali ili ne – čak 1,3 puta više prihoda na jedinstveni račun nego iz cijele Republike Srpske. Nažalost, pri tome raspodjela javnih prihoda ni približno ne prati ove proporcije i odvija se itekako na štetu KS-a.
U posljednje četiri godine iz KS-a uplaćeno je po osnovu indirektnih poreza na jedinstveni račun ukupno 9,19 milijardi KM, što čini 39,5 posto od ukupnih uplata na nivou BiH, odnosno čak 57,6 posto ukupnih uplata na nivou Federacije BiH. U slučaju uplata prema parametru krajnje potrošnje po PDV prijavama Kanton Sarajevo učestvuje u FBiH sa čak 43,6 posto, odnosno sa 29,2 posto na nivou BiH, pri čemu raspodjela (povrat) indirektnih poreza ne prati ove proporcije. Zbog toga se u studiji zaključuje da iz navedenih analiza uplata i isplata od 2012. do prvih devet mjeseci 2015. godine Kanton Sarajevo dobija čak 6 do 7 puta manje indirektnih poreza u odnosu na ukupne uplate, odnosno 2 do 2,5 puta manje u odnosu na uplate prema kriteriju krajnje potrošnje. “Na ovaj način je ugroženo osnovno pravilo da se najveći dio poreza vraća tamo gdje je i nastao”, navodi se u studiji, pri čemu se brojčano dokazuje crno na bijelo da se to pravilo itekako poštuje i primjenjuje u Švajcarskoj, Njemačkoj, Hrvatskoj i tako dalje.
Znači, indirektni porezi koji se uplate iz KS-a dobrim dijelom se ne vraćaju tamo gdje su nastali, dakle, u Sarajevo, nego se prema trenutno važećim propisima raspoređuju na ostale kantone. To ujedno pokazuje da je teza “Tuzla, Mostar radi – Sarajevo se gradi” apsolutno netačna, odnosno da je realno stanje na terenu zapravo dijametralno suprotno. Šta će se desiti u narednom periodu sa raspodjelama indirektnih poreza, ostaje tek da se vidi. No, s obzirom na to da su sve priče o neravnomjernim i nepravednim raspodjelama javnih prihoda krenule iz drugih kantona, bilo bi, najblaže rečeno, politički korektno da Vlada KS-a sada insistira na zahtjevima da se izmijene trenutno važeći propisi i da se KS-u vrate prihodi koji mu pripadaju. Naravno, to bi znatno ugrozilo finansijske pozicije drugih kantona, ali… zar nisu upravo oni zahtijevali da se raspodjela prihoda od indirektnih poreza ubuduće odvija pravednije i poštenije?
O rezultatima i zaključcima koji su polučeni iz ove studije u narednom periodu će svakako biti još puno govora.
Ova studija otvara i brojne druge teme. Naprimjer, iako se to nigdje u njoj eksplicitno ne navodi, dovodi se u pitanje i ispravnost postojećeg Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i općenito koeficijenata o raspodjeli među kantonima, jer je iz prezentiranih podataka više nego uočljivo da su uglavnom kantoni sa bošnjačkom većinom finansijski oštećeni. U tom svjetlu treba promatrati i posljednju odluku ministrice finansija FBiH o raspodjeli javnih prihoda u 2016. godini, za koju SDA tvrdi da je nezakonita te da je rezultat samovolje ministara HDZBiH (podsjetimo se da je ministrica svojom odlukom smanjila prihode Tuzlanskom, Sarajevskom i Zeničko-dobojskom kantonu, a povećala prihode Zapadnohercegovačkom, Posavskom, Hercegovačko-neretvanskom kantonu te da ni ta odluka ne prati općeprihvatljivo evropsko načelo da se najveći dio poreza vraća tamo gdje je i nastao, op. a). Primjeri prezentirani u studiji o raspodjeli prihoda u Švajcarskoj, Njemačkoj i Hrvatskoj također ukazuju na to da se hitno treba pristupiti i promjeni zakonske regulative u BiH koja reguliše pitanje raspodjele prihoda od indirektnih poreza kako ubuduće, naprimjer, kantoni sa hrvatskom većinom – a ako hoćete i cijeli RS – ne bi živjeli djelomično na grbači kantona sa bošnjačkom većinom. Osim toga, studija jasno pokazuje da su u proteklom periodu KS i FBiH finansijski potpomagali RS sa nekih 300 miliona KM godišnje (?!), kao i da je, naprimjer, famozni treći entitet finansijski potpuno neodrživ, odnosno da je održiv samo i jedino ako se kao svojevrsni finansijski parazit “zakači” na leđa kantonima sa bošnjačkom većinom! Zbog svega pomenutog, ova studija, čiju je izradu inicirala Vlada KS-a, bit će, između ostalog, samo još jedan plus u političkoj biografiji premijera Konakovića.
