Zbogom američkoj hegemoniji?
U jeku krize u Ukrajini, sve je jasnije da države iz kluba BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) više nisu spremne prihvatiti međunarodnu dominaciju SAD-a. Je li na pomolu novi globalni poredak?
Cilj navedenih zemalja u razvoju je jasan: one žele promijeniti globalni poredak u kojem SAD nastupa kao hegemonijalna sila. “Zemlje BRICS-a su forum onih država koje nisu zadovoljne međunarodnim poretkom. Itekako bi mogao porasti značaj BRICS-a ukoliko se Rusiju trajno isključi iz skupine G8”, prognozira Peter Birle, voditelj Odjela za istraživanje na Ibero-američkom institutu (IAI) u Berlinu.
Birle kaže da pet zemalja u razvoju želi trajno “slomiti” odnose moći etablirane nakon 1945. godine, odnosno relativirati poziciju SAD-a. “Sve zemlje se smatraju silama u usponu, i misle kako ih očekuje velika budućnost”, kazao je Birle u Stuttgartu na jednom skupu koji se pozabavio odnosom Brazila i Europe.
Demonstracija moći
Posebice Brazil sve karte polaže u intenziviranje suradnje između država BRICS-a. Neposredno nakon Svjetskog prvenstva u nogometu i samo tri mjeseca uoči predsjedničkih izbora (u listopadu), Brazil će 15. i 16. srpnja u Fortalezi organizirati sljedeći summit BRICS-a. Najvažnija tema je utemeljenje zajedničke razvojne banke s početnim kapitalom od 100 milijardi dolara.
Brazilsko ministarstvo vanjskih poslova ne taji simpatije za tu ideju. “Razvojna banka je dokaz gospodarske snage BRICS-a i spremnosti tih zemalja da intenziviraju međusobnu financijsku suradnju”, izjavio je jedan visokorangirani diplomat koji je već na prošlom summitu u Durbanu (u ožujku 2013., naslovna fotografija) bio uključen u izradu teksta o utemeljenju te banke.
Frustracije zbog MMF-a
Najnoviji sukob između članica BRICS-a i SAD-a je star tek nekoliko tjedana. Na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sredinom travnja u Washingtonu, zbog veta američkog Kongresa propala je reforma MMF-a, koja je bila zaključena već 2010.
Zemlje članice MMF-a 2010. su postigle dogovor o tome da zemlje u razvoju dobiju malo više “težine” u zajedničkom klubu prilikom glasovanja. Radilo se konkretno o “prebacivanju” šest posto prava glasa zbog sve većeg značaja zemalja u razvoju u svjetskom gospodarstvu. Samo u posljednjih deset godina porastao je naime udio država BRICS-a u globalnom bruto društvemo proizvodu (BDP) – sa 18 na oko 28 posto.
Ledeno doba
U Brasiliji je veto Kongresa izazvao veliku dozu nerazumijevanja, čak i zgražanja. Zbog veta su dodatno pogoršani ionako napeti odnosi između Brazila i Sjedinjenih Američkih Država. Brazilska predsjednica Dilma Rousseff se prilično jasno distancirala od SAD-a nakon otkrića Edwarda Snowdena o prisluškivanju. Rouseff je tada odgodila i planirani posjet američkom predsjedniku Obami u rujnu 2013.
Već je i prethodnik Dilme Rousseff na čelu Brazila, državni predsjednik Luíz Inácio Lula da Silva (2003.-2011.) promocijom takozvane “Kooperacije Jug-Sjever” stvario temelje protuteže političkoj dominaciji SAD-a u Latinskoj Americi. Pojačana roban razmjena među zemljama u razvoju dovela je do toga da je Kina 2009. postala najveći uvoznik brazilskih proizvoda (do tada je to bio SAD). Od 2012. Kina je i najveći izvoznik u Brazil.
Od robne razmjene, državnoj šefici Rousseff je važnija političko-strateška suradnja s Kinom. Dolazak kineskog predsjednika Xi Jinpinga na summit u Fortalezi u Brazilu ima apsolutni prioritet. Njegov dolazak u Brazil je prvi posjet državnog čelnika Brazilu i uopće regiji. Nakon susreta BRICS-a planiran je i Xijev sastanak s državnim šefovima Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (Celac).
Šuti i pregovaraj
Stratešku orijentaciju Brazila prema Aziji i Africi “ubrzala” je kriza u Ukrajini. Čini se da suradnja unutar BRICS-a raste srazmjerno stupnju izolacije Moskve. Brazil, Kina, Indija ili Južnoafrička Republika uopće ne komentiraju događaje u Kijevu ili na Krimu. Načelo nemiješanja upadljivo intenzivno “veže” zemlje koje su inače prilično heterogene.
“Zemlje BRICS-a su za Brazil platforma preko koje se na međunarodnoj pozornici može profilirati kao posrednik i reformatora”, smatra Cristina Pecequilo, politologinja sa Sveučilišta u São Paulu. Isključenje Rusije iz skupine G8 po njezinom mišljenju nije tragično: “BRICS ionako bolje zastupa interese zemalja u razvoju od skupine G8”.
Preuzeto s Deutsche Welle
