Prošla godina bila je najuspješnija kada je riječ o vrijednosti oduzetog nelegalnog duhana i duhanskih proizvoda na ilegalnom tržištu u Bosni i Hercegovini.
Nadležne institucije i službe u našoj zemlji proteklih godina pojačale su nadzor i kontrole ilegalnog tržišta, a rezultat toga je veliko povećanje vrijednosti zaplijenjenog duhana i nelegalnih cigareta. Tako je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2019. godini vrijednost zaplijenjenog duhana i duhanskih proizvoda bila veća od 1,2 miliona KM, u 2020. je taj iznos udvostručen te iznosi skoro 2,5 miliona KM. Najveći rast ostvaren je u prošloj godini kada je vrijednost oduzetog duhana i duhanskih proizvoda s ilegalnog tržišta bila više od 5,3 miliona KM.
“U prethodne tri godine bilježimo znatan rast zaplijenjenih količina i vrijednosti duhana i duhanskih prerađevina. Ovaj rezultat posebno je vidljiv u 2021. godini, u kojoj je utvrđen rast zapljene proizvoda za više od 100 posto u odnosu na prethodnu godinu, a čak za 400 posto više u odnosu na 2019. godinu, što posebno ilustruje i ukazuje na nivo pojačanih aktivnosti, ali i ostvarenih rezultata i prioritetnog djelovanja u pravcu sprečavanja i sankcionisanja nezakonitog prometa ovih vrsta akciznih proizvoda”, kazali su nam iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Tokom 2021. godine UIO je nadležnim tužilaštvima na daljnje postupanje proslijedio 37 krivičnih prijava koje se odnose na nedozvoljen promet akciznih proizvoda, s prijavljenim iznosom štete od preko 46,4 miliona KM, dok je nadležnim sudovima podneseno 219 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izdato 70 prekršajnih naloga protiv fizičkih i pravnih osoba po osnovu Zakona o akcizama.
Prema raspoloživim informacijama, najviše cigareta dolazi iz susjednih zemalja, iz Srbije i Crne Gore, te je shodno tome pojačan nadzor nad robom koja ulazi iz smjera ovih zemalja. Kontrole će se, kažu iz UIO, nastaviti i u narednom periodu.
“Dosadašnje aktivnosti već su dale rezultate, a tome u prilog ide činjenica da je došlo do rasta cijena na crnom tržištu duhana i duhanskih prerađevina, zbog čega su se razlike između cijena proizvoda koji se prometuju na legalnom i ilegalnom tržištu smanjile”, poručili su iz UIO BiH.
Crno tržište duhana i duhanskih proizvoda okupilo je ekonomiste Udruženja Liberalni forum i Udruženja ekonomista SWOT iz Republike Srpske, koji rješenje vide u akciznoj politici te su izradili takozvani policy paper, odnosno preporuke izmjene javnih politika pod nazivom “Akcizna politika na duhan i duhanske proizvode u Bosni i Hercegovini – trenutno stanje i perspektive”.
“Predmet ove analize je postojeća akcizna politika na duhan i duhanske proizvode u BiH, uz nuđenje potencijalnih rješenja za njene negativne aspekte. U analizi su korišteni dostupni sekundarni izvori podatka, na bazi kojih je provedena makroekonomska analiza. Na bazi navedenog identifikovane su i predstavljene određene preporuke i politike s ciljem unapređenja ove oblasti. Donosioci odluka bi trebali biti krajnje pažljivi pri modeliranju akciznih politika, uzimajući u obzir različite analize, istraživanja i druge dokumente koji nude argumente i preporuke u ovoj oblasti”, pojasnio nam je Faruk Hadžić, jedan od ekonomista koji su radili na izradi policy papera.
Hadžić kaže i kako rast ilegalnog tržišta predstavlja značajan problem, jednim dijelom zbog gubitaka u naplati akciza i PDV-a te dodatno za zdravstveni sektor zbog konzumacije proizvoda nepoznatog kvaliteta, bez obzira na to što je generalno konzumacija duhana štetna za zdravlje ljudi.
“Ilegalno tržište u Bosni i Hercegovini je znatno poraslo od 2014. godine, uz izuzetak 2020. godine zbog pandemije covida-19. Također, pokrenute su i javne kampanje “Stop švercu”, koje su zajednički provodili Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Udruženje ekonomista SWOT i dio ekonomista. Prema procjenama koje smo radili u sklopu našeg policy dokumenta, pokazalo se da se raspon gubitka u naplati akciza kreće od 456 miliona KM u 2014. godini do 981 miliona KM u 2019. godini, što ukazuje na to da je izgubljena naplata akciza na ilegalnom tržištu veća od legalne naplate akciza. Kumulativno posmatrano, zbog ilegalne prodaje duhana i duhanskih proizvoda propuštena je naplata akciza na duhan i duhanske proizvode u iznosu od 5,29 milijardi KM u periodu od 2014. do 2020. godine”, istakao je Hadžić.
U ovom dokumentu, kako je kazao, ponudili su nekoliko ključnih preporuka, a radi se o preporuci za unapređenje stanja u oblasti akcizne politike na duhan, koja podrazumijeva smanjenje poreskog opterećenja, to jeste vraćanje akciznog opterećenja na nivo iz 2016. godine uz obavezno namjensko usmjeravanje dijela sredstava prema zdravstvenom sektoru. Jedna od preporuka odnosi se i na suzbijanje crnog tržišta koja podrazumijeva sistemsko djelovanje inspekcije i inspekcijskih organa s ciljem suzbijanja crnog tržišta duhana. Za ovo je, kaže Hadžić, nužno namjensko usmjeravanje sredstava za jačanje kapaciteta entitetskih i kantonalnih inspekcijskih organa. Granične policije BiH, UIO i SIPA-e.
“Najveći doprinos lakoj dostupnosti građanima ilegalnih duhanskih proizvoda doprinijelo je prebrzo i previsoko usklađivanje nivoa akciznog opterećenja na duhan i duhanske proizvode. Građani su zbog toga izvršili supstituciju legalnih proizvoda jeftinijim ilegalnim proizvodima, čime se, čak i uz plemenite namjere, napravila veća šteta za zdravstveni sistem u cjelini zbog veće konzumacije proizvoda sumnjivog sadržaja. Smanjivanjem poreskog opterećenja na duhan i duhanske proizvode te uz vraćanje dijela prikupljenih akciza u zdravstveni sektor, može doći do približavanja cijena na oba tržišta, čime će dio ilegalnih trgovaca biti obeshrabren i napustit će prodaju, što uz jači inspekcijski nadzor može pomoći u suzbijanju crnog tržišta”, istakao je Hadžić te dodao kako želi da vjeruje da će donosioci odluka napraviti hrabre korake u suzbijanju crnog tržišta kroz kombinaciju fiskalnih mjera i jačeg inspekcijskog nadzora.
Da postoje određeni pomaci u suzbijanju crnog tržišta smatra i Admir Čavalić, ekonomista koji je također radio na izradi ovog dokumenta, međutim, smatra kako su intencije vlasti nejasne.
“Akcizna politika ne donosi očekivane rezultate. Visoka stopa akciznog opterećenja, uz nizak životni standard, posebno sada tokom covid-19 pandemije, uvjetuju razvoj neformalnog tržišta. Ovo uvjetuje pad fiskalnog potencijala. Zbog toga je potrebno da imamo neke drugačije modele politike”, kaže Čavalić.
Akcizna politika u našoj državi, kaže on, veoma je rigidna.
“Tako je Bosna i Hercegovina u 2014. godini bila svjetski lider u oporezivanju duhana, s prosječnim udjelom poreza od 86 posto od ukupne maloprodajne cijene (MPC) jedne kutije od 20 cigareta, a u 2019. godini udio poreza u maloprodajnoj cijeni cigareta u BiH bio je 90,1 posto ponderisane maloprodajne cijene. Pozitivni efekti domaće akcizne politike iscrpljeni su u 2016. godini, gdje je novo povećanje specifične akcize dovelo do stagnacije, a u konačnici i pada vrijednosti legalnog tržišta duhanskih prerađevina. Od tada stvari idu u pogrešnom smjeru”, ističe Čavalić.
Čavalić smatra kako bismo uskoro mogli imati određene pozitivne procese u ovoj oblasti. Trenutno je, kaže, problem blokada institucija, državnog nivoa naročito, što direktno i indirektno utječe na ovu oblast.
“Postoje drugi prioriteti politike, što je i razumljivo, međutim, dostigli smo tačku koja podrazumijeva da se nešto hitno mora poduzeti”, poručio je.
Klix
