NOVI SISTEM SUĐENJA
I dok brojni međunarodni izvještaji pokazuju da se mora osigurati brže procesuiranje krivičnih djela te da krivični postupci u Bosni i Hercegovini traju dugo, u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH navode da im je ova oblast u fokusu unaprijeđenja.
U ovoj instituciji, koja je regulator pravosudnog sistema, ističu da se u kontinuitetu provode analize rada sudova, čiji je cilj identificirati nedostatke u pogledu efikasnosti i kvaliteta u radu na koje je potrebno djelovati konkretnim mjerama. Sudovi su, navode, počeli raditi na novom sistemu planiranja suđenja u krivičnim predmetima, zasnovanog na najboljim praksama Nizozemske i Norveške, čiji je cilj zakazivanje glavnog pretresa, odnosno ročišta u istom predmetu u najkraćem mogućem periodu.
– Koncentracijom glavnog pretresa direktno će se utjecati na trajanje postupaka i kvalitet odluka, te maksimalno neutralizirati rizici odgađanja ročišta zbog nedostupnosti stranaka u postupku, odnosno vrlo česte zloupotrebe procesnih prava od strane optuženih. Trenutno je riječ o pilot fazi tokom koje se promjene uvode u nekoliko pilot sudova: Osnovni i Okružni sud u Bijeljini, Općinski i Kantonalni sud u Zenici te Općinski i Kantonalni sud u Sarajevu, koja će poslužiti kao model za cijelo pravosuđe, saopćeno je iz VSTV-a.
Iz ove pravosudne institucije za InfoRadar kažu da je trenutni fokus aktivnosti VSTV-a BiH rad na nekim od prepoznatih nedostataka krivičnih postupaka. Među njima su i trajanje postupaka i potreba za većom koncentracijom glavnog pretresa, adekvatno korištenje statusne konferencije u složenim slučajevima, kao alata za efikasno planiranje i provođenje krivičnog postupka, otklanjanje nedostataka u kvalitetu optužnice u fazi ispitivanja i potvrđivanja optužnice, procesna disciplina…
– U skladu sa svim relevantnim izvještajima iz oblasti krivičnog sudovanja, u posebnom fokusu djelovanja su predmeti organizovanog kriminala i korupcije, no analize VSTV-a BiH pokazuju da su svi krivični postupci koji se vode pred domaćim sudovima afektirani istim nedostacima te da se problemi moraju rješavati cjelovito, sistemski, pojašnjavaju u VSTV-u BiH koji je usvojio niz zaključaka i mjera, kojim će se ovi postupci učiniti efikasnijim i kvalitetnijim.
Između ostalog, uspostavljen je princip prioriteta u rješavanju predmeta organizovanog kriminala i korupcije, te su poduzete mjere na unapređenju kvaliteta optužnica u ovoj vrsti predmeta, a sistem praćenja rješavanja ovih predmeta je značajno unaprijeđen.
Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću Transparency Internationala smatra da je posebno “sporno trajanje sudskih postupaka u slučajevima visoke korupcije”.
– Kada je u pitanju efikasnost pravosuđa i dužina trajanja sudskih postupaka TI BiH je radio analize oko procesuiranja slučajeva korupcije. Najuočljiviji izazovi se odnose na dugotrajne pretrese, odnosno odugovlačenje trajanja pretresa (suđenja se rijetko zakazuju, odnosno intenzitet zakazivanja suđenja je usporen, čime neki postupci traju dugi niz godina). Prema posljednjim podacima koje smo objavili prosječan broj učestalosti zakazivanja suđenja je 10,63 ročišta po predmetu u jednogodišnjem periodu što znači jednom mjesečno ili rjeđe, ističe Traljić.
On dodaje da ranija TI BiH analiza podataka o predmetima korupcije na visokom nivou ukazuje na “sporost sudskih postupaka”, što rezultira prekomjerno dugim i “neefkasnim suđenjem”.
– Prema Pravilniku o vremenskim okvirima za postupanje po predmetima u sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini, optimalan rok za redovan prvostepeni sudski postupak je 120 dana u krivičnim predmetima, 298 dana u predmetima korupcije i 342 dana u predmetima organizovanog kriminaliteta. Optimalan rok nije ispoštovan ni u jednom analiziranom predmetu korupcije na visokom nivou, kaže Traljić za InfoRadar i pojašnjava da su pratili predmete Radončić, Zukić i ostali, Lijanović II, Delimustafić i ostali, Kemal Čaušević…
Prosječno trajanje postupka od podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude je 22 mjeseca, dodaju u TI BiH.
– Kada je riječ o integritetu pravosuđa u sudskim postupcima, izazovi su najuočljiviji kod kvaliteta optužnica, kvaliteta izvedenih dokaza, zakonitosti dokaza, nepristrasnosti suda, te poštivanja prava optuženih, navode u TI BiH.
U VSTV-u tvrde da je trajanje krivičnih predmeta najduže u onim sudovima u kojima je broj tih predmeta najveći.
– Kada je u pitanju izmjena u načinu planiranja suđenja u krivičnim predmetima, cilj VSTV-a BiH i sudova je skratiti vrijeme trajanja postupka uz maksimalnu vremensku koncentraciju suđenja u jednom predmetu. Aktivnosti na ovom planu su u povoju, budući da domaći sudovi moraju ispuniti niz logističkih i administrativnih pretpostavki da bi primijenili najbolje evropske prakse, ističu u VSTV-u.
Lamija Grebo, novinarka Balkanske istraživačke mreže (BIRN) koja se bavi, između ostalog, praćenjem sudskih procesa i to najčešće u Sudu BiH, smatra da postojeća koncentracija suđenja i nije dovoljna.
– Postoje predmeti koji se sedmično zakazuju, pa čak i više puta, ali oni su u zaista malom broju, te se radi uglavnom o predmetima za koje je javnost jako zainteresovana. Recimo predmet protiv Fadila Novalića i drugih se znao održavati par puta sedmično, a imamo predmete koji se održavaju svake dvije sedmice. S druge strane, predmet Alija Delimustafić i drugi još uvijek nije počeo. Imamo predmete ratnih zločina koji su u jednoj fazi uredno vođeni, u smislu svake sedmice, da bi u nekoj drugoj fazi to bilo dosta rijeđe. To se desilo u predmetu Dušan Milunić i drugi. Bilo je 14 optuženih, neki su tokom postupka umrli, a prvostepena presuda je donesena nakon devet godina. Duga suđenja, posebno u predmetima ratnih zločina za žrtve predstavljaju mukotrpan proces, mnogi i ne dočekaju pravdu koju priželjkuju, jer u ovim predmetima zbog protoka godina ljudi umiru i ne dočekaju pravosnažne presude, kaže za InfoRadar novinarka Grebo.
Podsjeća da je nedavno, po uputama VSTV-a BiH, izdata naredba za vještačenjem zdravstvenog stanja optuženog Bože Mihajlovića, a kako bi se ročišta mogla zakazivati svake sedmice.
Advokatica Nada Dalipagić, problem u dugotrajnim postupcima, vidi u ogromnom broju predmeta koji ima jedan sudija.
– Sjećam se vremena kada je sudac imao po 200 predmeta i imao je normu, a sada imate sudaca koji imaju zaduženje po 1.000 predmeta. Taj sudac ne može pregledati svoje predmete a da ne govorim da ih može blagovremeno raditi. Znači, moj je zaključak da je neophodno povećati broj sudaca i to je jedino pravo rješenje i tako im omogućiti da optimalno rade, mišljenja je Dalipagić.
Prema podacima do kojih je došao InfoRadar prosječno trajanje sudskih procesa u Apelacionom sudu u Brčkom, je oko dva mjeseca, dok je u samo jednom slučaju u Kantonalnom sudu u Sarajevu jedno ročište odgođeno više od 50 puta. Radi se o procesu protiv Alije Delimustafića, nekadašnjeg ministra policije BiH, koji je pred Kantonalnim sudom u Sarajevu optužen za organizovani kriminal. Protiv njega je optužnica potvrđena 2017. godine, ali suđenje još uvijek nije počelo.
Javnosti je poznat i slučaj Samira Bejtića, protiv kojeg se postupak pred Kantonalnim sudom u Sarajevu vodio od 1994. godine. Bejtića je optužnica teretila za ratne zločine nad građanima srpske nacionalnosti na Kazanima kod Sarajeva. U konačnici, Bejtiću je 2021. potvrđena oslobađajuća presuda.
Inforadar.ba
