Predstavnici VTK BiH i i bh. kompanija posjetili su bioplinsko postrojenje Farme Spreča radi praktičnog upoznavanja s rješenjima zbrinjavanja biootpada te proizvodnje biogasa.
Problemi zagađenja okoliša i potreba za obnovljivim izvorima energije u svijetu i Evropi učinili su da sve više proizvođača navedenih nusproizvoda ulažu u postrojenja za odlaganje i razlaganje organskih tvari te dobivanje energije iz obnovljivih izvora.
Tehnologija bioplina postaje sve zastupljenija jer nudi ekonomska rješenja za zbrinjavanje biootpada na adekvatan način, smanjenje ovisnosti od uvoza energenata i sl. U 2020. godini u Evropi je bilo oko 20.000 postrojenja za proizvodnju biogasa, ukupno instalirane električne snage skoro 10 GW te je prosječna evropska proizvodnja 70 kWh po stanovniku.
U BiH postoje tri biogasna postrojenja (oko 1,6 MWel), a jedno od njih je „Farma Spreča“, koja je u vlasništvu mljekare Milkos i jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini. Radi se o savremenoj farmi muznih krava, sa štalskim kapacitetom od 2500 grla. Trenutna popunjenost iznosi okvirno 60% . Osim proizvodnje svježeg mlijeka, u sklopu farme realizuju se i biljna proizvodnja u sferama ratarstva i voćarstva te proizvodnja meda.
Prema riječima direktora farme gdina Saida Karića, u sastavu Farma Spreča djeluje i bioplinsko postrojenje. Riječ je o pionirskom postrojenju u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kojem se proizvodi električna energija iz obnovljivih izvora i distribuira se elektroenergetskoj mreži.
Prilikom proizvodnje biogasa od kojeg će se dalje realizovati proizvodnja električne energije, kao sirovine se upotrebljavaju u najvećoj mjeri goveđa gnojnica i pileći stajnjak sa slamnatom prostirkom te dužinom sječke do 4 cm.
Pored navedenog mogu se upotrebljavati neuslovne biljne komponente, ostaci obroka, neuslovni proizvodi mliječnog porijekla sa isteklim rokovima, aflatoksični proizvodi i drugi proizvodi prehrambene industrije kao džemovi, marmelade, kremovi i sl.
Ova tehnologija može obraditi bilo koju vrstu probavljive tvari poput hrane sa isteklim rokom trajanja i mlijeka koje sadrži afla toksin, ulja nakon prženja i slično, što pruža mogućnost ekološki prihvatljivog zbrinjavanja ove vrste otpada i drugim proizvođačima u BiH.
Dobiveni biogas se koristi za proizvodnju električne i toplotne energije, a fermentisani stajnjak se dalje koristi za nađubravanje parcela, odnosno površina na kojima se odvija biljna proizvodnja.
Cirkularna ekonomija, dekarbonizacija i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora su važne teme na kojima Spoljnotrgovinska komora BiH mnogo radi u posljednje dvije godine. Nadamo se da će se u budućnosti povećavati udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a ovakvi primjeri trebaju da budu podstrek drugim privrednim subjektima u BiH, poručili su nakon posjete iz VTK BiH.
