Korona-zakon koji je ove sedmice usvojen u Federaciji ne pomaže radnicima u realnom sektoru, kako se tvrdi, nego spašava budžet FBiH. Ovo je za radnike u privredi marginalan zakon, i njemu se prvenstveno trebaju radovati uposlenici javnog sektora.
Piše: Goran Mrkić
U ovom zakonu, naime, nije predviđena nikakva direktna pomoć radnicima ili bilo kome ko je ostao bez prihoda, ili pojedincima kojima su prihodi drastično smanjeni. Najveća stavka u ovom zakonu je kompenzacija doprinosa u visini od 244 KM za plate radnicima.
Treba znati da su doprinosi za penziono osiguranje, kao najveći i najvažniji doprinosi, od ove godine budžetski prihodi, jer je fond PIO na početku 2020. pripojen budžetu.
To znači da se mjerom kompenzacije dopinosa zapravo osigurava punjenje federalnog budžeta, čime će biti omogućeno da administracija nastavi dobijati svoja primanja bez značajnih smanjenja. Za to će biti iskorišten novac MMF-a.
Doprinosi za penziono osiguranje su najveći budžetski prihodi. Prije rebalansa budžeta FBiH oni su iznosili 2 od ukupno 5 milijardi KM u budžetskim prihodima FBiH. Poređenja radi, prihodi od PDV bili su predviđeni u iznosu od 1,6 milijardi.
Zbog toga je jasno zbog čega vlast nije smjela dozvoliti pad prihoda od dopirnosa, jer bi to ugrozilo stabilnost cijelog budžeta, a ne samo isplatu penzija.
Prvi prioritet u isplati iz budžeta je servisiranje duga, potom idu penzije, zatim boračka i socijalna davanja, a plate administraciji su tek na četvrtom mjestu. Dakle, da vlast nije spriječila veći pad doprinosa, na udar bi mogle doći plate administracije.
Radnici u problemima
S druge strane, radnicima u privredi, onima koji su prebačeni na minimalac ili ljudima koji ostaju bez prihoda, u ovim trenucima je najmanje bitno da li će im u ovih nekoliko mjeseci biti uplaćivani doprinosi.
Njima treba novac, keš, a ovim zakonom za njih on nije predviđen. Štaviše, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH, predviđeno je da se najniža radnička plata može smanjiti na samo 304 marke.
Kada je riječ o korona-zakonu, njime se predviđaju još neke olakšice za kompanije, ali nijedna za radnike.
Vlada FBiH svakako je morala osigurati puno veći i obimniji paket pomoći privredi i to: firmama, kako bi se spriječili otkazi, ali i radnicima, kako bi se nadoknadio pad u kućnim budžetima.
biznisinfo
