Za skladištenje robnih rezervi godišnje dajemo više od 900.000 KM

Zakonom o federalnim robnim rezervama, koji je donesen prije više od petnaest godina, propisano da će se poslovi federalnih robnih rezervi obavljati na osnovu srednjoročnog programa, no isti još uvijek nije donesen.

Samim tim nisu određene vrsta, količina i vrijednost federalnih robnih rezervi, njihov  teritorijalni razmještaj, količina roba za zanavljanje, najmanja količina robe koja mora biti stalno na raspolaganju za potrebe snabdijevanja u slučaju prirodnih i drugih nesreća većeg obima i rata, broj dana snabdijevanja ovim količinama, te uvjeti pod kojima se određene vrste i količine federalnih robnih rezervi povjeravaju na skladištenje, a što se izričito zahtijeva navedenim zakonom.

Nedonošenje srednjoročnog programa ima značajnog utjecaja na upravljanje robnim rezervama, obzirom da bez istog nije moguće racionalno, niti efikasno planirati ni godišnje robne rezerve, istaknuli su iz Ureda za reviziju institucija u Federaciji u svom revizorskom izvještaju o poslovanju ove institucije.

Navode da je više nego evidentno da se problematici robnih rezervi ne pristupa sistemski i strateški, niti se od strane nadležnih organa i institucija pridaje potreban značaj, radi čega se dovodi u pitanje svrsishodnost postojećeg načina rada sa istima.

Revizori ističu da se nisu uvjerili da je Federalna direkcija robnih rezervi u takvim uvjetima i sadašnjoj situaciji spremna da odgovori zadacima zbog kojih je i osnovana, niti možemo potvrditi da je u dosadašnjem razdoblju rada proračunska sredstva trošila efikasno, obzirom na značajne gubitke roba datih na skladištenje, zbog neosiguranja kvalitetnih kolaterala i neadekvatnog nadzora.

Tako iako je Zakonom o federalnim robnim rezervama propisano da se smještaj i skladištenje federalnih robnih rezervi, po pravilu, obavlja u vlastitom skladišnom prostoru, Direkcija raspolaže samo sa jednim skladištem (u Visokom).

U dosadašnjem  poslovanju, robne rezerve su skladištene i još uvijek se skladište kod drugih pravnih lica, što je takođe sukladno navedenom zakonom, ali po ovom osnovu plaća značajnu najamninu, navode revizori.

Godišnja najamnina koju Direkcija plaća za postojeće, nedovoljne količine robnih rezervi iznosi više od 900.000 KM.

Kao sredstvo osiguranja roba datih na skladištenje, Direkcija je od skladištara prihvatala samo mjenice, iako je Uredbomo uslovima skladištenja, osiguranja, nabavke, prodaje, obnavljanja, intervencijama na domaćem tržištu i nadzora nad federalnim robnim rezervama iz 2009. godine, ostavljena mogućnost obezbjeđenja i bankarskih garancija.

Revizori upozoravaju da je prihvatanjem ovakvih sredstava osiguranja Direkcija preuzela i značajne rizike od gubitka imovine, što su i potvrdilo u proteklom periodu, obzirom da ista od skladištara potražuje značajnu robu nabavne vrijednosti 8.219.190 KM.

”Tržišna vrijednost ove robe je značajno veća, ali se ista vodi po nabavnoj vrijednosti, iz razloga što Direkcija primjenjuje računovodstvene politike proračunskih korisnika, obzirom na specifične za poslove iz nadležnosti. Za ova potraživanja koja su evidentirana kao sumnjiva i sporna, vode se sudski postupci, ali je više nego izvjesno da značajan dio istih nikada neće biti naplaćen”, navode reviziori.

Stoga nisu mogli prihvatiti, navode,  obrazloženja odgovornih osoba, da je Direkcija uvjetovana da prima isključivo mjenice, obzirom da skladištari nisu bili voljni dostavljati bankarske garancije, zbog visokih troškova osiguranja istih.

“Više je nego izvjesno, a što je u mnogim slučajevima i potvrđeno, da su mjenice u sadašnjim uvjetima privređivanja nepouzdana, neefikasna i prevaziđena sredstva osiguranja, povezana sa visokim rizikom od gubitka sredstava. Radi toga i nisu nikakav garant osiguranja za robe koje su date na skladištenje po ugovorima”, navode revizori.

Posebno ako se ima u vidu činjenica da ni svi postojeći skladištari kod kojih su uskladištene robe robnih rezervi nisu u povoljnoj financijskoj situaciji, što je i potvrđeno prilikom provođenja postupaka javnih nabavi. Naime, tom prilikom je utvrđeno da isti nisu kvalificirani i ne ispunjavaju sve potrebne i propisane uvjete po pitanju solventnosti, a što se izričito zahtijeva navedenom uredbom.

Slab nadzor nad usladištenim robnim rezervama 

Direkcija nije uskladila svoje akte sa navedenom uredbom, nije je donijela akte o nadzoru nad robnim rezervama uskladištenim u unajmljenim prostorima i vlastitim prihodima, a što je bila dužna učiniti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu iste. Revizori napominju da i da Direkcija već nekoliko godina u kontinuitetu obavlja i poslove sufinanciranja jesenje sjetve.

Iako ovi poslovi, prema navedenom zakonu i uredbi, nisu u njenoj nadležnosti. Direkcija ih od prije nekoliko godina u kontinuitetu inicira i predlaže Vladi Federacije BiH, koja ih odobrava posebnim zaključcima. Ovi programi provode se u suradnji sa kantonalnim ministarstvima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu – kantonalna resorna ministarstva).

Međutim, ni ovi poslovi i aktivnosti nisu uređeni pisanim procedurama, niti se blagovremeno planiraju godišnjim programima i planovima, navodi se u revizorskom izvješću.

D.K.
Akta.BA

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close