-TopSLIDEKultura

Za razliku od muslimana, Zapad je usvojio principe islama: rad, odgovornost, kritiku…

Muslimani mogu biti uspješni kao pojedinci ili u okvirima malih organizacija, a sve shodno njihovoj blizini islamu i primjenjivanju njegovih savršenih naputaka. Međutim, na nivou državnih zajednica ili većih internacionalnih organizacija na nivou Ummeta, oni su veoma daleko od uspjeha, jer su vidljivo daleko od osnovnih principa islama u društvenim i kolektivnim poslovima i organiziranju.

Muslimani stoje pred tri velika problema:

  1. Ne priznavanje da problemi postoje (zametanje problema pod tepih),
  2. Ne dopuštanje javne opomene, kritike i zauzimanja drugačijeg stava (stvaranje ambijenta jednoumlja, a samo u jednoumlju se stvari predstavljaju idealnim),
  3. Zauzimanje neprijateljskog odnosa prema kritičaru i neistomišljeniku (kažnjavanje, etiketiranje i izopćavanje)

Kako je Zapad riješio i prevazišao stadij društvenog razvoja i stasavanja?

Koristio je „islamski“ model i rješenja:

– Govori samo ono ili o onome što znaš: „Ne pričaj o onome što ne znaš.“– Svaka tvrdnja traži dokaz: „Dajte dokaze, ako istinu govorite!“– Sve što ne znate, pitajte stručne ili svjedoke događaja: „Pitajte stručne, ako vi ne znate.“– Svaka informacija, tvrdnja ili vijest se provjerava: „…vi provjerite (vijesti/informacije).“– Izgradnja odnosa i društva na sličnostima i zajedničkim interesima, a ne na različitostima i interesu dominatne skupine: „I surađujte u dobročinstvu i bogobojaznosti, a ne na neprijateljstvu i grijehu.“– Izvršavanje i dosljednost povjerenju – mandatu: „Pa neka onaj koji je povjerenje preuzeo, ispunu svoju obavezu i neka se Boga boji.“– Angažman dokazanih, sposobnih i stručnih: „Allah vam naređuje da povjerenja dajete onima koji su ih dostojni.“ ili „Allah vam naređuje da ono što vam je povjereno ispunite – (materijalna dobra) dostavite do onih kojima to pripada.“

Šta je Zapad uradio?

– Detektovao problem, definisao ga i pristupio njegovom rješavaju. U slučaju da problem nije postojao – a neko je tvrdio suprotno, onda su otklanjali svaku sumnju argumentovano i transparentno.
– Prihvatili su da je javna kritika, opomena ili drugačije mišljenje jedan od procesa razvoja i napretka svake organizacije i društva u cjelini. Kada kritika, opomena ili drugačije mišljenje nema utemeljenja, onda se to jednostavno anulira dokazima i odmjerenim i naučnim iznošenjem činjenica i stvarnosti onakve kakva ona doista jeste, bez uvrede, ponižavanja, ocrnjivanja ili anatemisanja kritičara, opominjača i neistomišljenika.
– Na Zapadu, predstavnici vlasti, lideri, vjerski autoriteti ili predstavnici društevnih organizacija paze na svoj ugled kroz transparentan, pravni – zakonski rad i produktivni angažman, a, s druge strane, kritičari, također, drže do svog ugleda i onoga što rade, te ne iznose olahko kritike, osude, opomene ili suprotna mišljenja, jer na kraju se javnosti pokaže ko je upravu, a ko ne, što svakako jednu stranu uzdiže, a drugu degradira i oduzima joj društvenu vrijednost i težinu.

Zato ne čudi da se političke partije odriču i isključuju svakog člana koji se ogriješi o zakon makar to bio saobraćajni prekršaj ili nedolično ponašanje čak i na privatnim druženjima i okupljanjima.

Na Zapadu, i vlast i opozicija, ma koliko se razilazili, gledaju i traže zajednički interes i interes onih koje predstavljaju, i svi se bore za njega, jer to je ono što i jednima i drugima daje snagu i položaj u društvu i kod naroda.

Predmet ovog teksta nije hvalospjev Zapadu, jer on ima i svoje nedostatke i nedorečenosti, već samo ukazivanje na odnos i metode u rješavanju problema pred kojima se nalazimo mi kao muslimani.

Islam nudi rješenja, ali nema muslimana koji će ta rješenja primijeniti

Sva dobra koja Zapad nudi su indirektno preuzeta iz islama ili se, pak, nalaze u univerzalnim islamskim principima:

1. Princip odgovornosti: stručan, predan i zakonit rad,
2. Princip povjerenja: gledanje viših zajedničkih ciljeva i interesa uz unapređenje rada i organizacije što će donijeti nove rezultate korisne za cijelo društvo,
3. Princip transparentnosti: javno djelovanje i rad uz dostupnost informacija o izvorima finasiranja, veličini budžeta, načinu utroška i dostupnost informacija o količini i kvalitetu ostvarenja – rezultata mjerenim visinom ulaganja i onoga što se time ostvarilo.

Zbog toga:

UČIMO ISLAM,
ŽIVIMO SLOBODNO
I ZAJEDNO POPRAVLJAJMO STANJE

Piše: Ismet Purdić (originalni link objave)

Dialogos

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close