-TopSLIDEBiHPolitika

Svetlana Cenić: Kapital i kriminal

Malo se bar u trenucima svesti upitajte zašto su cene nekretnina, mimo svih svetskih tokova, još uvek tako visoke i zašto kod nas ni veleprodajne cene hrane ne padaju iako je u svetu njihov nivo pao na nivo iz perioda 2014. Kapital jednako kriminal za sve one kojima smo tako velikodušno dali ovlaštenja da nam izmeste zdrav mozak.

Svetlana CENIĆ, inforadar.ba

DNEVNIK GLUPOSTI

Dok se drugi raspituju i propituju hoće li to ponovo rat, ja imam drugačije strahove, a to je opasnost po tržište novca i tržište kapitala, što nas sve može sahraniti. Vidim ljudi pet para ne daju na to, i dalje se bave šta je ko kome rekao i ko kome preti. Ma, mogu da se ogule preteći i laprdajući bezveze da pokriju upravo ono što je moj najveći strah. Jedina konstanta u ovoj državi, ako je uopšte iko vidi kao državu, jeste da nije važno što ćeš sve uništiti ako je u pitanju interes šačice ljudi koji su prisvojili sve!

Pa, da samo malo pojasnim zašto i odakle moj strah.

Usko shvaćeno, tržišta novca i tržišta kapitala zajedno tvore finansijsko tržište. U širem smislu, finansijska tržišta ili tržišta novca skup su institucija i transakcija gde se sreću kupci i prodavači i na kojima se odvija trgovina kapitalom. To su fizički ili virtualni prostori kroz koje se razmenjuju finansijska sredstva između različitih ekonomskih subjekata. Dele se na: tržište novca, berze, devizno tržište i tržište osiguranja. U entitetima sistem uključuje berze, investicione banke i vladine službe.

Važni učesnici nacionalnog, a često i svetskog tržišta novca su centralne banke.

Svaka država, koja teži da se ravnopravno uključi u svetske tokove, teži da ova tržišta što više razvije jer ona su ta koja su direktno odgovorna za investiranje u dugoročni rast i razvoj privrednog sistema.

Osim kod nas.

Prvo se igramo monetarnom politikom, odnosno Centralnom bankom. Periodično gledamo kako se traži napuštanje valutnog odbora
(koji nije savršen, ali je idealan kad imaš neodgovorne političare), pa uzimanje sredstava sa računa Centralne banke sa obrazloženjem da tamo ima neki višak (majko draga!), ne objašnjavajući kakav višak, odakle višak kada se zna pripadnost svake novčane jedinice.

Šokantna mi je bila smena rukovodstva Centralne banke nedavno, bez ikakvih konsultacija i bez obrazloženja, Halo! Da ne govorim  o sukobu interesa, nespojivosti funkcija i partijskog poklapanja kadrovske politike. Konsultacije sa bivšim guvernerom ni na mapi! A trebalo je.  Nikakvo poštovanje i zakonske odredbe o nezavisnosti Centralne banke („…Centralna banka je potpuno nezavisna od Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, te bilo koje javne agencije i organa…“), a onda i : „Dok su na položaju, Guverner i Viceguverner treba da se u potpunosti profesionalno posvete radu u Centralnoj banci. Nijedan od njih ne može imati neku drugu službu ili zaposlenje, bez obzira da li je za to plaćen ili ne, osim ako ta aktivnost nije odobrena od Upravnog saveta Centralne banke. 2. Nijedan izvršni službenik iz rukovodne strukture ili osoblja Centralne banke ne može istovremeno imati drugo zaposlenje, bez obzira da li je za to plaćen ili ne, bez prethodnog pismenog odobrenja Upravnog saveta Centralne banke.“

Evo, vi proverite da li je tako i sa novoimenovanima.

Rekoh poodavno da jedino što bi me u ovim godinama nateralo da tražim zemlju gde ću skončati je igranje monetarnom politikom. I zaista tako mislim!

E, onda dođemo na tržite kapitala. Dok je u Federaciji počesto trgovanje na berzi nula (brojkom 0!), eto desilo se i u Republici Srpskoj. Istine radi, tržište kapitala je bolje regulisano u Republici Srpskoj nego u Federaciji. No svejedno je trgovanje na obe berze najčešće na nivou granapa. Ma, i granapi na prometnijim mestima imaju veći promet! Osim, kad se dohvate obveznica i trezorskih zapisa.

Jesenas je grupa privrednika (njih preko dve stotine kao udruženje) uputila pismo Odboru za privredna i finansijska pitanja u Parlamentu FBiH sa molbom da se preispita važeći zakon, jer daje ogromna ovlaštenja Komisiji za vrijednosne papire FBiH. Posebno su užasnuti članom 15, koji kaže: „Akti koje donosi Komisija su konačni. Protiv akata Komisije stranka može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.“

Znate li koliko traje upravni spor i da se sudovi ne upuštaju u meritum, već uporno vraćaju Komisiji predmet, koja opet donese istu odluku, a imovina u međuvremenu nestane, štete su ogromne? Možeš umreti, pravdu dočekati nećeš. Sunce ti poljubim, pa i u naplati poreza imaš drugostepeni organ da preispita žalbu, a ovde šanse nema! Kakvu god da odluku donesu, crkni! Nema ti druge.

Mogla bih da nabrajam na desetinama stranica sve nelogičnosti – od neusaglašenosti podzakonskih akata, koje donosi Komisija, sa Zakonom, do konstatacije tokom podnešenja izveštaja da u 90 posto slučajeva dobijaju na sudu. Valjalo bi ih naučiti da su ovo prekršajni nalozi, a ne upravni sporovi! Državi je uvek stalo da napuni budžet, pa makar iznosima za prekršaje.

No da istaknem kada se argumentuje, a u cilju zastrašivanja neukih, kako su zakon pravili Amerikanci, da je dodataka posle toga bilo more, a sve sa ciljem da Komisija  samoj sebi proširi ovlaštenja znajući da malo ko uopšte razume ili hoće da razume koliko je tržište kapitala bitno za funkcionisanje ekonomije i da ne bismo licitirali kolika će biti minimalna plata kad bismo imali živa tržišta kapitala, između ostalog.

Ono što je najodvratnije u svemu je stalni pokušaj kriminalizacije člana Komisije, na kojeg je dva puta pokušan atentat – drugi put pet metaka je završilo u njemu marta 2022. godine. Hajka je počela kada se Matej Živković oglasio prvi put nakon dugotrajnog lečenja. Uklonili su ga s mailing liste i ukinuli pristup stranici, ukinuli platu i konstantno se bave time da ga proglase kriminalcem.

Ko je njima dao pravo da ga isključe iz Komisije i da mu ukinu platu – stalno pitam. Jer, odredbe Zakona jasno kažu: „Član 5. Komisiju čine predsjednik, zamjenik predsjednika i tri člana, koje imenuje i razrješava predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika Federacije i potvrđuje Parlament Federacije.“ I dalje: „„Član 8. Predsjednik, zamjenik predsjednika i član Komisije može biti razriješen prije isteka mandata, na lični zahtjev. Predsjednik, zamjenik predsjednika i član Komisije može biti razriješen prije isteka mandata u slučaju da ne postupa u skladu sa zakonom, aktima Komisije, zloupotrijebi svoj položaj ili nastupe druge okolnosti nespojive sa obavljanjem dužnosti u Komisiji.“ Ali, ko postavlja, taj i smenjuje, te je ovim činom derogirana i funkcija predsednika i potpredsednika FBiH, a i Parlamenta FBiH.

Ono mi se dogovorili da ti više nisi član?! Kakav Zakon, kakve institucije, kakvi bakrači! Bojim se da i drugi ne posegnu za istom praksom ako je ovima prošlo. Za sada bar.

Reče podnosilac izveštaja u završnoj reči nakon završne reči (ne znam kako bi se to moglo drugačije nazvati ako je zaključena rasprava) i ovo: „Pred predsjednicom Federacije sam za njega rekao da je kriminalac i rekao: ‘Imaš svjedoke, tuži me za klevetu kao što sam ja tebe tužio!’ Znači predmet ‘Bosnalijek’ je predmet u kojem je Matija Živković svjedok pokajnik. Završili smo priču ko zna šta je svjedok pokajnik”.

I tu se namestio na volej ili češao gde ga svrbi, a biće i ukazao na pravi razlog zašto ih boli Živković. Naime, prvo što svedok pokajnik ne postoji u našem zakonodavstvu, a drugo: „Prema evidencijama Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo zaključno sa danom 26.06.2023. godine, utvrđeno je da Matej Živković ni u jednom predmetu ovog Tužilaštva nema status osumnjičenog. U predmetu „Profit“ broj: T09 0 KTO 0013751 08 Matej Živković je svjedok u postupku.“, a treće i vrlo indikativno, optužnica u slučaju „Bosnalijek“ podignuta je 31.08.2023. i pokrenut postupak, dok se drugi pokušaj ubistva Mateja Živkovića  dogodio početkom 2022. godine, te nije mogao da bude ni svedok, a kamoli nepostojeći svedok pokajnik.

No da najviše svrbi Bosnalijek i sve što se zakulisano dešavalo , jasno je. Svrbi Bosnalijek, a peče „Profit“.

Sad nastavite da licitirate iznosom minimalne plate, hoće li biti povećanja plata i penzija, koliko ljudi mesečno odlazi iz ove zemlje, da li će biti povećana kvota za strane radnike i gde smo mi uopšte na tom evropskom sporednom putu. Kad puštaš da se igraju tržištem novca i tržištem kapitala, potpuno je svejedno ko će biti zadnji preživeli da ponese bilo koju od zastava. Kojima tako srčano mašu.

Malo se bar u trenucima svesti upitajte zašto su cene nekretnina, mimo svih svetskih tokova, još uvek tako visoke i zašto kod nas ni veleprodajne cene hrane ne padaju iako je u svetu njihov nivo pao na nivo iz perioda 2014. Doduše, spremni smo i na nova povećanja cena, jer će opravdanje biti napad na Jemen. Što se tiče nekretnina, dokle god je mrtvo tržište kapitala, a praonica novca tako velika, neće biti moguće ni šupu kupiti u većim gradovima mile nam otadžbine.

Kapital jednako kriminal za sve one kojima smo tako velikodušno dali ovlaštenja da nam izmeste zdrav mozak.

Inforadar.ba

***

Svetlana CENIĆ

Svetlana CENIĆ

Ekonomski ekspert i civilni aktivista. Rođena u Sarajevu, gde je i diplomirala u 22. godini života, postdiplomske studije završila je u inostranstvu. Od 2007. kolumnista magazina Dani. Trenutno vodi projekat regionalnog poslovnog kluba Biznis plus, predavač je na SHL Akademiji za mlade lidere, bivši član NO BH Telecoma.
Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close