Za deset godina u BiH više od pola miliona penzionera: Slijedi finansijski kolaps!

U razdoblju od 2008. do 2013. godine, pokazalo je istraživanje Instituta za suvremene studije u Beču, broj penzionera kontinuirano je rastao po prosječnoj stopi od 2,9 posto godišnje

 

Ako se ne bude odmah stvorila platforma za rast zaposlenosti, prema simulaciji koju su za potrebe Vlade Federacije BiH napravili stručnjaci Instituta za napredne studije u Beču, broj penzionera do 2025. godine prešao bi brojku od pola miliona ljudi, piše Večernji list BiH. Ako se nešto žurno ne promijeni u rastu zaposlenosti, odnos broja penzionera i radnika bio bi, prema njihovu izračunu, jedan penzioner prema 0,9 radnika. To u prijevodu znači definitivni finansijski kolaps penzionog fonda, a time i entiteta i kompletne države. Prosječan broj penzionera u 2012. godini je iznosio 377.975, u 2013. godini 385.181, a na kraju 2014. godine 392.265.

 

Povećanje penzija

 

U razdoblju od 2008. do 2013. godine, pokazalo je istraživanje Instituta za suvremene studije u Beču, broj penzionera kontinuirano je rastao po prosječnoj stopi od 2,9 posto godišnje. Ako bi se dogodilo porezno rasterećenje gospodarstva, ukinuli razni parafiskalni nameti i stvorio bolji ambijent za investiranje i lakše otvaranje tvrtki, prema izračunu stručnjaka, na jednog penzionera došlo bi 1,25 radnika. Samo dugoročno i stabilno povećanje zaposlenosti može doprinijeti stabilizaciji fonda mirovinskog osiguranja i povećanju prosječnih mirovina. Projekcije rasta broja penzionera pozivaju na hitne reformske korake.

 

“Rasterećenje rada i povećanje broja radnih mjesta predstavlja najracionalniju reformu i najveći doprinos stabilizaciji penzionog fonda. Ovakav pristup bi ujedno predstavljao i temelj za strategiju održivosti, i uz dodatne mjere bi osigurao dugoročnu stabilnost MIO fonda. Također, na ovaj način moguće je smanjiti rizik od siromaštva penzionera, kao i povećati učinkovitost u naplati. Manje opterećenje rada podrazumijeva veći oportunitetni trošak izbjegavanja plaćanja”, stoji u dokumentu pod nazivom “Prijedlozi za rasterećenje gospodarstva u Federaciji BiH” koji je naručila Federalna vlada.

 

Siva ekonomija

 

Koristeći se informacijama prikupljenim u realnom gospodarskom sektoru, autori ove studije, u koju je bio uključen i spomenuti Institut za suvremene studije u Beču, ističu kako je potrebno nižim poreznim opterećenjima stimulirati gospodarstvenike da svojim potezima ne podržavaju rast sive ekonomije, odnosno da uplaćuju doprinose za svoje radnike. U privrednom životu BiH i FBiH, prema njihovoj ocjeni, prisutna su tri načina utaja u području rada. Prvi način je kada poslodavci uopće ne prijavljuju radnike (“rad na crno”). U tom slučaju radi se o utajama cjelokupnog iznosa obveza po osnovi isplaćenih plaća. Drugi način je kada poslodavci prijavljuju radnike na zakonski minimalne plaće, a razliku do pune plaće isplaćuju “na ruke” (“rad na sivo”).

 

Treći način utaja u području rada je najbenigniji, a sastoji se u sniženju plaća uz maksimalno zakonsko povećanje naknada koje nemaju karakter plaća – topli obrok, troškovi prijevoza, regres i sl., koje nisu oporezovane.

 

“S obzirom na stimulativne stope oporezivanja rada koje predlažemo, može se očekivati da značajan broj privrednika neće imati potrebe prikrivati isplatu plaća, a time i obveze koje slijede po osnovi plaća. U slučaju značajnijeg smanjenja opterećenja zarada, došlo bi do povećanja porezne discipline što bi dodatno smanjilo sivu ekonomiju i rezultiralo dodatnim javnim prihodima”, poručuju ekonomski stručnjaci.

 

(Vecernji.hr)

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close