(Članak Yvesa Merscha, člana Izvršnog odbora Evropske centralne banke za Project Syndicate, 28. aprila 2017. godine)
Platni sistemi u Evropi se suočavaju prevratom. Uz digitalnu revoluciju ponuda za podmirenje transakcija je sve brža i praktičnija, i čini se da novac za neke nema budućnosti. No, otpis novčanica i kovanica u ekonomiji bi bio greška.
Opcije bezgotovinskih plaćanja su se umnožile u posljednjih nekoliko godina. Kreditne kartice, online transferi i direktna debitna plaćanja su već dobro etablirani. Sada, rješenja digitalnog plaćanja putem smartfonea i mobilni novčanici također postaju popularni. Pojava potencijalno remetilačkih inovacija kao što su distribuirane ledger tehnologije ukazuje da daljnje moguće temeljne promjene mogu biti na horizontu.
Nezavisno od tih novih i nastajućih opcija, postoji niz studija koje lobiraju za ukidanje keša. Zagovornici bezgotovinskog društva spadaju u tri različita tabora.
Prvi tabor čine alkemičari, koji žele prevladati ograničenja da nulta donja granica (ZLB) nameće monetarnu politiku. Drugi, tabor zakona i reda želi otkazati osnovno sredstvo plaćanja za nezakonite aktivnosti. I treći tabor je FINTECH (finansijske tehnologije), alijansa koja očekuje velike poslovne mogućnosti koje proizilaze iz eliminacije visokih troškova pohrane, izdavanja i upravljanja novcem sa čime se finansijska industrija trenutno suočava.
Ali argumenti za napuštanje bezgotovinskog plaćanja ne drže vodu. Počnimo sa slučajem alkemičara. Istina je da, u okruženju vrlo niskih kamatnih stopa, vođenje monetarne politike postaje teško.
Ipak, iskustvo je pokazalo da se efektivna donja granica razlikuje od ZLB-a. Doista, negativne kamatne stope su radile, bez pokretanja plaćanja gotovinom, posebno u kombinaciji s direktnom kupnjom imovine, dugoročnih kreditnih operacija (uključujući „fixed-rate full allotment” i „ciljane” varijante), i drskim vodstvom. Kao takve, negativne kamatne stope bi trebale biti nerazumljive kao specifičan instrument nestandardne monetarne politike različit od niskih kamatnih stopa.
Slučaj tabora reda i zakona za zabranu gotovine također ne može izdržati detaljno ispitivanje. Djelujući kao pohrana vrijednosti i sredstvo plaćanja, gotovina ispunjava važnu društvenu funkciju za mnoge legalne građane. Da li bi iko sugerirao zabranu privatnog vlasništva luksuznih automobila ili dragulja zbog kriminalaca koji su poput njih? Nanošenje štete pristojnoj većini u odnosu na kažnjavanje ponašanja manjine je poput lomljenja oraha maljem – i razbijanje stola u procesu.
Konačno, FINTECH savez obećava da svojim inovativnim rješenjima digitalnog plaćanja može olakšati vođenje finansijskog poslovanja. Kupci više ne moraju nositi gotovinu ili tražiti bankomate. Ali, otvoreno je pitanje da li će još uvijek vrlo fragmentirani sektor digitalnog plaćanja pomoći kupcima više nego kompanijama koje nude rješenja za plaćanje.
Postoji veliki problem s argumentima za bezgotovinsko društvo: većina ljudi, barem, u eurozoni, ne želi to. Prema još neobjavljenom istraživanju Evropske centralne banke od 65.000 stanovnika eurozone, gotovo 80% svih point-of-sale transakcija (mjesto gdje su proizvod ili usluga kupljeni) obavljaju se gotovinom; te u smislu vrijednosti, više od polovice plaćanje se vrši u gotovini.
Kao što je često slučaj u Evropi, postoje razlike među državama članicama: udio novčanih transakcija kreće se u rasponu od 42% u Finskoj do 92% u Malti. No, sveukupno, javna predanost gotovini i dalje je snažna – i postaje jača.
Naime, rast i ukupna potražnja za gotovinom su nadmašili rast nominalnog BDP-a. U posljednjih pet godina, prosječna godišnja stopa rasta novčanica eura je 4,9% po vrijednosti i 6,2% po komadu. Ovo povećanje uključuje apone koji se pretežno koriste za transakcije, a ne za štednju.
Ovi rezultati potvrđuju prikladnost ECB-ovog neutralnog stava u vezi s plaćanjima, što omogućuje i novčana i bezgotovinska plaćanja. Ovaj pristup temelji se na četiri načela: (1) tehnološke sigurnosti, (2) efikasnosti, (3) tehnološke neutralnosti, i (4) slobodog izbora za korisnike dotičnih sredstava plaćanja.
ECB-ov vrhovni cilj je osigurati stabilnost cijena. Za podršku ovom cilju, banka obezbjeđuje sigurnu likvidnost centralnih banaka, u formi rezervi koje drže centralne banke, kao i novčanica (posljednje je jedino bilježeno sa statusom zakonskog sredstva plaćanja u eurozoni).
Ako je Evropa za ukidanje novca, morat će odsjeći direktnu vezu sa novcem centralne banke. U demokraciji, takva veza pomaže javno prihvaćanje nezavisnosti centralne banke jačanjem povjerenja i podrškom naroda u djelotvornom provođenju monetarne politike.
ECB će nastaviti omogućavati novčanice. Također ćemo dalje olakšavati razvoj integriranog, inovativnog i konkurentnog tržišta rješenja za maloprodajna plaćanja u eurozoni. Ako jednog dana keš bude zamijenjen sredstvima elektroničkog plaćanja, ta odluka treba odražavati volju naroda, a ne silu lobističkih grupa.
(Prevod: Indikator.ba)
