WikiLeaks se sprema objaviti ime zemlje koja je “pod masovnim napadom” NSA unatoč upozorenju da bi takva informacija izazvala žrtve i eskalaciju nasilja
Iz organizacije WikiLeaks su poprilično ljuti zbog, kako tvrde, cenzure koja se počela uvlačiti i u redove onih koji bi trebali biti ključni u razotkrivanju tajnih špijunskih operacija koje provodi američki NSA. Točnije, ljuti su na američkog novinara Glenna Greenwalda i list The Intercept za koji piše.
Naime, kako i znamo, Greenwald posjeduje ogromnu količinu materijala koju mu je dostavio američki zviždač Edward Snowden koji se trenutačno nalazi u Rusiji gdje je dobio azil od progona.
Predmet spora između WikiLeaksa, kojeg predvodi Julian Assange koji je i dalje “zatvorenik” ekvadorske ambasade u Londonu (tamo se nalazi još od lipnja 2012. kada se kod njih sklonio tražeći politički azil od progona – azil je dobio, no zbog fizičke nemogućnosti da napusti ambasadu, jer bi odmah bio uhićen od strane britanske policije, nije u mogućnosti napustiti lokaciju već dvije godine), i Glenna Greenwalda koji je iz lista The Guardian prešao u novi medij The Intercept (dio medijske organizacije First Look Media) je pitanje novih obavještajnih informacija, dio “Snowdenovih dokumenata”.
Naime, u dokumentu se otkriva masovno NSA špijuniranje nekoliko zemalja. Prema detaljima, radi se o možda i najintenzivnijim “NSA napadima” uopće. Ove zemlje su “velika meta”, no, list The Intercept je objavio ime samo jedne – Bahami. Misterij ostaje koja je to druga zemlja, a iz WikiLeaksa poručuju kako javnost ima pravo znati cijelu priču, unatoč upozorenjima iz američka Vlade da bi otkrivanje takvih podataka moglo dovesti do “pojačanog nasilja i potencijalnih smrti”.
No, WikiLeaks ne želi ni čuti za ta upozorenja te su se žestoko obrušili na Greenwalda tvrdeći kako je popustio pod cenzurom te kako će oni to sada ispraviti. Dali su njemu i listu The Intercept 72 sata (od jučer popodne) da objave ime druge zemlje ili će oni to učiniti po isteku roka umjesto njih.
Priča je vrlo ozbiljna, jer podaci otkrivaju kako NSA u ove dvije zemlje prikuplja sadržaj svih telefonskih poziva. Drugim riječima, radi se o još agresivnijoj špijunaži od do sada otkrivenih NSA operacija diljem svijeta.
Činjenica da je Bahami jedna od meta nimalo ne iznenađuje – podsjetimo, radi se o zemlji koja je dio tzv. “karipskih bankovnih centara” u kojima se nalazi oko 290 milijardi USD američkih državnih obveznica. Vlasti iz glavnog grada Nassau traže “odgovore” zbog ove špijunaže, no svima je jasno kako Bahami ovdje nisu glavna vijest.
Ono što se svi pitaju u ovom trenutku je – koja je druga država? Država čije su ime Greenwald i njegovi kolege iz lista The Intercept odlučili ne objaviti. Novinari Ryan Devereaux, Glenn Greenwald i Laura Poitras, koji su radili na ovoj priči, ističu kako ime druge države nisu objavili zbog “kredibilnih zabrinutosti zbog moguće eskalacije nasilja”.
Iz WikiLeaksa žestoko reagiraju te tvrdi kako je The Intercept, koji je trebao biti “slobodan novi medij”, krenuo putem The Washington Posta, referirajući se na često cenzurirane objave o Snowdenovim dokumentima.
“Nije na The Interceptu niti na Washington Postu da uskraćuju prava cijelom jednom narodu da zna da ih se masovno snima. Nije na njima da odlučuju kako će narod reagirati na masovno kršenje njihovih prava od strane SAD-a”, poručili su iz WikiLeaksa.
Greenwald pak tvrdi kako su zaista “jako zabrinuti” da bi objava tog podatka mogla dovesti do smrti. WikiLeaks uzvraća: “Kada je istina ikada ikome naškodila? Ponavljajući ovu lažnu tvrdnju Pentagona nanosi se šteta svima koji objavljuju istinu”.
“Objaviti ćemo u roku od 72 sata ime zemlje čija se populacija masovno nadzire i snima”, stoji u poruci WikiLeaksa koja je objavljena jučer popodne u 18:35. Ukoliko WikiLeaks ostane dosljedan svojem obećanju, ime misteriozne “druge” države trebali bismo saznati već prije vikenda.
WikiLeaks planira objaviti ime države u roku od 72 sata:
Hoće li WikiLeaks zaista objaviti tu informaciju? Ostaje nam samo da pričekamo još kojih 50-ak sati.
Dakako, na internetskim mrežama već su počele brojne spekulacije o tome koja bi to mogla biti država. Ako zaista postoji rizik da bi informacije mogle “potaknuti nasilje”, kako tvrdi američka Vlada, može se pretpostaviti da se radi o nekoj većoj državi, ne u rangu Bahama. Nadalje, mogli bismo spekulirati kako se radi o državi koja je formalno saveznik SAD-a dok ta činjenica ne paše samom narodu te države.
Neki su odmah posumnjali kako se možda radi o Izraelu, no vjerojatno ipak nije Izrael jer teško da bi takva spoznaja izazvala nemire u zemlji koja je u sigurnosnom smislu toliko kompaktno vezana uz SAD. Drugi pak sumnjaju kako se možda radi o nekom većem američkom azijskom savezniku: Indiji? Filipinima? Južnoj Koreji?
Sve su to samo nagađanja. Ako WikiLeaks tako odluči, ime te države biti će objavljeno uskoro. Dakako, ovo nikada nije jednostavna odluka za vodstvo WikiLeaksa. Oni su svjesni da objava takve informacije u konačnici ipak može dovesti do raznih reakcija, pa vjerojatno i nasilja. To svakako jest pitanje moralne dileme, no argument ima i drugu stranu – ako se cijela informacija ne objavi, ima li je onda uopće smisla objavljivati?
