Washington DC danas slavi 50. godišnjicu Marša za jednakost
“I have a dream” ili “Imam jedan san”, jedna je od najčešće korištenih rečenica, kako od ljudi koji zaista slijede svoje snove, tako i od onih koji o simboličkoj i stvarnoj vrijednosti ove rečenice znaju vrlo malo.
No, veliki dio populacije, kako u Americi, tako i drugdje u svijetu, zna da ona pripada američkom borcu za ljudska prava Martinu Lutheru Kingu Jr.
Građanska prava
Washington DC danas slavi 50. godišnjicu Marša za jednakost, čiji je vrhunac bio Kingov poznati govor “I have a dream” ispred “Lincoln Memoriala”. Ovaj politički skup, održan 28. avgusta 1963. godine, poznat je i kao Marš na Washington i predstavlja prekretnicu, kako za prirodu američke demokratije, tako i za historijat ljudskih prava.
U jednom od najpoznatijih govora u savremenom svijetu, koji se može porediti s govorom Winstona Churchilla, King je tokom ovih sedamnaest minuta postavio temelje američke demokratije, pozivajući se na rasnu ravnopravnost i jednakost. Ovo je kasnije rezultiralo historijskim donošenjem paragrafa Akta o građanskim pravima, koji je potpisao tadašnji predsjednik SAD-a Lyndon Johnson.
Najvažniji događaj ovog sedmodnevnog Festivala slobode u Washingtonu jeste subota ujutro ispred “Lincoln Memoriala”, kada će se učesnici okupiti da odaju počast M. L. Kingu, ali i u znak protesta protiv ugrožavanja ljudskih prava, rasne nejednakosti, a s druge strane, da skrenu pažnju na sve veći nivo nezaposlenosti, siromaštvo i upotrebu vatrenog oružja. Organizatori događaja, kao što je Kingova kćerka Bernice A. King, koja je na čelu porodične fondacije “King Center” u Atlanti, kažu da je teško utvrditi koliko ljudi će prisustvovati godišnjici, no svakako da će ih biti na stotine hiljada.
Američki predsjednik Barack Obama će u srijedu ispred “Lincoln Memoriala” odražti govor, a isti dan će mu se pridružiti i njegovi prethodnici Bill Clinton i Jimmy Carter, sve u sklopu ceremonije Let Freedom Ring (Nek zvoni sloboda).
Trijumf demokratije
Naziv ceremonije je, naravno, direktno preuzet iz Kingovog govora gdje on poziva slobodu da zvoni od brda New Hampshirea, preko planina Pennsylvanije i Colorada, kalifornijskih prevoja i planina Georgije i Tennesseeja, sve do brežuljaka Mississipija. Prije pedeset godina, na Maršu za jednakost bila su svega četiri Afroamerikanca, a danas jedan stoji na čelu čitave nacije. Koliko god danas bilo problema s kojima se suočava društvo u Sjedinjenim Američkim Državama, ova je činjenica ipak trijumf savremene demokratije i borbe za jednakost.
(Od specijalnog izvještača Oslobođenja iz Washingtona)
Oslobođenje
