Vladimir Putin i Christine Lagarde “spasili” Kijev od bankrota
Vladimir Putin i Christine Lagarde “spasili” Kijev od bankrota, ali MMF mora povećati glasačka prava skupini BRICS
Još u subotu je Ukrajina bila mjesec dana do bankrota i Kijev se spremao na taj scenarij iz razloga što jednostavno nema novca da vrati Rusiji dug od tri milijarde dolara koji je dolazio na naplatu u prosincu ove godine.
Naime, Ukrajina jeste završila restrukturiranje javnog duga, ali joj je ostao navedeni dug Moskvi od tri milijarde dolara koje je Putin dao svrgnutom predsjedniku Janukoviču krajem 2013. godine.
Kijev je pristao da privatnim kreditorima izda nove državne obveznice i financijske derivate, odnosno ugovore kojima vlada u Kijevu obećava da će u budućnosti isplatiti određenu količinu novca ovisno o tome što će se dogoditi na tržištu, primjerice, s dionicom, obveznicom ili kamatnom stopom na koju je derivat postavljen, piše ruski portal “Argumenti i činjenice“.
“Ministarstvo financija sa zadovoljstvom najavljuje završetak restrukturiranja državnog i javnog duga”, navodi se u priopćenju Ministarstva financija Ukrajine.
Međutim, Kijev nije riješio pitanje duga od 3 milijarde dolara Moskvi, kojeg ukrajinske vlasti prema nekom svom izračunu smatraju “privatnim”, dok Rusija insistira da je riječ o statusu državnog duga.
Prošli je tjedan ukrajinska ministrica financija Natalia Jaresko priznala da Ukrajina nema novca.
“Danas smo zatvorili važno poglavlje u povijesti ukrajinskog gospodarstva i otvorili još jedno”, tako je Jaresko komentirala restrukturiranje inozemnog duga zemlje.
“Ovo rješenje ne samo da je pomoglo Ukrajini da izbjegne bankrot, nego je ujedno preduvjet za povratak gospodarskog rasta”, dodala je Jaresko i priopćila kako je spremna pregovarati s Moskvom o spomenutom dugu kojeg je Kijev trebao vratiti prije kraja ove godine.
“Za raspravu o ovom pitanju sam spremna na susret s čelnikom ruskog Ministarstva financija, Antonom Siluanovom. Rečeno mi je da su nas oni htjeli pozvati na još jedan takav sastanak nakon summita G20 u Antaliji, a ja sam spremna za takav otvoreni dijalog”, rekla je Jaresko.
Međutim, ona je upozorila da za plaćanje duga Moskvi Kijev nema novca.
“Ne, ne možemo izvršiti tu uplatu. Prema programu Međunarodnog monetarnog fonda smo jasno definirali parametre koliko čega i kome možemo dati, a za povratak duga se moramo držati dogovorenog proračunskog deficita “, prigovorila je čelnica ukrajinskog Ministarstva financija.
Prema njezinim riječima, Ukrajina bi, ako vrati dug Rusiji, mogla bankrotirati.
Doduše, ruski kredit od tri milijarde dolara Kijevu je bio zaseban sporazum s tadašnjim ukrajinskim predsjednikom Viktorom Janukovičem iz prosinca 2013. godine. Tada je Rusija s Ukrajinom dogovorila da će je kreditirati s 15 milijardi dolara, ali se Ukrajina odlučila na zbližavanje s Europskom unijom, došlo je do državnog udara i promjene vlasti u zemlji. Od 15 milijardi dolara je Kijev uspio dobiti samo jednu petinu, tri milijarde koje su po dogovoru stizale na naplatu u prosincu ove godine.
Čak je i taj iznos postao kamen spoticanja u odnosima između Moskve i Kijeva, jer su za ukrajinsku ekonomiju na rubu bankrota 3 milijarde dolara ogroman iznos. Pokušala su se pronaći rješenja za povrat tog duga, a ako ne, onda barem da se odgodi njegov povratak.
Sredinom svibnja ove godine je Kijev usvojio zakon o moratoriju na plaćanje inozemnog duga, ali se dokument odnosio samo na iznos privatnog inozemnog duga od oko 9 milijardi dolara.
Kijev odjednom jednostrano odlučuje da je dug Moskvi “privatne prirode”. Natalia Jaresko izjavljuje da je restrukturiranjem Ukrajina kupila ruske euroobveznice kroz mehanizam tzv. “Londonskog kluba” koji okuplja privatne zajmodavce.
Razumljivo, Rusija insistira na tome da se njezini državni krediti ne mogu jednostrano pretvoriti u komercijalne i čekala je povrat novca iz Kijeva u prosincu.
“Tri milijarde je Ukrajina dobila od Rusije, a nije dala ni državna ili jamstva u imovini. Iz tog razloga, u slučaju neplaćanja takvih obveznica, dužnik dužan platiti prvi. To su ruska ulaganja koja moraju biti zaštićena u potpunosti “, kaže Artem Dejev iz agencije AMarkets.
“Ako Kijev ne nađe tri milijarde ili ako se Rusija ponovno ne smiluje našim susjedima, posljedica će biti bankrot Ukrajine”, prije nekoliko dana piše ruska analitičarka Elena Tregubova.
Da Kijev čeka bankrot je bila prognoza i međunarodnih financijskih institucija i ekonomista. Međutim, posljedice stečaja bi bile potpuni kolaps gospodarstva, mnoge tvrtke bi se zatvorile, povećala nezaposlenost i inflacija, plaće u javnom sektoru bi se odgodile i smanjile, grivna bi dodatno devalvirala, mala poduzeća bi gotovo nestala, a velika bi pretrpjela ogromne gubitke. Osim toga, za duži period bi Ukrajini gotovo nemoguće bilo dobiti nove kredite i dogovoriti se za produženje otplate starih.
Što čini Moskva? Mogla je Ukrajinu gurnuti u najcrnji scenarij, ali bi time bili pogođeni široki slojevi stanovništva koji ne podržavaju aktualnu vlast, a ne bi bio isključen ni masovni priliv ekonomskih migranata u Rusiju iz regija kao što su Harkov, Odesa, Dnjepropetrovsk, te s područja Donbasa koja nadziru ukrajinske snage sigurnosti.
Dakle, Moskva se još jednom odlučila smilovati i Rusija je pristala restrukturirati tri milijarde dolara ukrajinskog duga kojeg Kijev mora otplatiti tijekom sljedeće tri godine. No, ni to se nije dogodilo iz puke samilosti i Vladimir Putin je ovdje izgleda povukao maestralan potez o čemu ćemo malo kasnije.
Interfax sada prenosi kako će se u bliskoj budućnosti pregovarati o pojedinostima tog prijedloga s ukrajinskim partnerima, što je u ponedjeljak na summitu G20 priopćio ruski predsjednik Vladimir Putin.
Prema Putinu, ne samo da je Rusija pristala restrukturirati dug Ukrajine, nego je predložila bolje uvjete nego što je tražio MMF.
“Mi smo bili zamoljeni od strane Međunarodnog monetarnog fonda da odgodimo plaćanje duga do početka iduće godine. Rekao sam da smo spremni i za dublje restrukturiranje. Spremni smo ne primiti uplatu ove godine, a umjesto toga ćemo na rate milijardu uzeti iduće godine, 2017. još jednu milijardu i 2018. zadnju milijardu dolara”, rekao je Putin.
Putin je također rekao da je na takvu “iznenađujuću ponudu partnera Rusija pristala kako bi osigurala povrat novca, a ne kako bi dala Kijevu novac u ruke”.
Jamstva iz Sjedinjenih Država ili Europske unije, a može i MMF
Putin je izjavio kako se nada da će SAD, EU i međunarodne financijske institucije ponuditi jamstva za ukrajinski dug.
“Tražili smo takve garancije od američke vlade, Europske unije ili iz jedne od uglednih međunarodnih financijskih institucija”, rekao je ruski predsjednik i dodao kako se nada da će to pitanje biti riješeno do početka prosinca ove godine.
“Zapadni partneri trebaju ojačati povjerenje u ukrajinsko gospodarstvo odgovarajućim zaštitnim mjerama”, rekao je ruski predsjednik.
“Ako naši partneri vjeruju da će se solventnost Ukrajine povećati, a to treba i nama, to znači da oni vjeruju u nju, a ako joj vjeruju, onda neka daju garancije. A ako ne mogu dati ta jamstva, to znači da oni ne vjeruju u budućnost ukrajinskog gospodarstva”, rekao je Putin.
Međutim, ruski je predsjednik dodao da će, ako su zapadni partneri Rusku Federaciju samo uvjeravali u to, “onda to biti loše i za zajedničkog ukrajinskog partnera”.
“Mislimo da je zapravo i to moguće, ali ne vidim nikakav problem da podijelimo rizik s našim partnerima”, rekao je Vladimir Putin, vjerojatno riskirajući tri milijarde dolara, i računajući da su dugovanja Ukrajine prema vjerovnicima sa Zapada sada puno veći, te da tako ima manje za izgubiti.
Prošli petak je premijer Ukrajine Arsenij Jacenjuk još jednom rekao da će ukrajinska vlada jednostrano uvesti moratorij na plaćanje duga za “ruske” euroobveznice u iznosu od 3 milijarde dolara, ako se Moskva ne složi s predloženim uvjetima restrukturiranja. Međutim, svi se slažu kako Ukrajina nije imala apsolutno nikakvu ulogu u cijelom ovom dogovoru.
U prosincu 2013. godine, neposredno prije prevrata u Kijevu, Rusija je od Kijeva kupila ukrajinske euroobveznice za 3 milijarde dolara. Ukrajina je predložila restrukturiranje ovog duga po općim uvjetima kakvi se daju davatelji komercijalnih kredita, ali se Rusija dugo nije slagala s tim, inzistirajući na punoj otplati duga u prosincu ove godine. Rusko Ministarstvo financija nije isključilo ni sudski postupak u slučaju neplaćanja duga od strane Kijeva, no Moskva je sada pristala na obročnu otplatu duga do 2018. godine.
Međutim, ono što upada u oči jest da do ove iznenadne odluke Moskve nije došlo zbog “pritisaka” iz Kijeva, nego nakon sastanka Vladimira Putina i čelnice Međunarodnog monetarnog fonda, Christine Lagarde, koji su se u nedjelju sastali na marginama summita G20 u turskom gradu Antaliji.
RT javlja kako je Putin pristao na kompromis oko ove tri milijarde dolara, ali je od Christine Lagarde tražio da zemlje skupine BRICS imaju veća glasačka prava unutar Međunarodnog monetarnog fonda.
Osim toga, ruski je lider gotovo učinio uslugu izvršnoj direktorici Christini Lagarde, jer aktualna politika Međunarodnog monetarnog fonda zabranjuje pozajmljivanje novca zemljama koje drugim zemljama odbiju platiti dug.
U listopadu je The Wall Street Journal izvijestio kako se MMF odlučio promijeniti politiku i obećao je 17,5 milijardi dolara kredita Ukrajini, čak i ako Kijev ne vrati dug Rusiji.
No, tada su ekonomski analitičari alarmirali financijske moćnike da bi ovaj presedan mogao izazvati domino efekt neplaćanja državnih zajmova u cijelom svijetu, što bi značilo i kraj uloge Međunarodnog monetarnog fonda kakvu je imao proteklih desetljeća.
Neočekivana promjena stava Moskve nakon sastanka Vladimira Putina i čelnice MMF-a Christine Lagarde daje naslutiti da će reforme koje nameće MMF, a kojima se BRICS duže vrijeme protivi, biti odbačene.
Skupina BRICS također traži reforme, ali one koje bi gospodarstvima u nastajanju dale veći utjecaj u donošenju odluka fonda. Trenutno su glasovi raspoređeni u skladu s kvotama koje pojedine zemlje imaju u vlasništvu fonda. Sjedinjene Države imaju najveći udio – 16,74 posto, potom slijedi američki saveznik Japan sa 6,23 posto, Njemačka s 5,81 posto, Francuska i Velika Britanija svaka s 4,29 posto. Pet zemalja skupine BRICS ukupno imaju samo 11,03 posto posto udjela, od čega Rusija ima 2,39 posto.
Dakle, susret Vladimira Putina i Christine Lagarde u nedjelju na marginama summita G20 u Antaliji u Turskoj je s jedne strane bio usko vezan za ukrajinski dug, a s druge strane za predloženu reformu MMF-a od strane zemalja članica skupine BRICS.
“Dugo smo surađivali s MMF-om na raznim razinama, a mi smo zainteresirani da to i dalje činimo zbog stabilnosti naših odnosa”, rekao je Putin prilikom sastanka.
“Rusija podržava brojne članice MMF-a koje traže reforme te organizacije. Postoje i druga pitanja, a mi smo spremni razgovarati o bilo kojoj temi”, rekao je ruski predsjednik.
Christine Lagarde je izjavila kako joj je drago što može razgovarati s ruskim predsjednikom i dodala kako dijeli njegovo nestrpljenje, te kako i nju samu iritira neprovođenje odluka o reformi Međunarodnog monetarnog fonda, uključujući i onu koja se odnosi na kvote, prenosi Ruski Vjesnik.
“Što se provedbe ove reforme tiče, to će se najvjerojatnije dogoditi u sljedeća dva mjeseca, a ako ne, to će pitanje ostati otvoreno još nekoliko godina”, rekla je izvršna direktorica MMF-a.
Ispostavi li se da je zaista bilo tako, a brojni mediji ukazuju da jest, onda bi to značilo da je ruski predsjednik itekako dobro “utržio” ukrajinski dug od tri milijarde dolara i pritisak skupine BRICS na MMF. Prvo, Ukrajina neće bankrotirati, što Rusiji nikako ne odgovara, bez obzira na sva neslaganja s aktualnom vladom u Kijevu. Drugo, MMF zbog popuštanja Moskve formalno nije prekršio pravilo nepozajmljivanja novca zemljama koje ne vraćaju dugove drugim državama, čime je zadržao “kredibilitet”, ali će zauzvrat BRICS dobiti veća prava u odlučivanju unutar Međunarodnog monetarnog fonda.
Dakle, bude li se MMF držao dogovora i proveo reforme o povećanju kvota gospodarstvima u nastajanju, to je zaista vrijedilo tri milijarde koje Moskva neće dobiti odjednom, nego obročno u sljedeće tri godine, pa čak i da je Moskva Kijevu oprostila taj iznos. I za kraj, sve je još uvijek na razini zajedničke izjave novinarima, a službeno Rusija još uvijek ima vremena promijeniti stav, iako pod ovim okolnostima nema nikakvog razumnog razloga da to učini. Naprotiv, ostanu li stvari kakve jesu, samo može biti na dobitku, ali ne sama, nego zajedno s partnerima skupine BRICS.
Da ne zaboravimo ni ukrajinskog premijera Jacenjuka, koji, umjesto da bude zadovoljan što je gđa. Christine Lagarde spasila od sigurne propasti, nakon terorističkih napada u Parizu daje izjave kako su “aneksija Krima i ruska agresija na Donbas bili poticaj globalnog terorizma”.
“Ne sumnjam da su kršenje sigurnosnih jamstava od strane zemlje koja ima zalihe nuklearnog oružja, aneksija Krima, okupacija Donbasa i prijetnja silom iz Kremlja postali poticaj za globalni terorizam”, rekao je ukrajinski premijer Jacenjuk i istaknuo da se međunarodna zajednica ipak trebala ujediniti oko nekoliko temeljnih načela.
“Sloboda i humanizam su ključne odlike svijeta kojeg želimo zaštititi. Svjesni smo toga, imamo snage i učinit ćemo sve što je moguće za slobodu čovječanstva prije nego ga slome totalitarizam, ksenofobija i mržnja prema drugim kulturama, religijama i jezicima”, tako je govorio ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk, dok je sudbinu Ukrajine, na njegovu sreću, prepustio ishodu razgovora Vladimira Putina i Christine Lagarde.
FOTO – Ruski predsjednikVladimir Putin i izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde na summitu G20 u Turskoj:
