Vjerska i nacionalna znamenja u grbovima općina u BiH (I)

Nakon rata 1992-1995 i etničkog čišćenja narodâ koji su bili u podređenom položaju u određenim dijelovima države, grbovima i drugim simbolima općina također se pokaz(iv)alo koji je narod „pobijedio“ u određenoj općini, tj. prisvojio ju za sebe. Iako su po ustavu svi narodi i građani ravnopravni u svakom dijelu države, mnoge općine se i na simboličkoj razini prikazuju kao nacionalne općine te tako i na taj način iscrtavaju mapu podjele Bosne i Hercegovine.

_____________________________________________________

 

487px-Nevesinje grb.svgNevesinje

Prema popisu iz 1991. godine, u općini Nevesinje (istočna Hercegovina) živjelo je nešto manje od 3/4 Srba, a ostatak su činili pretežno Bošnjaci. Grbom dominira srpski grb a u vrhu je smještena i srpska trobojnica.

539px-Prijedor grb.svgPrijedor

Prema popisu iz 1991, u općini Prijedor (sjeverozapadna BiH) živjelo je oko 44 posto Bošnjaka, 42 posto Srba a ostatak su činili Hrvati i ostali. Grbom općine Prijedor dominira krst s četiri “s”, simbol srpstva.

amblem SrbacSrbac

U općini Srbac, smještenoj pored rijeke Save u Bosni i Hercegovini, prema popisu iz 1991. živjelo je nešto manje od 90 posto Srba. Pored biljnih i životinjskih znamenja u grb se smjestio i krst sa četiri “s”, simbol srpskoga naroda.

 

bosanska krupaBosanska Krupa

Prema popisu stanovništva 1991, u općini Bosanska Krupa (sjeverozapadna BiH) živjelo je manje od 3/4 Bošnjaka a ostatak su pretežito činili Srbi. U grbu općine ističu se ljiljani na zelenoj podlozi, službeni (poslije)ratni simbol bošnjačkog naroda.

 

grb opcina stari grad o namaStari Grad (Sarajevo)

Prema popisu iz 1991. u općini Stari Grad živjelo je 80 posto Bošnjaka. U grbu te sarajevske gradske općine, na čijem se teritoriju nalaze i centri katoličke i pravoslavne komponente grada, dominantna je zelena boja s ljiljanom te forma koja podsjeća na kupolu džamije.

 

Grb buzim

Bužim

Prema popisu iz 1991. u općini Bužim (sjeverozapadna BiH) ogromnu većinu stanovništva su činili Bošnjaci, a tako je i danas. U grbu općine smješteni su polumjesec kao simbol islama i ljiljan kao preuzeti simbol bošnjaštva.

 

grb cazinCazin

Slično kao i općina Bužim, općina Cazin bila je i ostala pretežito muslimansko-bošnjačka s ponekim pripadnikom druge nacionalnosti, a takva žiteljska struktura preslikala se i na grb općine.

 

Grb HadiiHadžići

U Hadžićima (danas općina u sastavu Sarajevskog kantona) 1991. godine živjelo je nešto manje od 64 posto Bošnjaka, preko 26 posto Srba i 3 posto Hrvata. Danas je općina gotovo čisto bošnjačka, a njezin grb rasvjetljuju polumjesec i zvijezda.

 

grb opstine prnjavorPrnjavor

Prije ratnih događanja, oko polovicu stanovništva općine Prnjavor (sjeverni dio BiH) činili su Srbi, a u drugoj polovici većina su bili Bošnjaci. Danas je općina pretežno srpska. U gornjem dijelu grba ove općine svoje mjesto našao je krst.

 

kupresKupres

U općini Kupres (jugozapadni dio Bosne) prema popisu iz 1991. živjelo je preko 50 posto Srba, te malo manje od 40 posto Hrvata. Danas je općina pretežno hrvatska, i njezinim grbom dominira šahovnica s križevima: velikim od pletera preko cijeloga grba i malim u gornjem lijevom kutu.

 

Kozarska DubicaKozarska Dubica

U općini Kozarska Dubica, smještenoj u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, prije rata je živjelo oko 70 posto Srba i više od 20 posto Bošnjaka. Grbom općine danas dominira dio crkve s krstom.

 

LaktasiLaktaši

Dvadesetak kilometara sjeverno od Banja Luke smjestila se općina Laktaši. Prije rata preko 80 posto njezinog stanovništva činili su Srbi, a ostatak su pretežno bili Hrvati. Danas je općina čisti srpski teritorij, a u grbu se ističe simbol srpstva – krst s četiri “s”.

 

Ramski-grbProzor-Rama

U Prozoru-Rami, općini u jugozapadnoj Bosni (danas u sastavu Hercegovačko-neretvanskog kantona) prema popisu iz 1991. živjelo je 62 posto Hrvata i nešto manje od 37 posto Bošnjaka. Nakon ratnih događanja, broj Bošnjaka se i u apsolutnom i u relativnom omjeru smanjio, a grb općine sačinjavaju križ i šahovnica – simbol hrvatstva.

 


siroki brijegŠiroki Brijeg

Hercegovačka općina Široki Brijeg bila je i ostala pretežno hrvatska (s preko 98 posto stanovništva te nacionalnosti), a da su joj stanovnici veliki vjernici svjedoči i grb općine čiji je jedini motiv (pored upotrebe crvene, bijele i plave boje) – crkva.

 

SokolacSokolac

U općini Sokolac (istočna BiH) prije rata su većinu stanovništva činili Srbi i Bošnjaci, u približnom omjeru 70:30. Grbom općine danas dominiraju crkva, krst i srpska trobojnica.

 

| Nastavlja se |

 

Prometej/fš

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close