Bosna i Hercegovina je zamlja srednjeg višeg dohotka, u kojem su bili Grčka i Argentina, pa joj prijeti sindrom grčgentine.
Ovo je u intervjuu za Dnevni list kazao ugledni bh. ekonomist prof. dr. Vjekoslav Domljan.
– Iz zamke srednjeg dohotka dva su puta: k zemljama visokog dohotka (u zapadnu Europu) ili zemljama niskog dohotka (u centralnu Afriku). Najlošiji učenici razreda višeg srednjeg dohotka, u kojem se sada BiH nalazi, bili su Grčka i Argentina, kojima je za put od višeg srednjeg do visokog srednjeg dohotka trebalo 28, odnosno 40 godina. BiH je oko 10 godina zemlja višeg srednjeg dohotka, pa joj prijeti sindrom grčgentine, kazao je Domljan na pitanje u kojem će se pravcu kretati ekonomski razvoj BiH.
Domljan konstatira kako za BiH važi prvi Newtonov zakon – tijelo ostaje u mirovanju dok ga vanjska sila ne pokrene.
Stoga, tek kad EU otvori poglavlja 23 i 24 (sudstvo, vladavina prava i sigurnost) stvorit će se mogućnost formiranja okvira za ekonomsku aktivnost, odnosno ostvariti temeljna ekonomska zadaća države.
– Stanje je sada takvo da avion s puno putnika (neaktivnih i nezaposlenih osoba), jednim glavnim motorom (javnim sektorom) i dva pomoćna motora (privatnim i civilnim sektorom) može tek nisko letjeti, tj imati stopu ekonomskog rasta od 2-3 posto godišnje, što je daleko od minimalno potrebnih 6-7 posto.
Na pitanje zašto je nezaposlenost i dalje sveprisutna, iako su vladajuće političke većine najavljivale masovno zapošljavanje usvajanjem Zakona o radu, Domljan je kazao kako je takav ishod jasan svakom informiranom promatraču.
– Ma kako dobar zakon bio (a onaj o radu to nije, čak je i donesen nedemokratski, kako je sud pokazao), nije dovoljan za pokretanje zapošljavanja. Za to su potrebne temeljite istodobne reforme javnog sektora, poreznog sistema, financijskog sektora i sektora poduzeća, kao i osiguranje kolike-tolike vladavine prava, kazao je Domljan.
On je dodao kako niko, uključujući i nezaposlene, ne pokreće pitanje fakturisanja nezaposlenosti.
– Gubitak stoga što tih minimalno 320 hiljada nezaposlenih ne radi iznosi 5,6 milijradi KM godišnje, odnosno čini petinu ukupne poslijeratne proizvodnje, istakao je Domljan i dodao da država otklanja perobleme masovne neaktivnosti i nezaposlenosti preko zhavoda za zapošljavanje, čija je temaljna zadaća pomagati ranjive skupine, a ne stvaranjem povoljnog poslovnog okruženja – osiguranjem lakog ulaska i izlaska iz djelatnosti, dobivanjem dozvola i priključaka, osiguranjem pristupa pravdi i finansijama i sl.
Indikator.ba
