Vjekoslav Bevanda: Čisti apsurd su dešavanja po pitanju uslova MONEYVAL-A

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, gostujući u Dnevniku TV1, govorio je o sanaciji štete nakon poplava, finansijskoj pomoći koja stiže BiH, raspodjeli sredstava, aktivnostima Vijeća ministara, situaciji u vezi s MONEYVAL-om, te rekonstrukciji vlasti.

TV1: Gospodine Bevanda, kakve podatke ima predsjedavajući Vijeća ministara kada su procjene šteta u pitanju? Koliko je raseljenih nakon poplava, koliko je kuća uništeno, koliko ih treba renovirati, koliko će nam novca trebati, ko uopće radi na procjeni štete?

BEVANDA: Biću do kraja konkretan i korektan. Prvu sjednicu Vijeća ministara BiH održali smo 15. maja, dan nakon početka poplava u BiH. Tada smo uspostavili  standarde rada kako bismo dobili sve moguće podatke, prije svega, putem koordinacijskog tijela formiranog u skladu s okvirnim zakonom, ali i informacije sa terena u danima kataklizme.

Sasvim je jasno da je trećina stanovništva u BiH ugroženo. Posljedice poplava trenutno se procjenjuju. Mislim da je dobro što to radi tim stručnjaka iz UN-a, Evropske komisije i Svjetske banke, u saradnji sa lokalnom zajednicom i svim organima vlasti. To će biti relevantan podatak o stvarnim štetama.

Sve vrijeme pokušavam se postaviti na način da niti jednom zrnu politike ne dopustim da uđe u sve to. Međutim, nije dobro licitiranje koje ide k tome jer će se pokazati stvarno stanje i podaci koje dobijemo od procjene štete biće osnov za aplikacije.

Podsjećam, 21. maja uputili smo svim nivoima vlasti poslali preporuku da se lokalne zajednice pripreme za procjenu. Dnevno imamo izvještaje Ministarstva sigurnosti BiH. Takođe, na sjednici 21. maja formirali smo devet zaključaka, koje smo proslijedili Parlamentu BiH.

Radimo sve ono što možemo, a u pojedinim resorima i više od toga. Ipak, sve ono što se desilo, pokazalo je određena nesnalaženja, nedostatak koordinacije… Biće vremena da se i o tome priča.

TV1: Na koga sve računamo za pomoć, prije svega financijsku ?

BEVANDA: Smatram da su potrebna kvalitetna aplikacija i sektorski pristup svemu. Uništene su stambrene jedinice i osnovni prioritet je vratiti ljude tamo gdje se mogu vratiti. Gdje povratak nije moguć, izgraditi nove domove, to je obaveza. Stalno ponavljam da ne dozvolimo da nam se desi drugo raseljavanje u 20 godina. Ljudi ne mogu biti u sportskim dvoranama i to što prije treba regulisati.

Sve se takmiče dovući novce, priča se o pomoći… U izvještaju Uprave za indirektno oporezivanje BiH vidjeli smo koliko je robe ušlo u državu. Takođe, priča se o silnim pomoćima na državnom računu. Prema jučerašnjem podatku Ministarstva finansija, na jedinom državnom računu ima oko 700.000 KM. Dakle, ako neko misli da su sve te priče i novci pohrlili ovamo, nisu. No, mora se sistemski i akciono raditi.

Konkretno je da smo na osnovu zaključka i u saradnji sa Evropskom komisijom izvršili relokaciju 42 miliona evra, koja će biti namijenjena za pomoć ugroženima. Odmah smo započeli pregovore sa Agencijom za razvoj pri Svjetskoj banci i u startu je bilo riječi o 57 miliona dolara, međutim kroz pregovore, došli smo do iznosa od 100 miliona dolara. Entiteti i Distrikt Brčko se moraju dogovoriti o iznosu novca koji će biti redistribuisan. Budući da sam i guvrener Svjetske banke, imam informaciju da do dana nije došlo do tog dogovora, što je zabrinjavajuće. To je bio privremeni dogovor do okončanja procjena, koje će biti završene do 18. juna, kako je najavljeno iz pomenutog tima. Tog datuma će procjene biti prezentovane i znaćemo kolike su štete u pojedinim oblastima u BiH.

TV1: Zamoliću Vas i da prokomentirate izajavu predsjednika RS-a koji kaže da “Federacija želi da iskoristi patnju RS da prisvoji više sredstava pomoći nego što joj pripada”. Vaš komentar, s obztirom da je Vijeće ministara, ukoliko se ne varam, formiralo interresornu radnu grupu zaduženu za pripremu prijedloga kriterija za raspodjelu svih vrsta pomoći?

BEVANDA: Stvarno ne bih komentarisao tu izjavu jer je nisam čuo. Sa svih strana politika želi da se umiješa u sve ovo. Moramo stručno pratiti sve tokove, u suprotnom, izgubićemo se u politici i politiziranju, a onda će nam mnoge stvari biti dodatno ugrožene. Procjene štete imaćemo 18. juna i to će biti osnov za sve.

Jedan od devet zaključaka Vijeća ministara je i formiranje interresorne radne grupe. Uz sve probleme koji se dešavaju kada od različitih nivoa treba formirati jedno koordinacijsko tijelo, zadovoljstvo mi je reći da je interresorna radna grupa formirana, da ona radi i da će dati doprinos kada je u pitanju raspodjela sredstava, uključujući i humanitarnu pomoć.

TV1: Još jedna aktuelna tema je i MONEYVAL. Velika drama nastala je u bh. javnosti po pitanju stavljanja zemlje na crnu listu MONEYVAL-a. Koliko je u praksi ta situacija zaista dramatična i je li uopće, kakve su sankcije u praksi, ima raznih mišljenja?

BEVANDA: Ako vratimo film na početak, prije 15-ak ili 20 dana, kada je priča o MONEYVAL-u došla u žižu javnosti, čini se da stvarno postoje ljudi koji se trude da mi stvarno dođemo na crnu listu. BiH ima svoje ljude koji sarađuju sa MONEYVAL-om. Distribucija informacija prema Vijeću ministara i prema meni lično apsolutno nije bila na zadovoljavajućem nivou.

Ovo što se dešavalo sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma i Krivičnim zakonom je čisti apsurd. Kada sam preuzeo mandat predsjedavajućeg Vijeća ministara, Zakon o sprječavanju pranja novca bio je aktuelan, stavljan je na razmatranje Vijeću ministara barem 10 puta. To pitanje posebno je bilo aktuelno kada je ministar sigurnosti bio Fahrudin Radončić, koji je ulagao veliki napor da se to pitanje riješi.  Međutim, nije bilo saglasnosti. Iz onoga što se moglo vidjeti, bilo je mnogo primjedbi iz RS na oba zakona, koje nisu bile uvažavane.

Na kraju, u pet do 12, imali smo sjednicu Vijeća ministara gdje smo još jednom razmotrili oba zakona i zahtijevali da ih Parlament BiH razmatra po hitnoj proceduri. Nismo dobili dovoljan broj glasova, a to naglašavam budući da je bilo mnogo napada na mene i na Dragana Čovića, a u vezi s navodnim opstrukcijama. Sve vrijeme su ministri iz hrvatskog naroda bila za. Dopune Krivičnog zakona usvojene su preglasavanjem, jer smo mi i bošnjački ministri glasali za, što je dovoljno da dopune zakona uđu u Parlament BiH.

Desilo se neko čudo u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, pa su usvojene dopune Krivičnog zakona, uz Zakon o sprječavanju pranja novca. Nakon toga, počela su nadmudrivanja, lupanja i sve ostalo…

U toku trajanja sjednice Vijeća ministara dobio sam dopis i to ne onako kako treba, na Vijeće ministara, nego neko za sebe čuva taj dopis i polako manipuliše njim. Dopis sam pročitao na pres s konferenciji koja je bila ranije zakazana. Umjesto da objasnimo situaciju kada smo došli na korak do rješenja da nam se da određeno vrijeme i dobra volja, doveli smo se do toga da se isprovocirala vrela politička atmosfera. To sigurno ne doprinosi da se prema BiH ima posebna pažnja.

Juče smo dobili dopis u kojem se traži hitan prevod Zakona o sprječavanju pranja novca. Savim je normalno da će biti objavljeno saopštenje, a kada se zakon usvoji ono će se povući.

TV1: Vijeće ministara radi u nepotpunom sazivu. Još uvijek nema ministra sigurnosti , a već se priča i o novoj rekonstrukciji , novim smjenama. Hoće li do toga doći ?

BEVANDA: Situacija u Vijeću ministara je takva kakva jeste. Ja se ne osjećam najugodnije. Trenutno u Vijeću ministara sjede četiri Hrvata, dva Bošnjaka, tri Srbina i jedna ministar iz reda ostalih. Bez obzira šta to značilo, to nije onako kako bi trebalo biti. Na stranu to, radimo šta možemo…

Kao odgovoran čovjek uradio sam sve, 14. maja poslao sam dopis svim parlamenarnim strankama, upozorio na odredbe zakona i zamolio  da kandiduju predstavnike, vodeći sasvim normalno računa o nacionalnoj strukturi. Do roka, 23. maja, dobio sam odgovor od Stranke za BiH, DNZ-a i PDP-a da neće predlagati kandidate. Od Narodne stranke Radom za boljitak dobio sam dva prijedloga. Nakon obavljenih konsultacija, to nije bilo prihvaljivo. Od ostalih stranaka nisam dobio ništa. Nije se pokazala odgovornost onih koji treba da uđu u participaciju, koji su krenuli u smjenu i rekonstrukciju. Nisu predložili kandidate. Da su predložili kandidate, ja bih prijedloge uputio u dalju proceduru. Bio bih srećan da radimo u punom sastavu. Sad smo u situaciji da zamjenik ministra vrši dužnost ministra sigurnosti. Uz to, on je i vođa koordinacijskog tima. Mislim da je to previše za jednu osobu i mislim da bi bilo bolje da ministarstvo sigurnosti radi u punom sastavu. I Ministarstvo finansija je osjetljiv resor, a u njemu nemamo zamjenika ministra.

N.Š.

(Vijesti.ba/TV1)