PolitikaSvijet

Ko je Fetulah Gulen, navodni inspirator puča u Turskoj?

Fetulah Gulen, kojeg turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan optužuje da je inspirator neuspjelog vojnog puča u noći između petka i subote, ličnost je koju je ugledni američki magazin Tajm prije tri godine uvrstio među 100 najuticajnijih intelektualaca u svijetu.

Oni koji ga poznaju tvrde da prema njemu niko ne može da bude ravnodušan – dok ga jedni vole i dižu do neslućenih visina stvarajući od njega kult, drugi ga, pogotovo nakon njegovog sukoba sa Erdoganom, otvoreno mrze.

To, međutim, nije smetnja da njegov Hizmet pokret bilježi stalni rast i, prema riječima stručnjaka, postaje ogromna i moćna “politička korporacija”, odnosno panislamistička organizacija.

Najčešće ga opisuju kao harizmatičnu osobu, čije škole su prisutne u cijelom svijetu, a u kojima on školuje mlade moderne muslimane umjerenih usmjerenja, koji ne gube kontakt sa svojom vjerom.

Prema mnogim mišljenjima, Gulen predstavlja modernog turskog prosvjetitelja.

Nekada veoma blizak Erdoganu, sada je njegov najveći protivnik, a do njihovog razlaza, vjeruje se, došlo je kada je Gulen, kako se navodi, shvatio da aktuelni turski predsjednik oblikuje zemlju prema sebi samom – po principu Turska to sam ja.

Gulenov projekat osnivanja privatnih obrazovnih institucija počeo je 1980. kada je vojska izvela jedan od udara s ciljem zaštite sekularnih tekovina Kemala Ataturka.

On je pozdravio taj udar izveden od iste one vojske koja je njega samog hapsila devet godina ranije.

Od 1999. živi u SAD, gdje je otišao “iz zdravstvenih razloga” i više se nikada nije vratio u domovinu. U SAD sad živi u svojevrsnom egzilu.

Iako se mislilo da će to biti i kraj njegovog projekta, Gulen je postajao iz dana u dan sve moćniji ne samo u Turskoj, već u cijelom svijetu, a posebno u Njemačkoj gdje je otvorio na stotine škola za tursku dijasporu.

U posljednje dvije i po godine u Turskoj su krenula masovna hapšenja Gulenovih ljudi ili onih za koje vladajući režim ocijeni da su pripadnici tog pokreta.

Iako Erdogan danas tvrdi da nikada nije imao neku veliku podršku Gulena, izborni rezultati koje je AKP ostvarila na posljednjim izborima jasan su pokazatelj da turski predsjednik nije u pravu.

AKP je u posljednje dvije godine izgubila oko 10 odsto podrške, što, pretvoreno u političku matematiku, znači nekoliko miliona glasova.

Inače, nakon više od 30 godina rada na razvoju pokreta, Hizmet danas raspolaže sa stotinama fakulteta i hiljadama škola i drugih obrazovnih institucija u preko 100 zemalja svijeta, među njima i BiH.

Pod kontrolom ljudi bliskih Gulenu u BiH nalaze se Tursko-bosanski koledž, Burdž Univerzitet, Studentski dom na Ilidži, sedmični list Novo vrijeme, te, prema nekim informacijama, turistička agencija Fidan.

U vlasništvu pokreta Hizmet i ljudi bliskih Gulenu u Turskoj su mnoge privredne kompanije, među kojima su najpoznatije jedna od vodećih turskih banaka Asya Bank, zatim jedan od najčitanijih turskih listova Zaman, koji je Erdogan nedavno hapšenjem glavnog urednika potčinio svojoj vlasti, zatim televizija Samanyolu i još neke, dok je prema pisanju turskih medija pod Gulenovom kontrolom i TUSKON (Udruženje preduzetnika i industrijalaca Turske).

Gulen je stekao veliku popularnost na Zapadu zbog, kako se vjeruje, svojih pomirljivih tonova, jasne osude terorizma, vrlo dobrih odnosa s predstavnicima drugih vjerskih zajednica…

Sastao se svojevremeno i sa Papom Ivanom Pavlom II, grčkim patrijarhom Vartolomejem, te izraelskim sefardskim rabinom Elijanom Doronom.

Škole u njegovom vlasništvu u Turskoj smatraju se za najbolje. Učenici već od prvog razreda uče engleski jezik uporedo s turskim, dok sam Gulen smatra da studiranje prirodnih nauka poput matematike, fizike i hemije predstavlja služenje Bogu.

Ipak, postoji i druga strana medalje, tvrde oni koji Gulena ne simpatišu previše.

Nastavnici koji su ranije radili u njegovim školama širom Turske tvrde da je odnos prema ženama u njegovim školama jako loš, odnosno da nastavnice i profesorke nemaju nikakav uticaj na administrativne odluke, dok su djevojčice od šestog razreda i starije potpuo odvojene od dječaka čak i tokom pauza za užinu.

Erdogan je već najavio da će zatvoriti više privatnih škola koje prenose Gulenovo učenje.

Poznavaoci prilika vjeruju da niz hapšenja visokih činovnika u Turskoj ima veze sa obračunom Erdoganove partije i Gulenovog pokreta.

Inače, Gulen rijetko prima goste u svoju dobro čuvanu kuću u Sejlorsburgu u Pensilvaniji.

U martu ove godine Gulen je dao intervju listu Moskovski komsomolac (MK), gdje je govorio o krizi između Rusije i Turske, koja je proteklih dana čini se prevaziđena, ali i o demokratiji, o ISIS-u i terorizmu.

Autor ovog intervjua za Gulena kaže da ga mnogi smatraju jednim od najuticajnijih ljudi današnjice.

Govoreći o demokratiji, Gulen je tada rekao da “ukoliko demokratija znači pravo, pravdu, poštovanje prava drugih ljudi i toleranciju prema drugačijim ljudima, onda je nemoguće zamisliti demokratiju bez islama”.

A na pitanje o terorizmu, Gulen kaže da on postoji među pripadnicima svih religija – i među hrišćanima i među Jevrejima.

“Međutim, što se tiče terorizma koji nastaje u okvirima muslimanskog svijeta, razloge za to možemo tražiti u pogrešnom razumijevanju islama i nedostacima u njegovoj praktičnoj primjeni”, kazao je Gulen i dodao da bi SAD i Rusija mogle dati značajan doprinos toj borbi.

Fena

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close