Dijabetes i gubitak sluha – postoji li veza?
Dugotrajna borba sa hroničnim bolestima često dovodi do pojave dodatnih simptoma i sekundarnih bolesti o kojima ranije nismo ni razmišljali. Jednostavno, naše tijelo funkcionira kao savršen mehanizam i kada bolest zahvati jedan organski sistem, ugroženo je besprijekorno funkcioniranje drugih organa i procesa u tijelu.
Uzročno posledične veze često nisu precizno utvrđene, ali naučna istraživanja koja su u toku neprestano rade na boljem razumijevanju veza između različitih bolesti i stanja. Dijabetes je često predmet ovih istraživanja, jer je to ozbiljna bolest koja može uzrokovati oštećenje različitih vitalnih organa u našem tijelu.
Dijabetes i moguće posljedice
Dijabetes (Diabetes Mellitus i Diabetes Mellitus Juvenile) je bolest koja nastaje zbog nedovoljnog lučenja ili djelovanja inzulina. To je hormon koji se luči u pankreasu i odgovoran je za pravilan metabolizam ugljikohidrata. Tijelo koristi šećer kao “gorivo” koje krvotokom stiže do stanica i hrani ih. Kada zbog nedostatka insulina ili nepravilne reakcije na ovaj hormon šećer ne stigne do ćelija, nivo šećera u krvi raste. Kriterijumi SZO određuju da se stanje kada je količina šećera u krvi veća od 7,0 mmol/l (nakon minimalno 10 sati gladovanja) naziva dijabetesom.
Postoje dva glavna tipa dijabetesa – dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2. Osobe sa dijabetesom tipa 1 ne proizvode insulin, dok osobe sa dijabetesom tipa 2 ne reaguju adekvatno na insulin, a kasnije dolazi do nedovoljne proizvodnje ovog hormona. Dijabetes tipa 1 je rjeđi oblik bolesti i javlja se kod 5-10% pacijenata, uglavnom u mlađoj populaciji.
Simptomi koji obično upućuju na dijabetes su:
- izražena žeđ
- učestalo mokrenje
- gubitak težine (uprkos povećanom apetitu i većem unosu hrane)
- mučnina
- brzo zamara
- malaksalost
Simptomi koji se javljaju nešto rjeđe su povećana potreba za slatkom hranom, svrab i promjene na koži u vidu čireva ili perutanja i svrbeža u genitalnoj regiji.
Dijabetes je hronična bolest koja se uglavnom može kontrolisati. S druge strane, s vremenom dijabetes može dovesti do oštećenja srca, krvnih sudova, bubrega i nerava. Smatra se da odrasli dijabetičari imaju 2-3 puta veći rizik od srčanog ili moždanog udara. Zbog smanjenog protoka krvi i oštećenja živaca (neuropatija) dolazi do promjena na koži, kao što su ulceracije i infekcije, što dalje može dovesti do amputacija. Dijabetes je jedan od vodećih uzroka zatajenja bubrega.
Veza između dijabetesa i gubitka sluha
Dijabetes je često povezan sa gubitkom drugog čula – vida. Naime, dijabetička retinopatija može uzrokovati sljepoću. Nastaje kao rezultat dugotrajnog nakupljanja oštećenja malih krvnih žila mrežnice. Gubitak vida zbog dijabetesa nije rijetka pojava, jer je 2,6% svih slučajeva sljepoće povezano s dijabetesom.
O gubitku sluha zbog dijabetesa se manje govori. Česte promjene nivoa šećera u krvi dovode do oštećenja mikrocirkulacije u unutrašnjem uhu, a kasnije i do oštećenja slušnog živca zbog smanjene opskrbe kisikom. Rezultat je pojava degenerativnih promjena i slabljenje ili gubitak sluha.
Američko udruženje za dijabetes ističe da je gubitak sluha dvostruko češći kod osoba s dijabetesom nego u općoj populaciji. Osim toga, studije pokazuju da je gubitak sluha brži i veći kod mlađih osoba s dijagnozom dijabetesa nego kod osoba starijih od 60 godina. Također je utvrđeno da žene imaju veće šanse za gubitak sluha zbog dijabetesa.
Za dijabetičare je karakteristično da, osim povećanog rizika od gubitka sluha, često pate i od pretjerane osjetljivosti na buku. Često su prisutni problemi sa zacjeljivanjem, a ozljede uzrokovane akustičnom traumom nisu izuzetak.
Ako se osobi s dijabetesom dijagnosticira gubitak sluha, slušni aparati mogu biti rješenje. Moramo naglasiti da je u ovim slučajevima izuzetno važno precizno podešavanje slušnih aparata zbog preosjetljivosti na buku. Izrada umetaka od hipoalergenih materijala preporučuje se zbog narušenog imuniteta dijabetičara.
Prevencija dijabetesa i prevencija komplikacija
Dijabetes je kronična bolest koja zaista može dovesti do ozbiljnih komplikacija, invaliditeta, smanjene kvalitete života i, u konačnici, čak i smrti. Srećom, na raspolaganju su nam određene preventivne mjere, a stručnjaci ističu važnost usvajanja zdravih navika i vođenja zdravog načina života.
Prioritet je uravnotežena ishrana i redovna fizička aktivnost. Istraživanja pokazuju direktnu vezu između viška tjelesne težine i dijagnoze dijabetesa tipa 2. Osim toga, akcenat je na redovnim kontrolama i pregledima, izbjegavanju stresa i visoko prerađene hrane, zasićene šećerom.
Primarna prevencija se odnosi na prevenciju bolesti. Sekundarna prevencija se odnosi na sprečavanje razvoja komplikacija. Osoba kojoj je dijagnosticiran dijabetes treba redovno paziti na razinu šećera u krvi i redovno jesti
sluša doktora i vodi računa o prepisanoj terapiji. Kontrola ishrane i redovna umjerena fizička aktivnost se i dalje preporučuju kako bi se simptomi držali pod kontrolom. Isti savjet daju se i osobama koje su u preddijabetičkom stanju, kako bi se izbjeglo dalje napredovanje bolesti i dijagnoza dijabetesa tipa 2.
Predviđa se da će dijabetes biti sedmi vodeći uzrok smrti u svijetu do 2030. To je ozbiljna bolest koja može dovesti do fatalnih ishoda ako se ignorišu simptomi i upozorenja. Ako imate dijabetes ili neko vama blizak boluje od ove bolesti i primijetite probleme sa sluhom, ne gubite vrijeme i što prije se obratite ljekaru. Svaki simptom, pa i onaj najbezazleniji, mora se shvatiti mnogo ozbiljnije ako ga prati tako ozbiljna dijagnoza.
Fotografije:
https://unsplash.com/photos/a-close-up-of-a-man-with-ear-buds-on-his-ears-dn6KOZXmISw
https://unsplash.com/photos/a-man-talking-on-a-cell-phone-MNmLTgotAVA
Srbijanka Stanković
magazinplus.eu
