Od EU očekujemo 1,2 milijardi eura za 14 projekata koje smo kandidirali

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH

ZVIZDIĆ: Od EU očekujemo 1,2 milijardi eura za 14 projekata koje smo kandidirali

(Fena)

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u intervjuu za današnji broj “Večernjeg lista”, izdanje za BiH, govori o tome kako je veliki optimist, ali i vizionar koji vidi veliki prostor razvoja i napredovanja BiH u regiji.

Govoreći o Sarajevo Business Forumu/CHINA + 16 Zvizdić je kazao kako je taj forum pokazao i dokazao ono o čemu se u Vijeću ministara priča posljednjih godinu dana, a to su činjenice da BiH raspolaže ozbiljnim prirodnim i razvojnim potencijalima, kao i kvalificiranom radnom snagom, što daje konkurentne i komparativne prednosti ne samo u regiji zapadnog Balkana, nego i šire. Na Sarajevo Business Forumu je učestvovalo 1.300 učesnika iz 30 zemalja, prezentirano je 350 projekata i cijeli događaj izazvao je pažnju poslovnog svijeta, što govori da se fokus investitora vraća na područje zapadnog Balkana, naročito u BiH.

No, Zvizdić kaže kako je važno da se ne samo u BiH, nego i na čitavom Balkanu prošire vidici i da se izađe iz okvira malih i rascjepkanih tržišta te ustaljenih vrlo uskih granica kada se govori o ekonomskim potencijalima i razvojnim projektima.

“Moramo imati integriranu regiju u prezentaciji ozbiljnih energetskih, infrastrukturnih i drugih projekata za investitore koji dolaze s Istoka i Zapada. Za BiH je ključno nastaviti raditi na uklanjanju administrativnih barijera, kreirati zakonodavno-pravni okvir koji će dati punu sigurnost za strane i domaće investicije. U tom slučaju sam sasvim siguran da ćemo nastaviti s pozitivnim ekonomskim rastom koji smo zabilježili prošle godine”, kazao je Zvizdić.

Govoreći o planovima Evropske komisije koja je za područje jugoistoka Evrope planirala izdvojiti značajna sredstva, Zvizdić je spomenuo Britansko-njemačku inicijativu na koju se nadovezala Berlinska inicijativa, koju je pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel sa svrhom da se zapadni Balkan, već u ranoj fazi puta ka EU, ekonomski, infrastrukturno i energetski integrira u EU. Po Zvizdićevim riječima inicijalni novac je osiguran i potrebno je kreirati državne strategije i projekte kao što su prometna i energetska infrastruktura, te  projekti koji dolaze iz oblasti okoliša, obrazovanja i poticanja poduzetništva, posebice za mlade ljude s fokusom na njihovo zapošljavanje.

“BiH je ozbiljno shvatila tu poruku i mi smo do sada kandidirali 14 projekata s područja cijele BiH u vrijednosti od 1,2 milijarde eura. Istodobno, pripremamo projekte iz oblasti energetskog sektora koji je jedan od najatraktivnijih i predstavlja značajnu podlogu za ozbiljan ekonomski razvoj”, kazao je Zvizdić.

Na pitanje kako održati pozitivnu političku klimu samo provodeći ekonomske i socijalne reforme, te može li se u EU i mogu li se ostvariti spomenuti ciljevi bez političkih reformi, Zvizdić kaže kako su nekada rješenja za najsloženija pitanja u BiH dosta jednostavna. Po njegovim riječima spremnost na razgovor i dogovor temeljen na korektnim odnosima jest najbolja i najkvalitetnija formula za suradnju unutar svih političkih subjekata u BiH, a onda to sigurno vodi ka stalnom napretku. Naglasio je kako bilo kakvo rješavanje problema koje zanemaruje stajališta jedne, druge, treće strane, neće dovesti do pozitivnog iskoraka BiH, te kako je Vijeće ministara dobar primjer kako se na temelju korektne suradnje, međusobnog razumijevanja i dogovaranja, mogu napraviti značajni pomaci.

Kada je riječ o odnosima u Vijeću ministara i ima li u njemu ‘turbulencija’, Zvizdić za Večernji list kaže kako nema turbulencija unutar Vijeća ministara, te kako uvijek postoji spremnost za razgovor i dijalog, što su i  ključni instrument za dolazak do rješenja.

Govoreći o tome u kojoj je BiH fazi u pregovorima o SSP-u, Zvizdić kaže kako je riječ o završnim pregovorima između predstavnika BiH i Europske komisije.

“Informacije govore da je kreiran mogući draft toga dogovora koji je vrlo korektan, pozitivan i poticajan za BiH te očekujem da je riječ o tjednima, a ne više o mjesecima kada bi Vijeće ministara moglo dati odgovor na taj sporazum i uputiti ga dalje u Predsjedništvo BiH”, kaže Zvizdić i dodaje kako BiH mora biti bolje organizirana unutar sebe.

Pojasnio je kako BiH  već dulje razdoblje na godišnjoj razini gubi 30 do 40 milijuna eura zbog nespremnosti da usvoji određene strategije ili uspostavi tijela koja traži EU iz oblasti poljoprivrede. Naglasio je kako spomenuta strategija i tijela ne znače nikakvo preuzimanje nadležnosti bilo kojoj razini, nego samo dobru organiziranost u cilju preuzimanja i provedbe sredstava koja će doći iz EU.

Na upit govori li o zakonu o hrani, Zvizdić je kazao kako govori općenito o zakonima o poljoprivredi, ruralnom razvoju, platnim agencijama u toj oblasti i svemu onome što zahtijeva EU.

Govoreći o tome je li optimist da će BiH u 2017. dobiti status kandidata za EU Zvizdić je kazao kako je veliki optimist i kako misli da će BiH  u drugoj polovici sljedeće godine dobiti spomenuti  status. Dodao je kako je to od iznimne važnosti za BiH i kako je važno naglašavati pozitivne aspekte puta BiH k EU.

“Za nas nema ništa prioritetnije od članstva u NATO savezu i EU. To donosi vladavinu prava, trajni mir i stabilnost, a onda i sigurnost za investicije i ukupni napredak. Do toga se cilja, međutim, dolazi čak reformama koje bi trebale promijeniti dosadašnju matricu ponašanja”, kazao je Zvizdić  te je dodao kako on često spominjem NATO jer je  svjestan koliko je to pitanje važno za budućnost BiH.

“Poznati su odnosi u BiH i pogledi na to pitanje. Ja respektiram stav svih političkih stranaka i razina vlasti, ali se pozivam na činjenicu da trebamo ići dalje i da smo svi suglasni oko aktiviranja MAP-a. Zaista sam optimist da će napori svih razina vlasti, posebno Predsjedništva BiH, biti prepoznati unutar NATO saveza i da će nam u Varšavi biti aktiviran taj program za članstvo”, kazao je Zvizdić.

Na pitanje  kako zaustaviti odlazak velikoga broja ljudi iz BiH, Zvizdić je kazao kako se ne  posvećuje dovoljno pozornosti ključnom makroekonomskom problemu – nezaposlenosti mladih ljudi, te kako je nedopustiva  sadašnja situacija. Po njegovim riječima BiH ima mlade obrazovane i talentirane ljude koji mogu i moraju biti generator pozitivnih promjena i napretka zemlje, ali kako im se još uvijek ne stvara kvalitetan ambijent da svoje ambicije vežu za svoju domovinu.

Govoreći o tome hoće li biti novog aranžmana s MMF-om i kakva je situacija u entitetima o tome pitanju, Zvizdić je kazao kako su evidentni veliki problemi, nešto veći u RS-u nego FBiH, te je dodao kako je veći zagovornik zaduživanja kod MMF-a nego kod komercijalnih banaka jer ima povoljnije uvjete, nudi stručnu i tehničku pomoć te ima monitoring nad provedbom mjera na koje se obvežemo.

“MMF je jasno iznio stajališta koja su, po našoj ustaljenoj praksi, u BiH tumačena na različite načine. MMF je jasno tražio uređenje bankarskog sektora što je mnogo važnije od statusa jedne banke, neovisnu reviziju kako ne bi iz tjedna u tjedan bili u prijetnji likvidacije banaka, gubljenja, osobito, javnih sredstava. U pismu namjere je zatražena konkretna suradnja poreznih uprava s jedinstvenom metodologijom s mogućnosti pretraživanja kako nitko ne bi mogao izbjegavati svoje obveze, a ne tek obećanje da će surađivati. Iz MMF-a su najavili posjet sredinom svibnja kada bi se trebala završiti njihova misija i mislim da će ipak biti pozitivno okončana. Entiteti bi prve doznake mogli očekivati u drugoj polovici ove godine”, kazao je Zvizdić.

Kada je riječ o prijeporu oko objave rezultata popisa pučanstva, Zvizdić je kazao  kako je to  pitanje s područja struke skliznulo na polje politike, te kako je trebalo ostati na preporukama monitoring tima koje su napravljene kada smo završili popis. Po njegovim riječima dane su jasne smjernice kako treba donijeti metodologiju državnoj Agenciji za statistiku i završiti to pitanje.

“U prvi plan bih stavio popis kao ključni dokument za makroekonomske strategije i planiranja BiH i nikako ga ne bih sveo na pitanja etnonacionalnog izjašnjavanja. Odgovore na većinu pitanja iz upitnika EU ćemo upravo pronaći u popisu pučanstva. Bez toga nećemo moći odgovoriti na ta pitanja. Bit će ugrožen europski put ako brzo ne dođemo do objave popisa. Mogu prihvatiti i neke nove ideje da se produži rok za objavu popisa ako je to potrebno, ali ne mogu razumjeti i prihvatiti izjave da ćemo se dogovoriti o tome koliko ima stanovnika u BiH ili pak koliko kojega naroda ima u ovoj zemlji. Nije prihvatljivo da neku osobu tretiramo samo kao instrument na temelju kojeg se raspodjeljuje novac od poreza, a da istodobno ne prihvaćamo njezin identitet”, kazao je Zvizdić.

Komentirajući odnose sa susjedima, Zvizdić kaže kako su u fokusu Vijeća ministara prvi susjedi, šira regija i EU.

“U nekoliko navrata sam se susreo s premijerom Tihomirom Oreškovićem i dogovorili smo se da ne inzistiramo na održavanju zajedničke sjednice dviju vlada dok ne prođe izvjesno vrijeme, odnosno minimalno prvih 100 dana Vlade Hrvatske. U sljedećih par mjeseci ćemo dogovoriti zajedničku sjednicu i nećemo je opteretiti brojnim temama, nego četiri ili pet tema koje su važne za obje zemlje. Hrvatska je zemlja s kojom imamo najdulju granicu, značajno nam pomaže na europskome putu. Otvorit ćemo teme jačanja cestovne infrastrukture, energetike jer smo i mi zainteresirani za Jadransko-jonski plinovod, a oni su zainteresirani za energetske objekte poput HE Durbovnik i za one na zapadnom dijelu zemlje. Svakako ćemo govoriti i o odlaganju nuklearnog otpada i smislim da tu ima jako puno dezinformacija i zato stvari treba razjasniti. Uz to, imamo probleme i s međudržavnim prijelazima te ljudima treba olakšati prijelaz granice. Potpisat ćemo nekoliko memoranduma i sporazuma, a jedan od njih će biti zajednički rad institucija na našem putu prema europskim integracijama. Hrvatska ima 25 000 prevedenih stranica i dio toga zasigurno nam može biti od koristi”, rekao je Zvizdić u intervjuu za “Večernji list”.

Autor: Fena

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close