Ustavni sud BiH o izmjenama Zakona o prebivalištu i boravištu: Vitalni interes Bošnjaka nije povrijeđen

Izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH nisu štetne za vitalne nacionalne interese bošnjačkog naroda utvrdio je na jučerašnjoj plenarnoj sjednici Ustavni sud BiH.

Ovim je definitivno odbačen zahtjev većine u Klubu bošnjačkog naroda, delegata SDA, sa sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH od 5. novembra, kada su izmjene i dopune Zakona, ovaj put u meritumu (sadržaj) proglasili destruktivnim po vitalne nacionalne interese Bošnjaka.

Kako o tome Dom naroda, odnosno klubovi tri konstitutivna naroda, nije mogao postići suglasnost da li su izmjene i dopune štetne po vitalne nacionalne interese bošnjačkog naroda, zahtjev za ispitivanje regularnosti postupka na konačno odlučivanje Ustavnom sudu proslijedio je Staša Košarac, predsjedavajući ovog doma.

SDA izgubila drugi put

Ranije je, na julskoj sjednici Doma naroda PSBiH, većina u Klubu bošnjačkog naroda: delegati SDA Sulejman Tihić, Halid Genjac i Nermina Kapetanović, također, štetnim po vitalne nacionalne interese bošnjačkog naroda proglasila razmatranje izmjena i dopuna ovog zakona po hitnom postupku, ali je Ustavni sud BiH krajem septembra izašao sa stavom da apelacija ne ispunjava uvjet zato što predložene izmjene ne predstavljaju odluku za čije bi ispitivanje bio nadležan Sud.

Odlukom Ustavnog suda BiH da ni sadržaj izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH ne predstavlja povredu vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda konačno deblokira proces usvajanja tog akta na narednoj sjednici Doma naroda PS BiH, odnosno nakon što u to zakonodavno tijelo zvanično stigne odluka Suda.

Ustavni sud BiH jučer je održao i javnu raspravu u vezi sa razmatranjem predmeta broj U 14/12 podnosioca Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, koji je podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti odredaba ustava Federacije BiH i Republike Srpske, te Izbornog zakona BiH, a koje se tiču izbora predsjednika i potpredsjednika entiteta.

Izbor entitetskih predsjednika

Zahtjev se odnosi na neusklađenost odredbi entitetskih ustava s odredbama Ustava BiH: u Federaciji BiH izbor se vrši indirektno u Domu naroda Parlamenta FBiH, a u RS-u direktno na izborima. Pomenute odredbe odnose se na ljudska prava i osnovne slobode, međunarodne standarde i nediskriminaciju. U zahtjevu za ocjenu ustavnosti se naglašava da su spomenute odredbe entitetskih ustava u suprotnosti sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga.

Aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Komšić niti bilo ko iz kabineta člana kolektivnog šefa države nije prisustvovao javnoj raspravi. Savjetnik za pravna pitanja Željko Bakalar potvrdio je za Oslobođenje kako je Ustavnom sudu BiH dostavljeno pisano izjašnjenje u kojem je još jednom potvrđeno sve što je naznačeno u zahtjevu za ocjenu ustavnosti. Na javnoj raspravi u Ustavnom sudu BiH nije se pojavio niko ni u ime Federacije BiH, dok je Narodnu skupštinu RS-a predstavljala tročlana delegacija, a prisustvovao je i predstavnik Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a Mujo Hadžiomerović.

Ustavni sud BiH donijet će odluku u ovom predmetu na jednoj od narednih plenarnih sjednica.

Oslobođenje