Samir Beharić: Visoko obrazovanje u BiH je zaslužno za razvoj podaničkog mentaliteta

BUKA intervju: Visoko obrazovanje u BiH je zaslužno za razvoj podaničkog mentaliteta

„Iskustvo koje sam stekao (i još uvijek stičem) na studijskim razmjenama je jedinstveno i neponovljivo, pamti se cijeli život i otvara mnoga vrata u budućnosti“, kaže Beharić za BUKU.

Autor: Buka intervju
Razgovarala Maja Isović

Samir Beharić rođen je u Jajcu, gdje je završio Opću gimnaziju „Nikola Šop“. 2012. godine upisuje Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za žurnalistiku. Kao stipendista Erasmus Mundus programa, drugu godinu studija provodi na Freie univerzitetu u Berlinu, a u okviru Mevlana programa trenutno studira na Univerzitetu „Ondokuz Mayıs“ u Samsunu, sjeverna Turska.

Od srednje škole je uključen u rad civilnog društva. Aktivan je član nekoliko nevladinih organizacija koje se bave omladinskom problematikom i studentskim aktivizmom. Jedan je od organizatora protesta za Erasmus+ program, nakon kojih je BiH pristupila novom programu akademske razmjene Europske unije. Učesnik je i  brojnih međunarodnih seminara i konferencija na temu ljudskih prava, medijskih sloboda, suzbijanja govora mržnje… Aktivno govori engleski i njemački jezik.

Sa njim smo za portal BUKA razgovarali o studiranju u inostranstvu, razlikama studiranja u BiH i drugim zemljama, samim aplikacijama za stipendije i drugim temama.

Kao student imao si priliku iskustiti prakse studiranja u Njemačkoj, Berlinu, a trenutno si u Turskoj. Kako bi ocijenio način studiranja kod nas i u inostranstvu?

Ponekad pomislim kako naš obrazovni sistem nije moguće porediti sa europskim. Mnogo se razlikuju! Univerziteti na kojima sam studirao rade po savremenim obrazovnim standardima, studenti uče iz najnovijih naučnih izdanja, a univerzitetske biblioteke raspolažu šestocifrenim fundusom naslova. Studenti rade u laboratorijama koje viđamo u američkim filmovima, a na fakultetima je zaposlen veliki broj mladih istraživača koji sa studentima implementuju zanimljive projekte, te istovremeno modernizuju nastavni proces.

 

Izlet u Hamburg

Ex-katedra predavanja su prošlost. Na predavanjima prisustvuje maksimalno 100 studenata, dok su vježbe ograničene na 25-30 mjesta, a za svoje mjesto se treba na vrijeme izboriti. Kandidati za upis polažu prijemni ispit, a fakulteti primaju mnogo manje studenata nego što je slučaj sa bh.univerzitetima. Jednostavno, fokus je na kvalitetu, a ne na kvantitetu.

Ne bi bilo fer prešutjeti da Njemačka i Turska u svoje obrazovanje ulažu neuporedivo više od BiH. Primjera radi, Republika Njemačka subvencionira dva berlinska univerziteta – Freie univerzitet i Univerzitet Humboldt sa jednom milijardom eura godišnje, što biva utrošeno na naučno-istraživački rad. S druge strane, asistenti i profesori na Univerzitetu u Sarajevu nisu sigurni da li će primiti narednu platu koja je tek nešto viša od plate vozača tramvaja u GRAS-u.

Na koji način si imao mogućnost da studiraš u inostranstvu? Je li sama aplikacija na stipendije teška i komplikovana?

Za ambiciozne studente iz BiH postoji jako velik broj programa zahvaljujući kojima možemo studirati na najboljim europskim i svjetskim univerzitetima potpuno besplatno. Na Freie Univerzitetu u Berlinu sam studirao kao stipendista Erasmus Mundus programa, dok na Univerzitetu „Ondokuz Mayıs“ u Samsunu boravim kao stipendista turskog Mevlana programa.

Iako popunjavanje aplikacije iziskuje znatan utrošak vremena, ona sama po sebi nije teška jer uspjeh ne zavisi samo od aplikacije već i od svega onoga što se gradi godinama prije njenog pisanja i slanja. To su društveni angažman, volonterski rad i sve ono što će vas na određen način učiniti drugačijim, originalnijim kandidatom za stipendiju. Na međunarodnom nivou ocjene ne nose onu vrijednost kao što većina bh. studenata smatra. Rad u nevladinim organizacijama kao što su ESN, AIESEC, IAESTE, ELSA, ONAuBiH, AsuBiH, OIA, KULT, bogat CV i preporuke imaju mnogo veću težinu od šestice u indexu.

Kako naši profesori gledaju na takav način studiranja, imaju li razumijevanja, jesu li otvoreni za prihvatanje drugačijih praksi?

To zavisi od profesora do profesora. Po pravilima Bolonjskog nastavnog procesa, studenti koji se na matični fakultet vrate sa razmjene ne bi trebali imati problema sa priznavanjem ispita i prenosom ECTS bodova. Ali, pošto je visoko školstvo u BiH ustrojeno po „krnjoj“ Bolonji, priznavanje ispita je lutrija i zavisi od dobre volje i zdravog razuma rukovodstva fakulteta. Nemali broj mojih kolega sa Univerziteta u Sarajevu je zbog studija van BiH obnovio godinu, što je zaista apsurdno. Međunarodnim stipendijama bivaju nagrađeni najbolji mladi pojedinci iz našeg društva, studenti čiji trud po povratku na matični fakultet nerijetko biva popljuvan. Za ovaj problem su odgovorni profesori koji žive u prošlosti, koji se na svojim katedrama ponašaju kao grčki bogovi, a čije metode prenosa znanja nemaju ni trunku kreativnosti. To je akademski korov kojeg je pregazilo vrijeme i koji mi, studenti trebamo iskorijeniti jer nama i nanosi najveću štetu.

Srećom, savremeniji i otvoreniji profesori na Univerzitetu u Sarajevu ne samo da  podržavaju napore onih studenata koji odlaze na studije van BiH, već i sami apliciraju i predaju na prestižnim univerzitetima širom svijeta, gdje prikupljaju znanje i usvajaju najnovije nastavne metode. Ne zaboravimo da većina programa akademske razmjene nije usmjerena samo na studente, već i na akademsko osoblje.

 

Samsun – studentski dom

Da li bi svojim kolegama studentima preporučio da takođe odu negdje u    inostranstvo na godinu ili dvije?

Kada bih ponovo dobio šansu za studijem na Freie univerzitetu u Berlinu, znajući unaprijed da ću zbog toga obnoviti godinu, svejedno bih otišao! Iskustvo koje sam stekao (i još uvijek stičem) na studijskim razmjenama je jedinstveno i neponovljivo, pamti se cijeli život i otvara mnoga vrata u budućnosti.

Studirati na nekom od top 100 svjetskih univerziteta, slušati predavanja najboljih svjetskih profesora i uz to primati mjesečnu stipendiju od 1.000 eura nije nešto što se nudi svaki dan. Zbog toga, svoje kolegice i kolege ohrabrujem da ne čekaju mnogo, već da apliciraju odmah! Konkurs Erasmus Mundus programa za narednu akademsku godinu je trenutno otvoren i traje do sredine februara 2015. Informacije o partnerstvima i načinu apliciranja možete naći na stranici Univerziteta u Sarajevu www.erasmus-unsa.ba ili na Facebook grupi „Odliv mozgova“, gdje svakodnevno objavljujemo informacije o svim stipendijskim programima, a oni studenti koji su iskusili čari studiranja u inostranstvu daju i više nego korisne savjete vezane za proces apliciranja.

Šta je, prema tvom mišljenju, najvažnije što dobijaš studiranjem u različitim državama, na različitim univerzitetima?

Prednosti studija u inostranstvu su zaista mnogobrojne i jedinstvene! Pored prikupljanja znanja, studiranjem u različitim državama proširujemo svoje vidike,  upoznajemo nove kulture i razbijamo predrasude. Stičemo nove prijatelje, postajemo istinski nezavisni i učimo upravljati finansijama, što ja još nisam usavršio (u šali kažem da će mi za to trebati još koja razmjena).

Učenjem novih jezika i razvojem ličnih vještina postajemo atraktivniji na tržištu rada. Jednostavno, svaki student koji se vrati sa razmjene doživi svojevrsnu preobrazbu. Neki studenti dobiju posao u zemlji u kojoj završe studij, drugi nađu srodnu dušu. Treći, oni najsnalažljiviji nađu oboje.

 

Izlet u Potsdam

Koje su prednosti studiranja u inostranstvu u odnosu na naše studijske programe?

Prije svega, to je prednost praktičnog rada nad teorijskim znanjem. O čemu studenti uče na predavanjima, prije ili kasnije upoznaju kroz vježbe ili na terenskoj nastavi, tako da na tržište rada dolaze potpuno spremni i osposobljeni. U posebnoj prednosti su studenti tehničkih i biomedicinskih nauka koji na raspolaganju imaju najnaprednije radionice i laboratorije.

Studenti sami sebi sastavljaju raspored od velikog broja predmeta koje odabiru po svome interesovanju. Pored toga, studenti ne slušaju predavanja samo profesora sa dotičnog univerziteta, već i gostujućih profesora koji također dolaze sa vrhunskih svjetskih univerziteta. Pred kraj semestra studenti ispunjavaju anonimnu anketu o profesorima čija su predavanja slušali. Rezultati bivaju javno objavljeni, a profesori studentski feed-back shvataju veoma ozbiljno i prilagođavaju mu se.

Kako bi generalno gledanje ocijenio obrazovanje u BiH, koje su prednosti i mane visokog školstva?

Visoko obrazovanje u BiH je zaslužno za razvoj podaničkog mentaliteta kod studenata, što ima dalekosežne posljedice po cjelokupno bh. društvo. Naši univerziteti su saučesnici (ako ne i predvodnici) u zatupljenju kritičke oštrice kod studentske populacije, koju je upravo kritička misao definisala decenijama unazad.

Univerzitet u Sarajevu je postao alat u rukama političke klike koja kroz njegov Upravni odbor vedri i oblači svim značajnim odlukama koje se tiču obrazovanja na ovoj ustanovi. Lažna autonomija Univerziteta u Sarajevu doprinosi  uznapredovaloj elitizaciji koja na ovoj ustanovi svake godine dobiva na intenzitetu, a kojoj se, zahvaljujući općoj studentskoj pasivnosti, protive samo rijetke i hvale vrijedne studentske grupice.

Razne rang-liste najboljih svjetskih univerziteta vrlo slikovito opisuju u kakvom se stanju nalazi naše visoko školstvo. U pogledu etabliranosti bh. univerziteta, niti jedne visokoškolske ustanove iz BiH nema na na QS listi najznačajnijih svjetskih univerziteta za 2014/2015. godinu . Najstariji i najbolji bh. univerzitet, Univerzitet u Sarajevu se nalazi tek na 1970. mjestu Webometricsove liste najboljih svjetskih univerziteta , čime je svjetlosnim godinama daleko od univerziteta iz regiona: Univerziteta u Zagrebu (528. mjesto), Beogradskog univerziteta (501. pozicija) ili Univerziteta u Ljubljani (201. najbolji univerzitet svijeta).

 

Freie univerzitet Berlin – Gostujuće predavanje prof. Michaela Sandela sa Univerziteta Harvarda

Šta bi se trebalo popraviti da bi studentima bilo bolje?

Najprije treba „popraviti“ same studente! Ukoliko mi sami sebi ne budemo htjeli pomoći, naivno i glupo je misliti kako će bh. političari uraditi nešto za nas. „Ne vjeruj nikome starijem od 30!“ je bio glavni moto studentskog pokreta 60-ih godina prošlog stoljeća, te je nešto što čija je primjena sazrela i u ovom vremenu. Stanje u kojem se visoko obrazovanje trenutno nalazi je daleko od zadovoljavajućeg, a tome je doprinijela kako vladajuća kasta, tako i univerzitetsko rukovodstvo.

Međutim, rješenje je u našim rukama. 40.000 studenata Univerziteta u Sarajevu ima dovoljno veliku moć da političke odluke preokrene u svoju korist i napravi kolosalne društvene promjene. Ipak, za to treba izaći na ulicu, a časove skijanja i bordanja ostaviti za narednu zimu.

Kakvi su ti planovi za daljnje studiranje, planiraš li još negdje otići?

Trenutno čekam odgovor za stipendiju u okviru CEEPUS programa. Ukoliko    dobijem pozitivan odgovor, ljetni semester ove akademske godine ću provesti na Univerzitetu u Beču. U suprotnom, moj boravak u Turskoj je okončan i akademsku godinu ću završiti na Fakutletu političkih nauka u Sarajevu, gdje sam i upisao studij žurnalistike. Iz BiH treba „pobjeći“ kada je studiranje u pitanju, ali se nakon završenog studija želim vratiti u BiH i primijeniti stečeno znanje, te zajedničkim snagama raditi na odupiranju onima koji od BiH prave zemlju staraca.

 

Berlinski zid

 

Citat ispisan na ostacima Berlinskog zida: „Mnogi mali ljudi koji u mnogim malim mjestima čine mnoge male stvari mogu izmijeniti lice svijeta“ je misao koja me svaki put iznova ispuni novom motivacijom da ujedinjeni možemo učiniti mnogo za sredinu u kojoj živimo. Zbog toga. kao neko ko je studirao „i na Istoku i na Zapadu“, vrijednosti studentskih razmjena ću promovisati kao najbolju akademsku ponudu i jedinstvenu životnu šansu koju studenti u BiH imaju.

 

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close