VIJESTI.BA: Prema podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u BiH u prošloj godini manja su za 34,8 odsto u odnosu na ulaganje u godini ranije. Šta su osnovni uzroci drastičnog pada stranih ulaganja u BiH?
ŠAIN: Glavni razlog za pad investicija svakako je politička situacija u BiH, koja je relativno nestabilna, kao i pravna nesigurnost, koja se proizvodi stanjem u zemlji. Kapital dolazi tamo gdje ima političku i pravnu sigurnost, a to je kod nas dosta upitno. U privredi imamo slučaj zatvaranja velikih preduzeća, a sa druge strane politička situacija dodatno je “podgrijana” pitanjem popisa stanovništva, tačnije neobjavljivanjem rezultata. Međunarodni kapital, ponavljam, ne ide tamo gdje osjeća nesigurnost i zbog toga bilježimo pad stranih investicija. Osim toga, rezultati reformske agende još nisu vidljivi.
Kada BiH bude odobren novi aranžman sa MMF-om, automatski će se promijeniti slika naše države. Tada će sigurno biti indikacija da direktne strane investicije lakše i brže dolaze u BiH. Pauza u saradnji sa MMF-om jedan je od razloga stopiranja direktnih stranih investicija. Osim birokratskih problema, BiH i dalje “krasi” visok stepen korupcije, što je svakako jedan od ključnih elemenata koji odbija strane investitore.
VIJESTI.BA: Pominjete novo zaduživanje BiH. Detalji dogovora sam MMF-om još nisu poznati, ali se umjesto stand by govori o novom tipu aranžmana. Na osnovu raspoloživih informacija, o kakvom tipu zaduživanje je riječ? Šta nam on donosi?
ŠAIN: Iako mi nisu poznati svi detalji pregovora između bh. vlasti i MMF-a, prema informacijama koje su mi dostupne, očito je da se radi o dosta povoljnijem aranžmanu u odnosu na stand by aranžman. Izgleda da je međunarodna zajednica uvidjela da nama treba drugi vid pomoći u pogledu zaduživanja, jedan fleksibilniji oblik, koji bi omogućio brže razvijanje zemlje, ali i veću stopu BDP-a iz godine u godinu, kojagarantuje da ćemo moći vratiti posuđeni novac.
To je nova politička i ekonomska klima koja je vezana i za odobravanje pristupanju pregovorima o procesima pridruživanja BiH EU. Sve su to indikacije koje su dovele do toga da MMF daje BiH novi oblik finansijske pomoći, koji je, prema informcijama kojim raspolažem, prihvatljiviji u odnosu na dosadašnje.
VIJESTI.BA: Upozorili ste da rezultati reformske agende još nisu vidljivi. Kad možemo očekivati neke efekte realizacije ove agende?
ŠAIN: Nedavno je predsjedavajući Denis Zvizdić rekao u procentima koliko je Vijeće ministara BiH, a koliko su entitetske vlade realizovali zadataka iz reformske agende. To su sigurno tačni kvantitativni podaci. No, važniji su kvalitativni pomaci u zadaćama koje daje reformska agenda.
Kvalitativni dio provođenja reformske agende, koji slijedi, daleko je teži. Pomenuću samo dva vrlo teška zadatka, koja treba da ispunimo. Prvi je u sferi radnog prava, koje se još nije stabilizovalo. Mišljenja sam da je to ključna stvar vezana za dalji razvojni put BiH. Bez regulacije i prihvatanja radnog prava, kakvo je inače u savremenom svijetu, te smanjivanja broja nezaposlenih u BiH, sve druge priče su u drugom planu.
Drugi težak zadatak svakako je reforma penzionog sistema, koji traži ne kozmetičke, nego temeljite promjene. To je jedna od najtežih unutrašnjih stvari koja je vezana za transformisanje kompletne bh. ekonomije.
Izdvajam pomenuta dva segmenta pored ostalih, koji s takođe bitni. No, ova dva segmenta su sigurno najteži za realizovati. To je taj kvantitativni dio, u koji se mi suštinski još nismo upustili. To su najveći izvori potencijalnih socijalnih nemira u BiH.
VIJESTI.BA: Kada se govori o reformskoj agendi, pretežno se pominju obaveze koje političari u ovoj zemlji treba da ispune. No, mogu li oni stvoriti uslove kako bi prije svega građani profitirali?
ŠAIN: Svakako da mogu. Državno rukovodstvo i politički čelnici treba da vode ovu zemlju i njene građane u bolju budućnost. Predstavnici parlamenata i vlada izabrani su od naroda i treba da donose takve rezultate koji će pomoći svakom građaninu. Svi građani će osjetiti boljitak ako, recimo, bude veća stopa zapošljavanja, te ako oživi privreda, a ljudi treće životne dobi – ako budu redovne penzije. S druge strane, svaki građanin mora znati da se isključivo znanjem i radom može ići naprijed. Ako isključimo bilo koji od pomenuta dva elementa, nema budućnosti.
Razgovarala: Nevena Šarenac
(Vijesti.ba)
