Kako sačuvati novac u banci u slučaju kriza?
Nakon što su bosanskohercegovačke vlasti prije sedam dana objavile da Sberbanke u BiH više nije pod ruskom kontrolom, građani su konačno odahnuli, a ogromni redovi koje smo prije toga gledali ispred poslovnica ove banke širom Bosne i Hercegovine i regiona su nestali.
Ova kriza zapravo je lanačana reakcija na događaje koje su joj prethodili – na objavu američke vlade da je nametnula sankcije najvećoj ruskoj banci i naložila američkim institucijama da u roku od 30 dana moraju zatvoriti račune u Sberbanci, kao i na slične najave koje su ubrzo potom stigle i od čelnika Evropske unije.
Koliko je bankarski sistem jedne banke stabilan, kako na njega utiču krize poput navedene i kakvu ulogu u svemu igraju panika i nepovjerenje među građanima objasnio nam je Branko Kecman, direktor Advantis Brokera.
Kada je riječ o uticaju pojedine banke na stabilnost cjelokupnog bankarskog sistema, pojašnjava naš sagovornik, postoje različita mišljenja, od toga da su sve banke potpuno povezane, pa do mišljenja da nemaju nikakve veze jedna sa drugom. Dodatnu podijeljenost u mišljenjima u slučaju naše zemlje, dodaje, potpomaže i činjenica da su kod nas dominantno prisutne banke koje su dijelovi većih sistema.
Međutim, povezanost banaka u jednoj zemlji je, kaže, definitivno neupitna, obzirom da banke zajednički čine čitav sistem platnog prometa, da postoji velika isprepletenost baze klijenata, da međusobno pozajmljuju sredstva, kao i da putem sindiciranih kredita zajednički finansiraju veće projekte.
Samim tim, kada eventualni problemi zadese jednu banku, oni utiču i na ostali dio bankarskog sistema.
„Ako bismo uzeli poređenje bankarskog sistema sa ljudskim organizmom, te činjenicom da ako jedan organ u ljudskom tijelu ne vrši svoju funkciju kako treba, to polako počinju osjećati i drugi organi, kao na primjer – ako pluća ne obezbjeđuju dovoljno kiseonika, to osjećaju i drugi organi, pa ljekari počinju da liječe pluća kako bi sačuvali čitav organizam. Isto tako, regulatorni organ u bankarskom sistemu čim vidi da neka od banaka ima probleme, treba trenutno započeti sa ‘liječenjem’, kako bi se zadržala stabilnost cijelog sistema“, pojašnjava Kecman, dodajući da ipak najveću opasnost za bankarski sistem predstavlja nepovjerenje štediša.
Podsjetio je da 90-tih godina prošlog vijeka štednja građana nije uopšte postojala, da se počela graditi tokom 2000-tih godina, a slučaj dvije banke koje su propale pokazao je da sistem osiguranja depozita funkcioniše, što je održalo povjerenje kod štediša:
„Nedavni događaji sa Sberbankom su ponovo uzdrmali povjerenje građana-štediša. Ponovo su se ljudi zapitali, šta da radimo, gdje da sklonim pare, koja je banka sigurna? Do ovoga dolazi onog trenutka kada štediša ne može doći fizički do svojih para, što bi se narodski reklo ‘da ih vidi svojim očima’. Tada ljudi počinju osjećati nervozu i strah koji prenose na druge i panika se ubrzano širi. Većina ljudi, međutim, ne shvata da šireći paniku još više ugrožava spostvenu imovinu.“
Naime, ukoliko u slučaju problema sa jednom bankom, štediše krenu dizati novac u drugim bankama, te osjete da i u njima ne mogu podići svoje depozite, onda dolazimo u situaciju opšteg nepovjerenja u cjelokupni bankarski sistem. Panika koja nastane cjelokupnu situaciju samo dodatno komplikuje i otežava.
Dodatni problem je, ističe Kecman, i u tome što se štediše osjećaju sigurnima samo u slučaju da im u banci isplate gotovinu, a to nije moguće uraditi u kratkom roku.
„Nije moguće svim štedišama isplatiti fizički novac, jer ne postoji toliko odštampanog novca na jednom mjestu, logistički zahtjevi zbog sigurnosti i rizika prenosa gotovog novca otežavaju brzinu djelovanja, a ni banke nemaju potrebu u normalnim vremenima da imaju veliku količinu gotovog novca, a krizna situacija dolazi odjednom“, zaključuje naš sagovornik.
Na kraju navodi da je ovo sve jako važno znati, jer bez bankarskog sistema ne možemo funkcionisati kao društvo – bankarski sistem potreban je svakoj privredi, isto kao i bankarske institucije koje će usmjeravati sredstva od štednje ka investicijama.
Buka
