Vareš: Općina će postojati do 1. januara, a onda…?

Vareš, mjesto prirodnih bogatstava i divnih ljudi, bori se za opstanak: Općina će postojati do 1. januara, a onda…?

Vareš je brdski gradić s nadmorskom visinom od 830 metara koji se smjestio u kotlini rječice Stavnje, 46 kilometara od bh. prijestonice Sarajeva, a 74 km od Zenice, sjedišta Zeničko-dobojskog kantona, u čijem sastavu se nalazi.

 

To je mjesto prirodnih bogatstava i divnih ljudi. Od nekadašnjeg predratnog snažnog industrijskog središta, Vareš je postao mjesto koje tiho umire, postao je grad staraca, jer je zbog slabe šanse za zaposlenje, sve više mladih ljudi odlazilo tražeći sreću negdje drugo. Javna uprava zbog dugovanja prema Poreznoj upravi Federacije BiH nalazi se pred bankrotom i gašenjem.

Rudno bogatstvo

Golemo rudno bogatstvo krije se ispod površine vareških brda. Postoje tragovi da se tu kopala željezna rudača i talilo željezo još u antičko vrijeme. Na rudištu zvanom Smreka nađeni su rudarske svjetiljke i alat iz rimskoga doba. Vareško selo Dubošticu kralj Tvrtko smatrao je riznicom svoga kraljevstva jer je bilo središte rudarstva toga kraja. Drugi bitan resurs je veliki šumski potencijal, a 74 posto teritorije općine (28.750 ha) otpada na šume. Oko 23 posto teritorije općine (8.830 ha) je poljoprivredna površina, a oko dva posto je devastirano.

– Općina Vareš, koja se prostire na 394 kvadratna kilometra, spada u red većih općina u Bosni i Hercegovini, a svojevremeno i na nivou bivše Jugoslavije. Po popisu stanovništva iz 1991, imala je 22.203 stanovnika. Vareš je još od 1892. godine, kada je potpaljena prva visoka peć ovdje, poznat i kao rudarsko-metalurški grad. I dan-danas smatra se jednom od najbogatijih općina i gradova u BiH po prirodnim resursima. Koliko god imamo bogatstva na zemlji, a tu primarno mislim na šume, vode, zrak i poljoprivredno zemljište, on je još bogatiji ispod zemlje. Samo Bog zna kakvih se sve ruda nalazi u utrobi Vareša. Za ovaj grad važi krilatica da u njegovoj utrobi maltene ima Mendeljejev (periodni) sistem elemenata. Ovdje ima i zlata, srebra, bakra, cinka, olova, žive, mangana, silicija…, kazuje nam Avdija Kovačević, načelnik Općine.

Od 1945. do 1992. Vareš je, kaže načelnik, bio poznat po tome da je, uslovno rečeno dogovornom ekonomijom, jedna od najsolidarnijih općina i bio uvijek spreman da pomogne drugima investicijama. Jedan od investitora nekadašnje Energoinvestove poslovne zgrade u bivšoj ulici JNA u Sarajevu bio je Rudnik i željezara Vareš. Ali, hiperprodukcija i ono što je krasilo tadašnji Vareš ostavili su trag na ovom mjestu.

Vareš je u to vrijeme u metaloprivredi zapošljavao oko 5.000 ljudi. Početkom 80-ih javlja se problem sa vareškom željeznom rudom. Osiromašila je količina rudače u tom koncentratu, a bila je bogata sumporom i drugim oksidansima štetnim po okolinu. U to vrijeme glavni kupac, Željezara Zenica, polako je počeo da otkazuje kupovinu te željezne rude.

Godina 1985, 1986. tadašnji poslovodni odbor Rudnika i željezare Vareš naručio je fizibiliti studiju koju je radila British Steel Company iz Londona da se vidi kakvo je stanje u metalnoj industriji sa posebnim težištem na stanje u rudarstvu. Ta studija je pokazala da je eksploatacija željezne rude u Varešu neodrživa. Da bi se pristupilo zahtjevnijoj eksploataciji rude, moralo bi se krenuti na jamsko kopanje koje je skupo i davalo bi manje rezultate. Kao rješenje, ponuđeno je restrukturiranje tadašnjeg Rudnika željezne rude na pet sestrinskih firmi: rudarstvo, visoka peć – željezara, tvornica rezervnih dijelova, mehanička radionica i amfibolit – kamenolom. To se počelo raditi pred rat. Međutim, u ratu je došlo do devastacije svega onoga što je vrijedilo, a i raseljavanja ljudi iz ovog kraja. Sada u Varešu živi 9.556 stanovnika.

– Mi više nemamo osnovni resurs – ljude. Nemamo tzv. srednji stalež, one proizvodne ljude, čuvene vareške majstore, posebno iz oblasti metaloprerade, jer je manje-više to raseljeno. Ono što je ostalo, ne može da odgovori tržišnoj utakmici. Procjena je, na bazi dokumenata rađenih od 1998. do 2000, da je ukupna ratna šteta u Varešu iznosila oko 300 miliona dolara. Ako taj podatak stavimo u kontekst da je naš sadašnji budžet od blizu tri miliona maraka, onda to govori koliko bi nam vremena trebalo da namirimo tu ratnu štetu, koja se najviše manifestuje upravo u rudarstvu, kaže načelnik Kovačević.

Političke greške

Poslije rata pojedini privredni resursi su bili podignuti na noge. Ali…

– Jedna od najvećih političkih grešaka koja je učinjena početkom novog stoljeća je kada je snagom političkih mišića, pod patronatom SDA, donesena odluka da se Vareš u šumskoj preradi, odnosno u drvopreradi razvlasti, tj. da se naš glavni resurs i sjedište preduzeća dislociraju i izmjeste u Zavidoviće. I dan-danas trpimo posljedice takve odluke. U zadnje vrijeme učinili smo sve koristeći postojeće zakonske propise da putem Ustavnog suda stavimo van snage i sve ove zakone o šumama zato što oni nisu u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o principima lokalne samouprave, koji jasno nalaže da lokalna zajednica ima pravo upravljanja i gazdovanja javnim dobrima koja se nalaze na njenima etatima, objasnio je Kovačević, koji je na mjesto načelnika izabran kao kandidat SDA.

Kovačević je istakao da Vareš zajedno sa Općinom Olovo nastoji da po svaku cijenu upravljanje i gazdovanje sa JP ŠPDZDK dislocira iz Zavidovića u Vareš. Takav potez bi, smatraju, privredno i politički bio nukleus razvoja ove dvije lokalne zajednice koje se nalaze u teškoj krizi.

Neki od razloga zbog čega se Vareš nalazi u ovako teškoj situaciji su, smatra Kovačević, to da se u drugoj polovini prošlog vijeka vodila neplanska politika kada su u pitanju rudarstvo i metalurgija, rat i ratna stradanja proizveli su enormnu štetu koja je nenadoknadiva, nije bilo političkog konsenzusa da se na vrijeme izvrši integracija dva organa uprave, odnosno dvije vlasti koje su funkcionisale tu, jedna pod kontrolom Armije RBiH i druga pod kontrolom HVO-a (učinjena tek početkom 2000) zbog čega trpe repere “neprincipijelne integracije”, te privatizacija koja je bila sve samo ne poštena i pravična. Tačnije, kako je nazvao, bila je u nekim stvarima pljačkaška, što pokazuju i sudski procesi koji se vode, ali od kojih lokalna zajednica ne može imati koristi.

– Na kraju smo došli u situaciju da nam Porezna uprava FBiH u skladu sa zakonom i ovlaštenjima blokira račune. Ovdje nema nikakve urote, nema ničega lošeg, nego naprotiv, urađeno je nešto što se sa stanovišta propisa moralo uraditi. Glavnica duga lokalne  zajednice je zbog neplaćanja poreza i doprinosa po osnovu zdravstvenog i penziono-invalidskog osiguranja od 2001. do 2008. i iznosi po dva osnova oko dva miliona maraka. Međutim, prilikom potpisivanja sporazuma u februaru ove godine o vraćanju duga na pet godina, cifra je nešto veća od četiri miliona maraka, zato što je obračunata avansna kamata. Došli smo u situaciju da smo kasnili sa redovnim izmirenjem tih rata, jer nismo imali odgovarajući priliv novca u budžetu, kaže načelnik.

Zadnja rata je bila 78.000, a predzadnja 80.000 KM. Općina je odmah po potpisivanju sporazuma tražila od Vlade FBiH određene olakšice i, kako kaže načelnik, resorno ministarstvo je predložilo, a Vlada 27. maja usvojila i tražila od Porezne uprave da se prvih 36 mjeseci pristupi izmirenju i realizaciji tog sporazuma.

– Zatraženo je da se ocijeni bonitet organa uprave na način da mi tih 36 mjeseci možemo normalno izmirivati svoje obaveze kako bismo obezbijedili kvalitetan kredit putem koga bismo vratili kompletan dug i paralelno s tim proveli reformu u javnoj upravi. Porezna uprava to nije prihvatila, a zaključci Vlade FBiH nikada nisu stavljeni van snage i mi smo na izvršno rješenje Porezne uprave podnijeli žalbu drugostepenom organu, federalnom Ministarstvu finansija i ovih dana očekujemo odgovor za koji se toplo nadamo da bi trebao da bude pozitivan, naglasio je Avdija Kovačević.

Reforma

Prvi čovjek Vareša očekuje da im država izađe ususret. On zna da ih niko ne može osloboditi tih obaveza, niti u Varešu traže to. Ali smatraju da lokalna zajednica koja se brine o ostvarivanju osnovnih potreba svojih građana ima pravo funkcionisati, da Vlada FBiH može sugerisati svom ministarstvu ili narediti Poreznoj upravi da prvih nekoliko mjeseci prihvati da im Vareš isplaćuje onoliko duga koliko može podnijeti, a da u tom periodu uz pomoć Vlade ZDK-a obezbijedi garancije da putem jedne od depozitnih banaka ili ZDK-a ili FBiH dobije kredit kojim bi vratili kompletan dug Poreznoj upravi i na taj način ne bi plaćali zatezne i avansnu kamatu.

Poslije toga mora se provesti temeljita reforma javne uprave, i u organima Općine Vareš, Centru za socijalni rad, Javnom komunalnom preduzeću, Domu zdravlja, Obdaništu i Centru za kulturu, svim institucijama koje su konektovane na budžet, a koje imaju ukupno 196 zaposlenih.

Načelnik veli da vlast u ZDK-u i FBiH, čija je kičma SDA, čiji je on osnivač u Varešu, u zadnju godinu ima maćehinski odnos prema Općini Vareš. Imaju samo neka kvaziobećanja i nade, ali konkretno bilo kakve pomoći (još) nema. Za 4. novembar je zakazan nastavak vanredne sjednice Općinskog vijeća Vareš, na kojoj će biti razmatrani problemi. Postoje obećanja da će joj prisustvovati predstavnici Vlade i Skupštine ZDK-a i institucija FBiH.

– Ukoliko do Nove godine ne dobijemo konkretnu pomoć od viših nivoa vlasti, a u prvom redu mislim na bankarske garancije da uzmemo kredit i vratimo dug  Poreznoj upravi, ova lokalna zajednica će sa 1. januarom 2016. biti zatvorena i više neće postojati kao takva, ustvrdio je Kovačević.

On je zaključio da ako se to desi odgovornost za gašenje lokalne zajednice treba da preuzmu Kanton i Federacija jer su oni “zbog svojih loših politika među sukrivcima zato što je došlo do ovog stanja”.

Šuma u Varešu i Olovu

Općina Vareš i općina Olovo u ukupnoj površini koju koristi Šumsko-privredno društvo ZDK-a učestvuju sa 60 posto. Godišnji prihod ŠPD-a je oko 30 miliona maraka. Od toga pet posto, odnosno 1,5 miliona KM, trebalo bi vratiti lokalnoj zajednici. Od toga 40 posto, odnosno oko 600.000 KM godišnje, pripada Varešu. Za 2014. su dobili 240.000 KM, a za prvih devet mjeseci ove godine tek 60.000 KM.

Kad je u pitanju vraćanja resursa pod jurisdikciju lokalne zajednice, Avdija Kovačević je ubijeđen da će ove dvije općine ostvariti svoj konačni cilj. Naprosto, zato što više nisu same u tom projektu. Pridružile su im se i općine Konjic, Bosanski Petrovac, Grahovo, Drvar i Kladanj.

– Lokalne zajednice to traže u skladu sa Agendom koju je usvojila Vlada FBiH, a koja podrazumijeva primjenu Evropske povelje o lokalnoj samoupravi koja ima supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. To je proces koji će zasigurno trajati još narednih pet-šest mjeseci, naglasio je Kovačević.

Radio Bobovac, jedini medij u Varešu

Jedino glasilo u Varešu je Radio Bobovac. U kontinuitetu radi od 6. juna 1995. Dvoje vrijednih radnika, novinarka Danijela Pavlić i tehničar (ujedno i v.d. direktora) Ivan Lovrić uspijevaju napraviti program koji se sluša u ovom mjestu, donose stalno nove vijesti, posebno lokalne, pružaju ljudima priliku da čuju šta se dešava u njihovom gradu. Blokada računa pogađa direktno i ovu medijsku kuću.

– Nakon po drugi put blokiranja računa Općine stanje je jako teško jer ima utjecaje na sve segmente života, od onih koji su uposleni do običnog građanina koji traži konkretne stvari. Da li će biti pomaka i na koji način će se to napraviti, to još nitko ne zna. Porezna uprava je trebala na ovo reagirati kad se to dešavalo jer dug je nastao u razdoblju od 2001. do 2008. Što se čekalo toliko vremena da se krene u realizaciju? S druge strane, Vareš je najsiromašnija općina u ZDK-u i zašto da se lome koplja preko nje. Zbog ovakvog stanja ispaštaju svi. Gledajući druga poduzeća koja imaju i po deset, 20 ili 50 puta veći dug nego što je Općine Vareš, prema njima se ne odnose na ovakav način. A tu su isto i sportski kolektivi koji imaju dugovanja, kazao je Ivan Lovrić.

Dodao je da je i sam Kanton poprilično dužan Varešu, ali na to niko ne reagira. Ovo stanje je, veli, prijetnja za sve građane, a postoji način da se ovome stane ukraj.

Oslobođenje