Užasne posljedice ne biraju entitete

Ni po koju cijenu BiH ne smije dozvoliti da se u njenom bijelom novcu prepliće prljavi novac, makar bilo riječ o feningu, pa zato nema nikakvog valjanog razloga da se usvajanje ovih zakona rasteže, rekao nam je Predrag Zgonjanin, predsjednik Udruženja poslodavaca RS-a, komentarišući mogući ishod današnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, koja će razmatrati prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona čije je usvajanje uslov da Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) ne predloži stavljanje BiH na takozvanu crnu listu.

Oslobođenje

“Zakoni se ne prave zbog onih koji ih ne poštuju”, smatra Zgonjanin.

Ivanić je jasan

Predsjednik RS-a Milorad Dodik uputio je pismo delegatima iz RS-a u Domu naroda Parlamenta BiH, instruirajući ih da budu protiv usvajanja zakona o izmjenama i dopunama KZBiH, a da mogu glasati za zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, jer ima saglasnost Vlade i ministarstava RS-a.

Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a, najavio je suzdržanost. Juče nam kaže da ostaje kod te odluke. “Mislim da sam bio jasan. Kao prvo, ne slušam Dodikove naloge da budem protiv, drugo, ne mogu biti veći katolik od pape i više razmišljati o poziciji BiH od partija u vlasti. Dakle, ne želim da ja budem odgovorniji nego vladajuće strukture koje su se dogovarale i o Elektroprenosu i o zaduživanjima, o svemu, a ne mogu se dogovoriti o ovim zakonima”, ističe Ivanić, dodajući: “Reći ću ja na sjednici svoj stav, ne sekirajte se, ali ja tačno znam šta je bila politička taktika SNSD-a. A to je da on ovo uradi do izbora i da onda napada i PDP i SDS da su probosanske stranke.”

– Koliko sam shvatio, SNSD će glasati za zakon o pranju novca, ali neće za krivični. Šta će to značiti međunarodnim institucijama? Vjerovatno, ništa, ostat će kako je i bilo, da ćemo imati kazne. Ponavljam, što se mene tiče, ja ću ići za tim da se ide u drugi krug glasanja i opet ću biti suzdržan, a s dva suzdržana glasa i zakon prolazi. Ne treba crno-bijelo gledati, jer upravo je to ono što Dodik hoće: da se priča o nama umjesto o tome što su njegovi ministri glasali za to u Vijeću ministara, što su poslanici glasali, što je on odustao, nabraja Ivanić, dok delegat SDS-a u Domu naroda Ognjen Tadić smatra da o zakonima treba prvo dati stav Narodna skupština RS-a.

Čović u gužvi

Višednevna potraga za Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a, prekinuta je nakon što nas je glasnogovornik HDZ-a Anđelko Maslač, prethodno zatraživši i dobivši naša pitanja, obavijestio da je predsjednik na službenom putu, a i u velikoj je gužvi, pa odgovora nema. A ne javljaju se ni Martin Raguž, ni Stjepan Krešić.

Halid Genjac kaže da su najave kolega delegata zabrinjavajuće: “U ovom trenutku nema dovoljan broj glasova da bi se usvojile izmjene i dopune KZ, imajući u vidu potrebnu entitetsku trećinu, a i u pogledu te trećine i opće većine, prema najavama, zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti bi mogao biti usvojen.” No, upozorava Genjac, kako je riječ o paketu, odnosno nužnosti usvajanja oba zakona, izjava MONEYVAL-a od 1. juna bi mogla ostati na snazi.

Podsjećamo, u njoj je navedeno da BiH ne poštuje procedure i standarde MONEYVAL-a i bit će osnova da sve međunarodne finansijske institucije zauzmu mnogo oprezniji stav i pojačaju provjere u svim transakcijama sa BiH.

– To će imati negativne posljedice po dolazak doznaka iz inostranstva, ali i investicija i dodatno ugroziti ekonomsku poziciju BiH. No, ni to nije sve kada su u pitanju kazne, nastavlja Genjac, upozoravajući na to da bi FATF, globalno finansijsko tijelo G7, na preporuku MONEYVAL-a, mogao staviti BiH na crnu listu, čime bi naša zemlja dospjela pod specijalan režim kontrole, što bi moglo imati užasne posljedice za sve njene građane.

Kvorum za odlučivanje u Domu naroda čini devet delegata, uz uslov da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska. Odluke se donose većinom prisutnih koji glasaju. Poslovnik kaže i to da delegati ulažu napore kako bi većina uključivala najmanje trećinu delegata izabranih s teritorije svakog entiteta, osim ako je drugačije predviđeno Ustavom BiH i Poslovnikom. Delegat koji se prilikom glasanja ne izjasni ”za”, ”protiv” ili ”suzdržan”, a prisustvuje glasanju, smatra se da je suzdržan. U drugom krugu izjašnjavanja, da bi zakon pao, potrebna je dvotrećinska odluka protiv njega.

Pogubno za privredu

A mi smo se obratili još jednom privredniku, predsjedniku Udruženja poslodavaca FBiH Safudinu Čengiću, direktoru Centrotransa.

– Volio bih čuti samo jedan valjan argument zbog kojeg ne bi trebalo usvojiti te zakone, ali tih argumenata nema. Ima političkih igara koje prijete stavljanjem BiH na crnu listu. To bi bilo pogubno za sve građane, direktno i indirektno, a posebno za nas koji se bavimo privredom, tvrdi Čengić, navodeći primjer Centrotransa, koji ostvaruje 35 posto prihoda na ino-tržištu.

– Sigurno bismo smanjili svoj prihod. Mi i prevozna sredstva kupujemo vani i možete samo zamisliti šta bi nam donijelo povećanje troškova, restrikcija, pojačana provjera bankarskih garancija, ističe Čengić pitajući: “Ako su sve države EU obavezne usvojiti te zakone, kome onda može biti u interesu da to BiH ne učini?”