Uspjesi i promašaji na Balkanu u 2013.

Malo je razloga zbog kojeg bi stanovnici regije Zapadnog Balkana trebali po lijepom pamtiti odlazeću 2013. godinu, pišu analitičari Anadolije.

U drugom, cjelovitom, dijelu pregleda događaja u 2013. godini na Zapadnom Balkanu, Anadolija podsjeća na događaje u Crnoj Gori, u Makedoniji, na Kosovu, u Bosni i Hercegovini.

Ovo je bila dinamična godina za najmlađu evropsku državu. Za Kosovo je u 2013. godini bio ključni 20. april kada su premijeri Ivica Dačić i Hashim Tachi potpisali sada već povijesni Briselski sporazum o normalizaciji odnosa dvije zemlje kojim su otklonili prepreke na putu prema Evropskoj uniji (EU). Nakon nekoliko godina neugodne izvjesnosti, Kosovo je moglo da nastavi svoj državotvorni put, dok je Srbija riješila teška pitanja u vezi sa svojom budućnošću. Kao i u slučaju Srbije, dati su jasni nagovještaji evropske perspektive Kosova.

Ove godine se desio i prvi susret predsjednice Kosova Atifete Jahjaga i predsjednika Srbije Tomislava Nikolića. Održan je 6. februara u Bruxellesu, u uredu visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton.

Na Kosovu je 6. maja uhapšen narko-boss Naser Keljmendi, osoba s liste američkog predsjednika Baracka Obame, gdje se našao zbog trgovine drogom. BiH, gdje je živio, je tražila njegovo izručenje, jer je osumnjičen u slučaju ”Lutka”, ali je početkom avgusta njegov advokat potvrdio da neće biti izručen BiH sa Kosova.

Osnovni sud u Prištini 17. septembra je, na ponovljenom suđenju, oslobodio bivšeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova Fatmira Ljimaja i još devetoricu optuženih za ratne zločine u selu Klečka, tokom rata 1999. godine.

Kosovo je 23. oktobra dobilo Međunarodni prištinski aerodrom koji je jedan je od namodernijih u regiji. Premijeri Kosova, Albanije i Turske su i zvanično otvorili nov terminal aerodroma ”Adem Jashari”. Također, na Kosovu je 26. novembra završen autoput “Ibrahim Rugova”. Gradnja prvog kosovskog autoputa počela je u aprilu 2010. godine, a izvođač radova je američko-turski konzorcij Bechtel & Enka GP.

Građani Kosova su 3. novembra izišli na lokalne izbore, prvi put na cijeloj teritoriji  Kosova poslije 2000. godine. Ove godine Kosovo je priznalo više država kao što su Egipat 17. februara i Jemen, 11. juna. Do sada je Kosovo priznalo blizu 100 država svijeta.

Evropski put Crne Gore

Skupština Crne Gore usvojila je 31. jula izmjene Ustava u oblasti pravosuđa, što je jedan od ključnih uvjeta za dalji napredak te države u evropskim integracijama.

Crna Gora je 18. decembra na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu, otvorila pet pregovaračkih poglavlja, među kojima i poglavlja 23. i 24., koja je EU ranije označila kao ključna za daljnji europski put te države. Poglavlja 23. i 24. odnose se na oblasti pravosuđa i vladavine prava. Povodom stotinu godina od stradanja Bošnjaka i Albanaca na teritoriji sjevera Crne Gore u Plavu je 5. marta klanjana dženaza nevinim žrtvama. Od oktobra 1912. do kraja maja 1913. godine, muslimani su se našli na vojnom udaru crnogorske vojske kralja Nikole.

Nakon što je Izborna komisija Crne Gore 8. aprila saopćila da je Filip Vujanović pobijedio na izborima, iz Demokratskog fronta tvrde da su izbori pokradeni. Nebojša Medojević najavio bojkot parlamenta i proteste, a iz Demokratskog fronta su tvrdili da su izbori pokradeni i da je Miodrag Lekić osvojio više glasova od Vujanovića.

Na magistralnom putu Podgorica-Kolašin, kod Manastira Morača, na mostu zvanom Grlo, 23. juna desila se teška saobraćajna nesreća, u kojoj je 18 putnika iz Rumunije poginulo, a 30 teško povrijeđeno kada je autobus rumunskih registarskih tablica sletio u provaliju

Privredni sud Crne Gore 9. oktobra 2013. godine proglasio je stečaj Kombinata aluminija Podgorica (KAP) čime je nastavljena agonija te nekada najveće crnogorske tvornice. Godinu je obilježila i afera “Snimak” u vezi sa mahinacijama oko zapošljavanja pred izbore u Crnoj Gori. Nakon Srbije, šeik Abu Dhabija Mohammed bin Zayed bin Sultan Al Nahyan 12. decembra je bio u posjeti Crnoj Gori. Princa je u podgoričkoj zračnoj luci, uz najviše državne počasti, dočekao predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović.

Makedonska kriza

Grupa od dvadesetak građana pokušala je 7. decembra srušiti spomenik caru Dušanu u centru Skoplja, koji su uspjeli znatno oštetiti. Policija je spriječila protest novinara u Makedoniji povodom zatvorske kazne za njihovog kolegu Tomislava Kežarovskog. Novinarima nije bilo dozvoljeno da svoje negodovanje iskažu ispred Muzeja makedonske borbe za državnost i samostalnost.

Makedonska i njemačka policija uhapsile su 20. septembra 60-tak građana za dilanje droge i pranje novca. Trgovinski rat Makedonije i Kosova započeo je 8. septembra. Uvoz makedonske robe na Kosovo je zabranjen – bila je odluka kosovske vlade. Tako je Priština odgovorila na odluku Skoplja da uvede takse za ulazak Kosovara na teritoriju Makedonije.

Održan je Ohridski samit o regionalniog saradnji (31. maj). Iako je otkazan predsjednički samit, u Ohridu su se ekspresno našli ministri vanjskih poslova Srbije, Hrvatske, Grčke, Kosova, Crne Gore i drugih zemalja regije

Ni nakon novih dvodnevnih pregovora u zgradi Ujedinjenih naroda (UN) u New Yorku, između makedonskih i grčkih pregovarača, vezanih za dugogodišnji spor o imenu makedonske države, u aprilu nije došlo do konkretnog rezultata. Razgovori s tokom godine nastavljeni, ali bez konačnog dogovara.

U BiH više ni lokum nije rahat

U Bosni i Hercegovini (BiH) se u 2013. godinu ušlo s viješću da je ubijen sarajevski policajac Muhidin Pivodić, kojeg je na dužnosti usmrtio Anel Ćemo. U Mostaru je 14. januara uništen spomenik pripadnicima Armije RBiH, što je izazvalo međunacionalne tenzije.

Akademik Sulejman Redžić, predsjednik ”Kruga 99” nestao je, a njegovo tijelo je pronađeno četiri dana kasnije. Sarajevo je ostalo tih dana bez gradskog prijevoza, otvorena je nova istraga o izručenju tzv. ”Alžirske grupe”, a Vijeće ministara BiH je većinom glasova dalo zeleno svjetlo uspostavi televizijskog kanala na hrvatskom jeziku. Američka ambasada u Sarajevu osnovala je grupu koja će raditi na preustroju Federacije BiH.

U BiH se nastavila teška ekonomska kriza. Sve je više kompanija koje su ugašene, broj nezaposlenih dosegao je 550 hiljada radnika, novca nedostaje u gotovo svim budžetima, a vlade su padale iz sedmice u sedmicu, korupcija je bilježena na sve strane. Situaciju je ponajbolje opisao onaj građanin koji je u jednoj anketi domaćih medija rekao da ”ovdje više ni lokum nije rahat”.

Istovremeno, Srbiji je kenulo ”na bolje”, iako je vicepremijer Aleksandar Vučić upozorio kako je zemlja pred bankrotom. U posjetu Srbiji 9. januara 2013. godine po prvi put je došao pinc prestolonasljednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Mohammad bin Zayed Al Nahyan koji će kasnije svojim novcem, kako je rekao vicepremijer Vučić, vratio nadu poljuljanoj Srbiji. Nakon višednevnih napetosti 20. januara pripadnici žandarmerije uklonili spomenik bivšim pripadnicima OVPBM u centru Preševa. Na zahtjev Vlade Makedonije u BiH ponovno je otvorena istraga o nesreći u kojoj je život izgubio predsjednik Boris Trajkovski.

Konačna kazna za Prlića i druge

Jadranko Prlić i ostali u Haškom tribunalu su osuđeni čelnici vojno-političkog vrha tzv. ”Herceg-Bosne” osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora. Dan kasnije krivnje su u Haškom tribunalu oslobođeni Jovica Stanišić i Franko Simatović, a 20. maja je prekinuta istraga protiv ratnog načelnika Trebinja Božidara Vučurevića.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović bio je u prvoj posjeti BiH nakon ulaska Hrvatske u EU 8. jula. Poručio je bh. političarima i predstavnicima međunarodne zajednice koji djeluju u ovoj zemlji kako BiH može trajno računati na potporu i prijateljstvo Hrvatske, uključujući i pomoć na njenom putu prema Evropskoj uniji.

U Potočarima su 11. jula ukopani posmrtni ostaci 409 žrtava. BiH je 18. jula izgubila slučaj protiv Maktoufa i Damjanovića. Grupa mladića u jutarnjim satima 8. avgusta napala je vjernike koji su krenuli u zvorničku džamiju kako bi obilježili prvi dan Bajrama. Predsjednik zvorničkog džematskog Odbora Islamske zajednice Nezir Dardagan zadobio je teške tjelesne ozljede

Momčilo Krajišnik, nakon oslobađanja poslije odležanih dvije trećine kazne, vratio se na Pale 30. avgusta. Krajem avgusta zabilježeni su veliki požari u Hercegovini. Početkom septembra otkrivena je masovna grobnica Tomašica, najveća masovna grobnica u BiH. Prve procjene govore da je grobnica u Tomašici jedna od najvećih pronađenih u Bosanskoj Krajini u 10 godina.

Popis stanovništva u BiH počeo je 1. oktobra i trajao je do 15. oktobra. Tokom procesa popisa zabilježene su brojne manjkavosti, ali je EUROSTAT dao pozitivne ocjene popisa. Roditelji bošnjačke djece iz Republike Srpske sedmicama protestiraju pred OHR-om, tražeći obrazovanja djece maternjem jeziku i nacionalnu grupu predmeta. Protesti još nisu prekinuti.

Agencija za statistiku BiH saopćila je 5. novembra preliminarne rezultate popisa stanovništva provedenog od 1. do 15. oktobra. U odnosu na posljednji popis iz 1991. godine, kada je u BiH živjelo četiri 4.377.000 stanovnika – 2013. godine, manje ih je za 600.000, pokazuju podaci državne Agencije za statistiku. Po preliminarnim rezultatima u Federaciji BiH živi 2.371.603 osoba, u RS-u 1.326.991, a u Distriktu Brčko 93.028.

Vlasti Hrvatske potvrdile su da gradnju spornog Pelejškog mosta može početi 2015. godine.

U Beogradu su se sastali hrvatski premijer Zoran Milanović i Ivica Dačić, premijer Srbije. Istovremeno, neizravno je priznao odgovornost Srbije za zatočenje državljana BiH u logorima na teritoriji te zemlje.

Blizu hiljadu pristalica opozicije “Savez za budućnost” mirno je protestiralo 2. januara u centru Skoplja. Predstavnici opozicije organizirali su ulični Građanski parlament. Građani, intelektualci i novinari, kritizirali su aktuelnu vlast, zbog načina na koji vlada. Opozicioni “Savez za budućnost” predložio je prijevremene parlamentarne izbore.

Tokom juna i jula 2013. godine održavani su masovni protesi bh. građana koji su pred institucijama te države protestirali najprije zbog neusvajanja državnog zakona o Jedinstvenom matičnom broju, a potom i drugih problema u zemlji. Početkom juna su na jednu noć u zgradi institucija zatočili političare i službenike, a vijesti o ”zatočenju političara” obišla je svijet. Masovni protesti pozitivno su ocijenjeni u BiH, Evropi i svijetu kao izraz buđenja građana BiH iz sna.

Deset ključnih događaja u Srbiji

U Srbiji se u 2013. godini izdvaja desetak ključnih događaja. Pored Briselskog sporazuma sa Prištinom, Srbija je krajem ove godine dobila datum za početak pregovora sa EU, što je 21. januar.

Također, 14. novembar je počelo suđenje srbijanskom tajkunu Miroslavu Miškoviću. Mišković je negirao krivicu. Nešto ranije, 25. avgusta, formaliziran je dogovor stranaka koalicije o rekonstrukciji kabineta Ivice Dačića. Također, lider opozicione Demokratske stranke (DS) Dragan Đilas je 24. septembar smijenjen sa grada Beograda. Zavarivanjem jedne cijevi 24. novembra su simbolično počeli radovi na izgradnji gasovoda ”Južni tok”,

Vlada Srbije, srpski avioprijevoznik Jat Airways i aviokompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UEA) – Etihad Airways, potpisali su memorandum o razumijevanju. A 25. oktobra je projekt ”Air Serbia” i zvanično predstavljen, najavljene su višemilionske investicije.

Srbiju je potresala i afera sa zatrovanim mlijekom. U rano jutro 9. aprila u selu Velika Ivanča, udaljenom 70 kilometara od Beograda, 60-godišnji Ljubiša Bogdanović je ubio šest žena i šest muškaraca, te dvogodišnje dijete. Ubica je bio na ratištu u Slavoniji 1991. godine. Slučaj je šokirao region i svijet. U Međuvremenu su Tomislav Nikolić i Abdullah Gul su u Ankari razgovarali o ekonomskoj saradnji, a najavivši ”investicijski bum” Turske u Srbji.

U Srbiji je poništena ”mala matura”, a udovica bivšeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita, Jovanka Broz, umrla je 20 oktobra. Ukopana je uz vojne počasti u ”Kući cveća” u Beogradu. U Srbiji je poništena i mala matura.

U februaru 2013. godine u BiH je održana Konvencija Stranke demokratska akcije (SDA). Na Konvenciji je ponovo za predsjednika izabran Sulejman  Tihić, a Bakir Izetbegović za zamjenika. Mandat stranačkog rukovodstva traje do 26. maja 2015. godine. U mjestu Zavalje, dvadesetak kilometara udaljenom od Bihaća, ubijen je župnik Mile Ivančić, a nasljednici vlasnika višegradske zemlje na kojoj se gradi Andrićgrad najavili tužbu protiv Vlade RS-a i Emira Kusturice.

Policija je 2. marta u Skoplju upotrijebila suzavac kako bi rastjerala demonstrante, među kojima je najviše mladića albanske nacionalnosti. Osnovni sud u Gostivaru osudio je policajca Jakima Trifunovskog na kaznu doživotnog zatvora zbog ubistva dvojice Albanaca prije godinu dana.

Važne presude

Poznati “monstrum s Grbavice” Veselin Vlahović Batko osuđen je 29. marta u Sarajevu na 45. godina zatvora. Sarajevo je 2. april ponovo ostalo bez javnog prijevoza, pet dana kasnije održana je Osnivačka skupština Demokratske fronte Željka Komšića, a 24. aprila član Predsjedništva BiH Nebojša

Radmanović je izjavio u intervjuu za Anadou Agency da RS ima pravo da se odvoji od BiH.

Predsjednika Srbije, Tomislav Nikolić, dao je važan intervju za Bosanskohercegovačku televiziju (BHT), u emisiji novinarke Sanele Prašović. U prvom planu jeste činjenica da se predsjednik Srbije više puta izvinio za zločine počinjene u Srebrenici, ali i nekoliko drugih važnih poruka, poput one da je BiH država, a Republika Srpska entitet u njoj, kao i da su Srbi u Republici Srpskoj za njega, prije svega, Bosanci.

U velikoj policijskoj akciji 26. aprila uhapšen je Živko Budimir, predsjednik FBiH, a 29. jula bivši potpredsjednik SDA i državni poslaik Šemsudin Mehmedović. Četvrta međunarodna investicijska konferencija Sarajevo Business Forum (SBF) (Modeli rasta i lekcije za jugoistočnu Evropu) odžana je u sarajevskom hotelu Holiday Inn, gdje je okupila brojne investitore. Istovremeno, bh. vlasti su protjerale dvojicu diplomata.

Hrvatska i BiH su 19. juna potpisale u Briselu ugovore o graničnim pitanjima. Time je stavljena tačka na pregovore nekoliko dana pred ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.

U Ankari je 15. maja održan treći trilateralni sastanak zvaničnika Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske. Potpisali su Deklaraciju u kojoj se ističe važnost unapređenja saradnje među državama, jačanje ekonomskih odnosa i međusobna podrška u procesima integracije. Učesnici su saglasni i da ekonomski odnosi ne prate dobre političke odnose. Zaključili su da treba mnogo više uraditi na jačanju ekonomija tri zemlje. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić potpisao je sa ruskim predsjedikom Deklaraciju o saradnji sa Rusijom.

Vlada Hrvatske poručila da ne želi izručiti Josipa Perkovića, bivšeg šefa jugoslavenske tajne policije u Hrvatskoj nakon čega je došlo do naružavanja odnosa Hrvatske i EU, odnosno Njemačke.

Važna godina za Hrvatsku

Ovo je bila posebno važna godina za Hrvatsku. Hrvatska je postala 28. članica Evropske unije 1. jula. Evropska unija je tako došla na hiljadu kilometara granice BiH.

Izbori za predstavnike Hrvatske u Evropskom parlamentu održani su 14. aprila 2013. godine. Hrvatska je birala ukupno 12 predstavnika. Ministrica vanjskih i europskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i državni tajnik u Kabinetu predsjednika Vlade Republike Slovenije Tone Kajzer  parafirali su 7. marta Memorandum o suglasnosti između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije kojim se rješava višegodišnji spor između dviju država u vezi sa Ljubljanskom bankom. Ministarstvo financija Hrvatske uvelo je 1. jula Zakon o fiskalizaciji i na tržnicama.

Predsjednik Hrvatske privredne komore (HGK) Nadan Vidošević uhapšen je 12. novembra zbog zloupotrebe položaja i ovlasti u aferi izvlačenja 32 miliona kuna (oko osam miliona KM) iz Komore kojoj je na čelu već 18 godina. Više osoba je uhapšeno i u aferi u ”Hrvatskim autocestama” krajem oktobra.

U Vukovaru je počelo postavljanje dvojezičnih, ćiriličnih i latiničnih, napisa na škole i javne ustanove. Prosvjednike koji ometaju postavljanje natpisa nadziralo je 80-ak temeljnih i specijalnih policajaca, no unatoč tome, prosvjednici su 2. septembra nasilno otrgnuli i razbili dvojezične table sa zgrade Državne uprave.

Referendum o ustavnoj definiciji braka održan je u Hrvatskoj 1. decembra 2013. godine a na njemu su se državljani Hrvatske izjasnili žele li da se u Ustav Republike Hrvatske prenese definicija iz postojećeg Obiteljskog zakona, kako je brak zajednica žene i muškarca. Skoro dvotrećinska većina birača podržala je referendumsko pitanje.

Oslobođeni su 17. jula krivci za paljenje Bajrakli džamije u Beogradu. Apelacioni sud je 8. avgusta u Beogradu naredio novo suđenje trojici nekadašnjih čelnika DB-a za pripremu atentata na Vuka Draškovića. Vicepremijer Srbije Aleksandar Vučić upozorio je da je Srbija pred bankrotom, a 29. oktobra umro je beogradski advokat i intelektualac Srđa Popović.

Prvi put nakon deset godina, crnogorski premijer Milo Đukanović došao je 10. decembra u Srbiju. Bivši zapovjednik bh. policije u tuzli Ilija Jurišić ponovo osuđen u Beogradu na 12 godina zatvora. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić otkazao je 13. decembra trilateralni satanak BiH-Turska-Srbija. U požaru u porodičnoj kući u Velikoj Krsni kod Mladenovca u 17. decembra smrtno je stradalo troje male djece.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izrazio je sumnju da ga prisluškuju 24. decembra, a prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će do kraja 2013. biti okončane istrage o 24 sporne privatizacije.

Kraj godine u BiH obilježile su sudske presude. Apelaciono vijeće Suda BiH je osudilo Mevlida Jašarevića na 15 godina zatvora zbog napada na američko veleposlanstvo u Sarajevu.  Sud BiH odredio je 28. novembra ukupno stotinu godina zatvora pripadnicima kriminalne skupine koju predvodi Zijad Turković.

Sam je Turković dobio 40 godina. A Haris Čaušević zvani Oks dobio je 45 godina zatvora za teroristički napad na policijsku stanicu u Bugojnu.  Ni poslije desetaka sastanaka lider bosanskohercegovačkih stranaka nisu se uspjeli dogovoriti oko implementacije presude u slučaju ”Sejdić-Finaci” pa građani te zemlje nemaju mnogo razloga za optimizam u 2014. godini.

Dok se opraštaju od 2013. godine, građani zemalja Zapadnog Balkana od 2014. godine žele samo malo više mira, i nešto više kruha.