Unatoč ukidanju carina: Ništa od pada cijena na tržištu BiH
Od danas, 1. januara 2013. godine stupilo je na snagu potpuno ukidanje carina na određeni broj proizvoda porijeklom iz Evropske unije (EU) koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu (BiH), izvještava novinar agencije Anadolija (AA).
Analitičari, međutim, ne očekuju pad cijena na tržištu BiH jer ta država praktično ne posjeduje mehanizam kako bi smanjenjem nameta na robe uticala i na konačnu cijenu roba, koju prodavači formiraju samostalno, prema situaciji na tržištu.
Carina je ukinuta za uvoz polovnih putničkih vozila, određenih prizvoda od voća i povrća, mliječnih prerađevina, junećeg i telećeg mesa, nekih vrsta kafe, tekstila, motornog bezolovnog benzina, ulja…
Načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) Ratko Kovačević naglasio je da se radi o proizvodima koji su 2012. godine imali nižu stopu carina. Ona se u proteklim godinama spuštala, pa je i u 2012. godini je iznosila između dva i tri posto.
U izjavi za agenciju Anadolija (AA) ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Duljko Hasić je istakao da je riječ o nastavku procesa liberalizacije bosanskohercegovačkog tržišta u okviru primjene Sporazuma o stabilizaciji priključivanju BiH (SAA) sa Evropskom unijom. Sporazum ima za cilj normalizaciju tržišta i rasterećenje cijena roba. No, u praksi imamo sasvim suprotne efekte.
„Ukidanje carina na određeni broj proizvoda koji se uvoze u Bosnu i Hercegovinu iz EU i imaju porijeklo iz Unije, značajno će smanjiti prihode Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. S druge strane, ukidanje carina na te robe, čije proizvođače EU i njene članice zasebno, dobro subvencioniraju, neminovno će dovesti u nezahvalnu poziciju domaće proizvođače u BiH i njihove proizvode dodatno učiniti nekonkurentnim“, upozorio je Hasić.
Podsjećajući na dobre namjere i ciljeve procesa liberalizacije tržišta, Hasić smatra da su za kontraefekte koje taj proces izaziva u BiH krivi bh. političari. Oni, ističe, nisu vodili konstruktivnu privrednu politiku u proteklim godinama i nisu usmjeravali sredstva od carina i poreza u subvencje i podsticajedomaće proizvodnje. Naprotiv, trošili su ih za zadovoljavanje administrativnih potreba vlasti.
U 2008. godini, kada je naplaćivana puna carina na sve proizvode, u bh. kasu je ušlo oko 650 miliona KM.
Primjenom Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima iz jula 2008.godine, a u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH u EU, inkasirano je svega 200 miliona maraka od carina tokom 2012. godine.
(fena)
