Ulazak BiH u EU podržava 67 posto mladih

Ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju podržava 67 posto mladih, dok 33 posto su protiv. Oni koji žele da BiH postane članicom EU rekli su da bi se to moglo desiti 2020. ili 2050. godine. Pri tome uviđaju da taj put ide veoma sporo i da se ne provode reforme koje EU zahtjeva da bi standard života u BiH bio bolji zbog političkih nesuglasica u zemlji , izjavila je za Fenu Irma Zulić, koordinatorica projekta “Plan Balkans: Europolitan” u okviru kojeg je od 9. maja do 9. juna provedeno online istraživanje o percepcijama, stavovima i iskustvima mladih zapadnog Balkana o Evropskoj uniji.

Razgovarala: Senka Trgovčević

Zulić u razgovoru za Agenciju FENA istaknula je da većina od ukupno 180 ispitanika sa područja zapadnog Balkana smatra da njihova zemlja treba ući u Evropsku uniju, odnosno jedna petina nije dala podršku EU.

To, ističe, pokazuje da mladi iz BiH smatraju isto što i Evropska komisija uporno govori da se „BiH kreće od nikakvog do ograničenog napretka“.

Za njih je to „nikakav napredak jer sve zemlje u regionu postižu neke promjene i rade na reformama dok je BiH jedina talac političke situacije“.

Kao glavne izazove za Evropsku uniju mladi navode nezaposlenost, preveliku administraciju, birokratiju, nedostatak demokratije, nacionalizam i rasizam.

– To je pokazatelj stanja stvari onakve kakve jesu. Velika je nezaposlenost generalno među mladima u EU, a u zemljama Balkana ta nezaposlenost je konstantna već godinama. Većina mladih koje smo intervjuisali bili su studenti, koji su istakli zabrinutost da li će uopće u struci moći naći posao, pitajući se da li se školuju uzalud. Također, prevelika administracija svakodnevno im stvara teret, a birokratiju vide kao jednu od velikih prepreka pri ulasku njihove zemlje u EU – navodi Zulić.

Među ispitanicima njih 45 posto smatra da je dobro informisano o Evropskoj uniji o kojoj imaju saznanja iz medija (67 posto), iz nevladinih organizacija (64 posto), 52 posto iz evropskih institucija, a ostali izvori informisanja o EU su im univerziteti, neformalna edukacija, ljetne škole i lično istraživanje.

Ovi postotci govore „koliko mediji kreiraju mišljenje ne samo mladih nego uopće javnosti o pitanjima Evropske unije i na koji način mediji izvještavaju da li su subjektivni, objektivni ili pak pod uticajem političkih stranaka.

– To će u buduće uticati kako će mladi misliti o EU, pri čemu se vidi da civilni sektor postaje sve bitniji. Internet portali i društvene mreže također postaju sve važniji u kreiranju mišljenja omladine – kaže Zulić.

Odgovarajući na pitanje koja su to postignuća EU 83 posto ispitanika smatra da je to sloboda kretanja, ljudi, roba i usluga unutar EU, više od 60 posto navodi mir i sigurnost, dok oko 50 posto mladih tvrdi da je razmjena studenata ono što je dobro u EU.

– Kao prvo postignuće mladi navode slobodu kretanja jer prilikom odlaska van granica svoje zemlje vide svoje vršnjake, kojima se školovanje u raznim zemljama Evrope priznaje, dok se njima na primjer jedna godina školovanja u Rimu ne priznaje i moraju polagati određene predmete – objašnjava Zulić.

S obzirom na historiju smatra da je za BiH posebno važno da kao pozitivnost EU njeni građani vide mir i sigurnost.

U smislu učešća mladih u političkom životu svoje zemlje, 86 posto ih je izašlo na neke od izbora u posljednje tri godine. Interesantno je da pod učešćem u politici smatraju ako su bili potpisnici peticija (87 posto) ili radeći za nevladine organizacije (85 posto), ili ipak iskazujući svoje mišljenje na internetskim diskusijama i forumima (71 posto).

– Većina ih je zainteresovana za politička dešavanja i to na nacionalnom nivou. Dakle, mlade iz Srbije, prvo zanima šta se dešava u Srbiji, pa onda u Beogradu, i tek poslije na evropskom nivou. Četrdesetjedan posto mladih smatra da ih se treba konsultovati pri donošenju važnih odluka – istakla je Zulić.

Ideju Evrope 63 posto mladih zapadnog Balkana percipiraju kao kulturnu različitost, jer su „svjesni da postoje te kulturne različitosti u Evropi, ali istovremeno ne smatraju da su to negativne stvari, već upravo da mogu da nešto nauče od drugih kultura“.

Pri asocijacijama koje su ispitanici navodili pri samoj pomisli na EU bilo je malo nelogičnosti kaže poput „Eurovizije, koja nema nikakve veze sa Evropskom unijom“, dok su druge asocijacije bile zadovoljavajuće kao Brisel, Šengenski sistem, evropski identitet, multikulturalnost, neoliberalizam itd.“

Ovo istraživanje će, kako je rekla u razgovoru za Fenu koordinatorica projekta “Plan Balkans: Europolitan” Irma Zulić, biti poticaj da se urade istraživanja na višem nivou „jer obično pri istraživanjima pitaju se ljudi generalno pri čemu je veoma nizak procenat mladih ljudi, koji su očito zapostavljeni u ovom procesu“.

“Plan Balkans: Europolitan” je projekt četvero mladih ljudi iz BiH i Srbije, članova FutureLab Europe programa. Ovaj program podržava deset fondacija iz Evrope s ciljem obrazovanja budućih mladih lidera odnosno da svake godine 30 mladih ljudi učestvuje u raznim panel diskusijama na akademiji u Briselu.

(Fena)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close