Adnan Smailbegović, predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBiH, govoreći o zadnjoj sjednici Ekonomsko socijalnog vijeća FBIH na kojoj je bilo, između ostalog, govora o izmjenama Zakona o porezu na dohodak, kaže da je Ministarstvo financija FBiH predložilo nultu stopu poreza na plaće do 600 KM, odnosno proširenje neoporezive osnovice.
Za plaće iznad 600 KM, po ovom modelu, predviđen je porez od 12 posto. Poređenja radi, prema dosadašnjem rješenju neoporeziva osnovica je bila 300 KM, a porez na dohodak je bio deset posto.
”Vlada FBiH je u radnom materijalu Zakona o porezu na dohodak predvidjela da se porez diže sa trenutnih 10 na 12%, te da se uvećava neoporeziva porezna osnovica sa 300 KM na 600 KM, ali se istovremeno ukidaju i povlastice koje su građani imali zbog broja članova obitelji koje izdržavaju, odnosno djece”, navodi Smailbegović.
Vlada FBiH predlaže da se porezni opseg proširi i na prihode po osnovu dividende, a čak je i prijedlog da se oporezuju i kamate na štednju koju imaju građani u bankama.
Također, predviđa se smanjenje doprinosa sa postojećih 41.5 % na 33 %. Ovim Vlada FBiH, navodi, želi ovim postići neutralan porezni efekt, međutim, rasteretit će se samo visoke plaće, dok će se niske dodatno opteretiti. Na prejučerašnjoj sjednici ESV-a Udruženje poslodavaca FBiH je ukazalo na ovaj problem, te sugeriralo da se napravi balans.
“Udruženje poslodavaca FBiH smatra da su ova rješenja Ministarstva financija FBiH i Vlade FBiH lošija od aktualnih, te da idu na štetu i poslodavaca i radnika, jer će proširenje poreske osnove najviše pogoditi radnike u realnom sekoru. Upozorili smo Vladu na moguće negaitivne efekte, te se nadamo izmjenama predviđenih rješenja”,navodi Smailbegvić.
Ajka Baručić, Institut za razvoj mladih KULT , navodi da bi se u narednom tjednu, na sjednici Vlade FBiH ,trebali naći i prijedlozi izmjena Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, čije stupanje na snagu se očekuje od 1. siječnja/januara 2017. godine.
Dodaje da je prvobitno najavljeno da će ove izmjene biti realizirane istovremeno sa izmjenama Pravilnika o oporezivanju toplog obroka i regresa, radi ostvarivanja takozvanog neutralnog fiskalnog efekta.
”Međutim, izmjenama Pravilnika o oporezivanju toplog obroka i regresa se od 3. 10. 2016. godine uvela mjera oporezivanja toplog obroka iznad 8,5 KM, a poslodavci dodatne troškove imaju i prilikom isplate regresa većeg od 400 KM, dok su najavljena smanjenja poreza na doprinose izostala i odgođena su za narednu godinu. Na ovu mjeru su burno reagovali poslodavci i sindikati, iako bezuspješno. Pojedini poslodavci su teret u potpunosti podnijeli samostalno, pojedini ga podijelili sa radnicima, a u pojedinim slučajevima teret podnose radnici kojima je oporezivi dio toplog obroka ili potpuno ukinut ili im je obračunati porez oduzet od ukupne neto plaće”, navodi ona.
Dodaje da su time mjesečna primanja zaposlenih građana, uglavnom u privatnom sektoru, umanjena u iznosima od oko 50-100 KM.
”U ovisnosti od visine neto plaće, ovo su na godišnjem nivou značajna smanjenja, a jasno je i da su značajnija kod onih sa nižim plaćama. Dakle, u konačnici se umanjuje životni standard i kvalitet života običnog građanina. Dodaje da su se radnici i poslodavci nadali novim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima biti ispravljena ova nepravda, pa čak i uz nerado prihvatanje umanjenih plaća u posljednja tri mjeseca 2016. godine”, navodi ona.
Međutim, kaže, vrlo je upitno da li će nove izmjene navedenih zakona uopće neutralizirati smanjenja plaća radnika i dovesti do rasterećenja.
”U proteklih nekoliko dana, a i nakon sjednice Ekonomsko socijalnog vijeća FBiH održane prije dva dana, u javnosti su se pojavile informacije da se ovim izmjenama planira ukidanje poreza na dohodak za neto plaće u iznosu do 600 KM, ali i povećanje poreza sa 10% na 12% za plate iznad 600 KM. Dakle, rasterećenje jednih na štetu drugih.Zatim, najavljeno je smanjenje stope poreza na doprinose sa bruto 41,5% na 33%, ali se sada spominju i povećanje stopa doprinosa za PIO i doprinosa za zdravstveno osiguranje. Ukoliko se ove izmjene zaista budu realizovale na ovaj način, upitno je i zabrinjavajuće koliko će one i da li će uopće rasteretiti radnika i poslodavca. Dodatno je zabrinjavajuća skoro potpuna neinformisanost građana i poslodavaca o svim ovim izmjenama, sa čime se oni vrlo često suočavaju tek kada nove mjere budu usvojene i kada budu dovedeni pred svršen čin“, navode iz Baručić.
D.Kozina
Akta.ba
