-TopSLIDENogometSport

Uefa će teško izbaciti velike klubove iz domaćih liga. Bez njih ne mogu zaraditi

RAT ZA NOGOMET

Amerikanci nisu glupi, zatvorena liga je najbolje rješenje. To bi napravila i Uefa

Tomislav Globan / index.hr

IAKO se o Superligi raspravlja barem 20 godina, njezino osnivanje u svakom pogledu je ogroman šok. Bio sam vrlo skeptičan i nisam vjerovao da će do toga doći barem još desetak godina. Najveći i najbogatiji klubovi dosad su ideju Superlige koristili u pregovorima s Uefom koja bi im uvijek izlazila u susret: povećavao se broj sudionika Uefinih klupskih natjecanja koji tu ulaze iz velikih liga, ukidala su se pretkola, uvedeno je da prva četiri kluba iz najvećih liga idu direktno u Ligu prvaka… Posljednja reforma Lige prvaka, koja je danas potvrđena na Izvršnom odboru Uefe, također je bila u skladu s onim što su tražili klubovi koji sada predvode ekipu odmetnika. Zbog svega toga nisam očekivao ovako brzo pucanje i razdvajanje velikih klubova od Uefe. 

Presudila je korona-kriza 

Covid-kriza ključna je promjena koja je utjecala na njihov dosadašnji odnos. Financijska izvješća klubova su loša, iz godine u godinu bilježe pad prihoda, što je dovelo do ubrzanja procesa. Za desetak godina Uefa bi od Lige prvaka također napravila zatvoren format, ali pandemija i njezine posljedice ubrzali su mnogobrojne društvene procese, a tako i promjene u nogometu. To je bila kap koja je prelila čašu. Iako Uefa ide u vrlo sličnom smjeru kao klubovi koji su se od nje odvojili, Liga prvaka i dalje je soft verzija Superlige. Razlikuju se prema broju klubova koji na temelju plasmana u prvenstvu ulaze u natjecanje. Od 36 sudionika Lige prvaka njih 12 ulazi preko domaćih liga, pa mali klubovi poput Atalante – pri tom mislim da su mali u europskim okvirima, a ne u hrvatskim – mogu iskoristiti situaciju kad primjerice Juventus ne bude među prva četiri na ljestvici. Razlika je i u tome što Superliga na početku natjecanja svakom klubu garantira određen budžet, a u krizno vrijeme svaki zagarantiran milijun ili 10 milijuna eura puno znači subjektima kojima je prodaja drastično pala, a nitko ne zna kazati ni kada će stadioni opet biti puni.

Unatoč cjepivu, ne znamo koliko će ova situacija trajati i kada ćemo se vratiti u situaciju iz 2019. godine, kada smo imali rasprodane stadione. Superliga, odnosno njezin glavni sponzor, velika američka banka JP Morgan, svakom klubu daje 350 milijuna eura samo za nastup u natjecanju i to je “game changer” koji mijenja i poglede čelnika klubova. Za njihovu financijsku konstrukciju nije bitno hoće li biti četvrti ili šesti na kraju natjecanja, jer sada imaju zagarantiran prihod u startu. To je bilo presudno. Da nas nije pogodila pandemija, do ovog razdvajanja ne bi došlo, ali ipak je to šok bez presedana u europskom nogometu. Znamo da Amerika ima zatvorene lige, dok je u Europi tradicija pokretač golemih emocija.

Liga prvaka neće nestati, nije nestala ni košarka 

Konzumenti nogometa često se zgražaju vrtoglavim ciframa koje se vrte u nogometu, ali to je podcjenjivanje njegove globalne važnosti ako znamo koliko ga ljuti prati, gleda, komentira i za njega plaća pretplate. To su nezamislive cifre. Manchester United ima više navijača u Indoneziji nego u Engleskoj i u tom kontekstu uloga JP Morgana nije kraj priče – ta liga ima itekako prostora za rast. 

Dojma sam da Uefa u pregovorima nije bila voljna prepustiti klubovima sudjelovanje u donošenju odluka, već je krovna kuća nogometa u Europi zadržala pravo pregovora oko ključnih pitanja poput TV-prava. Klubovi su tražili pravo glasa i moguće je da je na tome puknulo. Predsjednik Uefe Aleksandar Čeferin kazao je danas da ga je prvi čovjek Juventusa i do jučer predsjednik Udruženja klubova (ECA) teško obmanuo te da mu je lagao tijekom pregovora. Teško je iz ove naše pozicije reći tko je kriv što se nisu uspjeli dogovoriti i je to Uefa možda koristila krive metode. Ne treba ipak podcijeniti reakcije navijača i kupaca koji Superligu nisu dobro prihvatili. Što se Lige prvaka tiče, ona će i dalje postojati, ali bez najvećih klubova i uz manji proračun. Sličan scenarij vidjeli smo u europskoj košarci, pa se ona i dalje igra kroz razna natjecanja.

Ne smijemo podcijeniti reakcije navijača 

Europski sustav sporta je specifičan, a mogućnost napredovanja i izbacivanja iz liga tradicija su stara preko stotinu godina. To se ne može prelomiti preko noći. No kada je riječ o poslovnom modelu, zatvorena liga ima najviše smisla. O tome je nedavno govorio i predsjednik Rijeke Damir Mišković, objašnjavajući da je klubovima teško funkcionirati jer nemaju projekciju koliko će zaraditi od sponzora, koliko od Uefinih nagrada i tako dalje. U Superligi je novac zagarantiran i zna se točno koliki je iznos u pitanju te je tako lakše poslovati. Amerikanci nisu glupi, njihov je model poslovno najviše održiv i najbolje je rješenje, a novac se klubovima u NBA-u i NFL-u dijeli više-manje u jednakom omjeru te nema ispadanja iz natjecanja. Slično će funkcionirati Superliga. U Europi na takav sustav nismo naviknuti i bez obzira na to što američki model ima smisla, tradicija i želja navijača u Europi se ne mogu tek tako promijeniti.

Dio navijača je ogađen i zbog posljednjih promjena će prestati pratiti nogomet ili pojedina natjecanja, ali na globalnoj razini to je zanemariv postotak. Većina želi gledati najbolji nogomet i najbolje igrače. Nogomet će uvijek privlačiti pozornost, a to što će se od njega ohladiti neki romantici, neće utjecati na igru u kontekstu globalnog tržišta. Klubovi su danas svjetski brendovi, a navijači često mijenjaju klubove koje prate, njihov interes se mijenja. U tom pogledu nogomet se davno odvojio od lokalne baze i identiteta, što generira situaciju da klubovi i bez lokalne baze imaju dovoljan broj konzumenata. 

Svaka čast, Njemačka 

Moram istaknuti primjer Njemačke i njihovih klubova koji su odbili Superligu i ostali vjerni svom konceptu u kojem navijači imaju veliku ulogu i udio u klubovima. Svaka čast. Nogomet u Njemačkoj i dalje ima jedan poseban društveni kontekst, ali bit će u budućnosti pod velikim financijskim pritiskom. Neće se više moći natjecati s klubovima iz Superlige po pitanju velikih transfera ili plaća igrača i trenera. To je slična situacija u kojoj je bila Europska unija kad je nastajala. Zemlje su se počele priključivati zbog većeg tržišta, Britanci su bili protiv pa su se ipak priključili. I to nisu odluke bez smisla, već ekonomski potpuno jasne – ako želiš zadržati rezultate, moraš pratiti zakone tržišta. 

Samo za učešće u Superligi klubovi će dobiti tri puta više novca nego za osvajanje Lige prvaka. Pobjednik Lige prvaka dobiva 120 milijuna eura, ali pobjednik je samo jedan. Davno su prošla vremena kada je nogomet bio besplatan, pa i u Hrvatskoj već dugo ne možemo gledati HNL ako za to ne platimo. No emocije su istovremeno čudna, ali i logična stvar i ne treba umanjivati reakcije ljudi koji danas govore ono što osjećaju. Promjena je došla prebrzo, bez obzira na to što žabu dugo kuhamo. Sada smo preko noći podignuli temperaturu s 50 na 150 stupnjeva i žaba je iskočila. Trebalo ju je kuhati još deset godina. Uefa bi do 2035. sigurno došla do zatvorenog natjecanja.

Uefa će teško izbaciti velike klubove iz domaćih liga. Bez njih ne mogu zaraditi 

U Hrvatskoj će efekt promjena najviše osjetiti prvak – Dinamo, Osijek ili netko treći. Primjerice, Dinamo u Ligi prvaka više neće moći zaraditi 25-30 milijuna eura s rezultatima koje je dosad postigao, dok za Europa ligu i Konferencijsku ligu efekt neće biti toliko osjetan. Naši klubovi i dalje preživljavaju većinom od transfera.

Ovo je prije svega velik šok za klubove poput Napolija, Seville ili Valencije, koji će osjetiti veliku štetu ako odbjegli klubovi ne budu igrali domaće lige. Skeptičan sam po pitanju Uefine najave da će ih izbaciti iz nacionalnih liga, jer će savezi bez njih teško zaokružiti financijsku konstrukciju. TV-prava ne vrijede jednako s Barcelonom i Realom ili bez njih. Mislim da će lige popustiti klubovima jer kad podvuku crtu, bez njih će teško opstati. Uefa će tako vjerojatno ostati sama u ovoj borbi. Za klubove poput Seville i Valencije je novac od Lige prvaka manje bitan od prihoda koje imaju od TV-prava za nacionalna prvenstva. 

Smatram da će teško biti održiva i zabrana igračima odbjeglih klubova da nastupaju za svoje reprezentacije. Kako je moguće zabraniti Luki Modriću nastup za reprezentaciju kada on nije donosio nikakve odluke. Nit’ je luk jeo nit’ je luk mirisao. Ne razumijem ni kako se tom odlukom kažnjavaju klubovi Superlige, za koje je reprezentativni nogomet već dugo smetnja. Pa oni će samo trljati ruke. 

Hoće li Superliga biti samo privremeno rješenje? 

Važna je stavka što Superliga dopušta klubovima da na svojim digitalnim platforma prenose highlightse dok utakmica traje, dok Uefa sažetke objavljuje na svom webu idućeg dana. Uefa je time sama sebi napravila štetu. Da su dopustili klubovima uključenost u donošenju strateških odluka, možda ne bi došlo do ovakvog raskola. U klubovima sjede veći stručnjaci nego u Uefi, oni zarađuju novac, dok Uefi novac pada sam od sebe. Europsko prvenstvo je krava muzara, dok klubovi moraju djelovati na tržištu.  

Za veliki raskol nije moguće uprijeti prstom samo u jednog krivca. Sponzori igraju veliku ulogu, ali nisu jedini bitan faktor, ovdje se radi o kolopletu interesa. Kada se dijeli financijski kolač, svima je cilj da on bude što veći. Tako je u svim sferama biznisa, ekonomije i industrije. Tko nam garantira da Superliga nije samo privremeno rješenje? Možda će se igrati samo dvije-tri godine dok klubovi s Uefom ne dođu do dogovora, odnosno dok ne budu znali koliko će novca dobivati u novom formatu Lige prvaka od 2024. godine. Možda im je bilo predugo čekati još tri godine jer su prezaduženi. Nitko ne kaže da je ova promjena trajna, bez obzira na dugogodišnji ugovor koji su klubovi sklopili sa Superligom. Možda Superliga za dvije godine neće postojati, možda će njezini čelnici na kraju stisnuti ruku ljudima iz Uefe, a možda će Uefa imati i novog predsjednika, koji ima drugačije poglede od Čeferina. 

*Tomislav Globan je docent na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje na engleskom jeziku predaje kolegij Ekonomika sporta. Globan je objavio brojne radove i tekstove na temu nogometnog tržišta te se bavi se analizama aktualnih ekonomskih kretanja.

Index.hr

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close