U Svetoj zemlji i papino hodočašće – politika

U Jeruzalemu više nema otvorenih prosvjeda ortodoksnih židova protiv posjeta Pape koji počinje ovog vikenda, ali nepovjerenje se i dalje osjeća. Papa Franjo pak ponavlja kako dolazi samo da bi molio za mir.

(DW.DE)

Posjet pape Franje Bliskom istoku (24.-26.5.) je tek drugi odlazak aktualnog poglavara katoličke crkve u inozemstvo. Iako je najavljen kao “hodočašće Svetoj zemlji”, jasno je da je na tom području baš sve politika. Bilo da je riječ o posjetu mjesta Kristovog krštenja na ušću rijeke Jordan u istoimenoj muslimanskoj državi, gdje će se susresti i s izbjeglicama iz Sirije, ili o osjetljivoj ravnoteži odnosa u samom Izraelu s palestinskim stanovništvom. Naime, u Izraelu živi tek oko 157 tisuća kršćana od ukupno osam milijuna stanovnika, a velika većina njih, oko 126 tisuća, su Arapi.

No ono što je najviše uzbudilo udruge ortodoksnih židova u Jeruzalemu jest nakana Pape da posljednjeg dana hodočašća i drugog dana posjeta Izraelu posjeti i Sionsku goru, mjesto gdje je po predanju Isus Krist prisustvovao posljednjoj večeri i gdje je nakon uskrsnuća sišao Duh Sveti na njegove učenike. Zato je svim kršćanima i dopušteno dva puta godišnje tamo održavati vjerske svečanosti. Ali dok je kršćanima to brdo sveto, židovima je možda još i svetije. Prema predanju je to mjesto gdje je Jahve sklopio sporazum sa svojim narodom. Osim toga, vjeruje se kako je tamo grob legendarnog židovskog kralja Davida, a u okviru cionističke mitologije i ikonografije je to brdo postalo i simbol povratka židova u Izrael.

Na Sionskoj gori je i samostan Beneditkinaca, ali je kršćanima načelno dozvoljeno tamo slaviti misu samo na Veliki četvrtak i na Duhove.

Incidenta nema, ali napetost se osjeća

Ipak, na sreću više nema otvorenih slučajeva nasilja i sukoba kakvi su se mogli vidjeti još prije nekoliko tjedana. Doduše, još uvijek su na nekim crkvama u Jeruzalemu natpisi protiv Papinog posjeta i takvog “svojatanja” kršćana židovskog svetišta, ali i izraelska policija je obećala kako će poglavaru katoličke crkve osigurati maksimalnu sigurnost. Doduše, već tradicionalno za ovog Papu te mjere sigurnosti su gotovo smiješne za današnje pojmove osiguranja nekog važnog dužnosnika. Barem su ga nagovorili da u Jeruzalemu nipošto ne ide pješice, nego da koristi zatvoreni automobil. Ali papa Franjo ni dalje ne želi čuti ni riječi o nekakvom blindiranom vozilu.

Doduše, ovaj Papa se već prvoga dana svoje službe obratio i židovima, a i u svom apostolskom pismu “Evangelii Gaudium” je podsjetio kako “dijalog i prijateljstvo s djecom Izraela spadaju u život mladog Isusa. Ta naklonost koja se razvila nas navodi da iskreno i gorko žalimo zbog stravičnih progona kojima su bili i jesu izloženi židovi, osobito ako su u tome tada sudjelovali ili još uvijek sudjeluju i kršćani.”

“Ovaj Papa će nešto promijeniti”

Papa Franjo s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom

Utoliko je i rabin David Rosen iz Američkog komiteta židova uvjeren kako će ovaj posjet Pape stvoriti “izuzetne promjene” i kako se samo može nadati da će se još više učvrstiti odnosi između ove dvije vjere. Naravno, nije teško nadmašiti ono što je postigao njegov prethodnik papa Benedikt XVI. za vrijeme svog posjeta Izraelu. Njemačkom se papi možda mogu pripisati dobre nakane, ali je ostao zapamćen i po cijelom nizu nespretnosti i prema Izraelcima i prema židovima uopće.

U svakom slučaju, ovaj posjet Pape je ishod službenog poziva i države Izrael i Palestinske autonomne oblasti koja se također usrdno nada kako će posjet poglavara katoličke crkve biti poticaj mirovnom procesu između Izraelaca i Palestinaca. Papa prvo odlazi u Jordan (24.5.) , a već u nedjelju stiže u Betlehem. Tamo su predviđeni susret s palestinskim predsjednikom Abasom, misa pred Bazilikom Rođenja Isusova i posjet pećini za koju se vjeruje da je u njoj rođen Isus. Posjetit će i palestinski izbjeglički logor Deišeh gdje se želi susresti s mališanima.

Obljetnica susreta s pravoslavljem

Papa će se u Jeruzalemu sastati i s carigradskim patrijarhom Bartolomejom I.

Nakon dolaska u Jeruzalem je predviđen zapravo glavni i formalni razlog ovog putovanja: susret s ekumenskim carigradskim patrijarhom Bartolomejem I. Taj susret je planiran ravno pola stoljeća nakon susreta pape Pavla VI. s tadašnjim patrijarhom Atenagorasom gdje su oba poglavara međusobno skinuli anatemu, prokletstvo koje je značilo podjelu na istočnu i zapadnu crkvu i koje je bilo izrečeno još 1054.

Zato je papa Franjo i ove srijede (21.5.) pred okupljenim vjernicima na generalnoj audijenciji još jednom ponovio kako je njegov posjet Svetoj zemlji “u prvom redu ekumenski susret s carigradskim patrijarhom”. Drugi razlog je da “moli za mir u Svetoj zemlji koja se toliko napatila”. Utoliko je i ovom prilikom zamolio vjernike da mole za uspjeh ovog puta.

DW.DE

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close