-TopSLIDEBiHPrivreda

U šumarku skrivenom, šumokradicama je slatki dom: 300 miliona KM vrijednost ilegalno posječene šume

Nepostojanje federalnog Zakona o šumama, neuređenost upravljačkih struktura šumarskih preduzeća te pogodovanje pojedincima samo su neke od olakšavajućih okolnosti za bjesomučnu sječu šume na području Federacije BiH. Dok u devet kantona postoje Zakoni o šumama, zbog straha čiji će kadrovi biti instalirani u šumsko preduzeće, HNK jedini nema takav zakon.

Selma Boračić Mršo

Sredinom marta mještane, ali i građane koji imaju vikendice u naselju Borci kod Boračkog jezera uznemirio je dolazak mašina koje su počele sa sječom šume.

“Posjekli su trećinu šume oko izvora vode, mi smo zvali šumara, a on nas je blijedo gledao”, kaže nam Šefik (op. a. identitet poznat redakciji), jedan od građana koji ima vikendicu na ovom području.

“Svako više čuva ovu šumu od šumara kojemu je to posao, sve je to kriminal u lancu”, kaže naš sagovornik i dodaje kako se sva prirodna bogatstva uništavaju bez ikakvih posljedica.

Potom su prijavili i policiji, koja je došla na lice mjesta i nije uradila ništa.

“Policija nam je rekla: ‘Hajde, čovjek je to platio’, valjda je imao uticaja na policiju ovaj što je kupio tu šumu”, navodi Šefik.

foto: Tačno.net

Zemljište na kojem oko 15 duluma šume pripada Zemljoradničkoj zadruzi “Neretva” iz Konjica. Ova je zadruga u junu 2018. godine objavila javni poziv u kojem prodaje nekretnine. Radilo se o dvije parcele: jedna pod imenom “Lopare”, površine 6.700 m2, koju pokriva šuma četvrte klase. Druga parcela nazvana “Boračko jezero”, površine 7.690 m2 jeste livada.

Obje parcele nalaze se na lokalitetu naselja Borci.

Iz Zadruge “Neretva” odgovorili su da je na Skupštini Zadruge održanoj 15. 6. 2022. godine donesena Odluka o prodaji drva za ogrjev. Te je na osnovu Odluke Skupštine i zaključka Nadzornog odbora formirana Komisija za prodaju drva za ogrjev.

Kako se može vidjeti iz javnog poziva, početna cijena za šumu iznosila je 4 KM po m2, dok je za parcelu livade cijena 12 KM po m2.

Faksimil/Tačno.net

Kako se navodi u odgovoru iz Zadruge, šuma je prodata pravnom licu “FOREST M” iz Mostara, koji su sa sječom počeli 20. marta 2024. godine.

“Nismo bili upoznati na vrijeme da bi sječa šume na ovom području mogla ugroziti snabdijevanje pitkom vodom lokalnog stanovništva. Da smo to znali prije, ne bi se ni realizovala prodaja ogrjevnih drva”, stoji u odgovoru Zadruge.

Nakon pobune mještana na teren je izašla i Šumarsko-vodna inspekcija Hercegovačko‑neretvanskog kantona, koja je obustavila sve radove na sječi šume.

“Sada to sve tako stoji, iz inspekcije više ništa nisu radili, šta će biti – ne znam”, kaže Šefik.

Iz Inspekcije HNK na naše upite nisu odgovarali, a Šefik nam priča kako su kontaktirali i  s Federalnom inspekcijom, čiji dolazak uskoro očekuju.

Nema zakona, nema ni odgovornosti

Zanimljivo je da u odgovoru Zadruge, iako smo pitali po kojem su Zakonu prodali šumu za sječu, naše su pitanje izignorisali, jer za njih je sporno što nisu znali da prodajom šume za sječu ugrožavaju izvor vode. Sporno im nije što je Hercegovačko-neretvanski kanton jedini kanton u Federaciji BiH koji nema Zakon o šumama te se po tom osnovu svaka sječa šume smatra nelegalnom.

Što se tiče prodaje šuma, svako je ovlašten da prodaje ono čega je vlasnik, pa tako i Zadruga, međutim ako je privatno lice vlasnik šume, to ne znači da može raditi mimo propisa.

“To nikako ne znači da šumom može raspolagati bilo ko po vlastitom nahođenju, već se mora poštovati zakon koji u HNK nema, što dodatno usložnjava situaciju. U ovom Kantonu do donošenja zakona inspekcije bi trebale zabraniti svaki vid gospodarenja šumama, jer u suprotnom se možemo suočiti s golim sječama i potpunom devastacijom velikog šumskog bogatstva kojim obiluje ovaj prostor“, navodi Nina Kreševljaković iz Aarhaus centra BiH.

Vlada HNK/ foto: Vlada HNK

Upravo zahvaljujući nepostojanju Zakona o šumama u HNK, velike površine šume na ovom prostoru pustoše se skoro 15 godina, bez ikakvih posljedica. Nova Vlada ovog kantona usvajanje Zakona o šumama stavila je u prioritete rada, međutim kako kaže vijećnik u Skupštini ovog kantona Arman Zalihić, sve stoji, jer se vladajući ne mogu dogovoriti ko će upravljati novim preduzećem Šuma HNK.

“Vlasti očito pogoduju pojedincima, koji se nelegalnom sječom šuma bogate, jer da postoji Zakon, to se ne bi moglo dešavati”, kaže Zalihić.

Zalihić smatra kako dogovor moraju postići SDA i HDZ.

“Ključno je čiji će kadrovi biti zastupljeni u tom preduzeću koje će gospodariti šumama. Sada su tu finese koje moramo riješiti kroz zakon. Partneri u novoj vladi moraju shvatiti da trebamo zaštiti šume kroz novi zakon, a ne da donosimo zakon da bi neko dobio političku moć ili neke političke pozicije kako bi upravljao šumama”, poručuje Zalihić.

Arman Zalihić/foto: Avaz

Naime, još 2009. godine Ustavni sud Federacije BiH proglasio je Zakon o šumama Federacije Bosne i Hercegovine neustavnim i od tada ne postoji ni federalni zakon o šumama. Poslije toga svi su kantoni, osim HNK, donijeli zakone o šumama na kantonalnom nivou.

Lov u mutnom

Šume i šumska zemljišta u Federaciji BiH čine oko 58% ukupnog životnog prostora, odnosno zauzimaju površinu od oko 1.518.466 hektara, od čega je u državnom vlasništvu 1.241.336,1 hektar ili 82%, dok je u privatnom vlasništvu i vlasništvu drugih pravnih lica oko 277.130 hektara ili 18%.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva privodi kraju javnu raspravu o predloženom tekstu Zakona o šumama u FBiH i Zakona o reprodukcijskom materijalu šumskog i ukrasnog drveća i grmlja u FBiH.

Ministar Kemal Hrnjić tokom obilježavanja Dana šuma ukazao je na potrebu što hitnijeg donošenja Zakona o šumama u Federaciji BiH.

“Na prostoru Federacije BiH nalazi se 1,5 miliona hektara šuma i one su jedno od najvećih prirodnih bogatstava koje posjedujemo. One su pluća naših građana. Šume imaju nezamjenjivu ulogu u suočavanju s klimatskim promjenama i očuvanju biološke različitosti i zato je naša zadaća i odgovornost štititi ih na državnoj, federalnoj i kantonalnoj razini od svih zloupotreba i prekomjernog iskorištavanja, za sve generacije koje tek dolaze”, poručio je Hrnjić.

Kemal Hrnjić/foto: Oslobodjenje.ba

Iz Federalnog ministarstva naveli su da se planovi sječe skoro maksimalno izvršavaju, a da planovi pošumljavanja imaju sve manji procenat realizacije.

Na probleme u sektoru šumarstva ukazao je i šef Odsjeka za upravljanje šumama i lovstvo Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemo Kadrić, koji smatra da su oni produkt nepostojanja zakona na federalnom nivou.

“Bespravne sječe šume i bespravno zauzimanja državnog šumskog zemljišta, selektivna primjena kantonalnih zakona, neizvršavanje planiranih i obaveznih ulaganja u obnovu šuma, kao i nemogućnost korištenja sredstava iz fonda za zaštitu, unapređenje i podizanje novih šuma i ruralni razvoj samo su neki od identificiranih problema koji ukazuju da je što hitnije potrebno donijeti zakon kojim će navedeni nedostaci i problemi biti otklonjeni”, kazao je Kadrić.

Prema podacima Aarhaus centra godišnje se siječe oko pet i po miliona kubika šume, ali bespravna sječa odnese vjerovatno barem još dva miliona kubika.

HNK, upravo zbog nepostojanja zakona, prednjači u tome. U ovom kantonu decenijama vlada haos u oblasti šumarstva, a eksploataciju šuma vrši više firmi umjesto jedne, kao što je u ostalim kantonima.

Na području HNK postoje tri preduzeća koja gazduju šumama, i to Javno preduzeće “Šume Hercegovačko-neretvanske d. o. o.” Mostar, Šumarstvo “Prenj” d. d. Konjic i Šumarstvo “Srednje neretvansko” d. d. Mostar. Iako je preduzeće Šume Hercegovačko-neretvanske osnovano 2005. godine kako bi se pod jedan krov stavilo upravljanje šumama na nivou kantona, to u praksi nikad nije zaživjelo.

Harun Dinarević/foto: Buka

Harun Dinarević, novinar portala Noratorium i jedan od članova međunarodnog tima koji utvrđuje gdje završava drvo iz BiH, kaže kako je najveći problem u BiH legalna sječa, odnosno način na koji se predviđene kvote u šumarijama pri ministarstvima koriste za plan sječe.

“Te legalne sječe vrlo se često namještaju i ne rade se na način kako je to predviđeno, da se nakon sječe radi pošumljavanje, da se planski sječe, bez gole sječe i tako dalje”, objašnjava Dinarević.

On nam pojašnjava da na području Konjica upravljanje šumama vrši Šumarija “Prenj”, koja nije javno preduzeće nego dioničko društvo. Prema podacima Registra vrijednosnih papira FBiH, Grad Konjic ima 51% vlasništva u ovoj kompaniji, dok ostatak dionica imaju privatne firme ili osobe.

Fizička lica protiv pravnih

Prirodna bogatstva BiH, među kojima su i šume, najčešće brane i čuvaju građani. Jedna od najvećih borbi odvijala se na području Prozor-Rame krajem prošle godine. Naime, stanovnici Mjesne zajednice Orašac u ovoj općini blokirali su šumski put prema Osojnici, smrekom, bukvom i jelom bogatoj šumi u planini iznad Rame, tako da kamioni JP “Šuma Hercegovačko‑neretvanskih” nisu mogli doći do šume.

Foto: Šume Prozor-Rama

Kako nas podsjeća Harun Dinarević, blokada je trajala 20 dana, odnosno dok ovo preduzeće nije odustalo od namjere da eksploatiše ovu dotad netaknutu šumu.

“Ovi iz preduzeća od policije tražili su da izvrši deblokadu puta, ali im je zahtjev odbijen jer nisu imali rješenje o sječi“, podsjeća Dinarević.

Iako ovo područje nije previše bogato šumskim potencijalima, na njemu se nalaze neke vrijedne šumske jedinke poput munike, koji spada u endemsku vrstu.

Anes podić/foto: Klix.ba

“Munika se također bjesomučno siječe, sjeku je preduzeća i pojedinci, nikakve tu kontrole nema, također šume na južnim obroncima Treskavice bjesomučno su isječene, što je uradilo preduzeće iz Konjica, tako da nije toliko ni u pitanju obim, koliko rijetkost i vrijednost šuma koje bivaju uništene“, navodi Anes Podić iz Eko Akcije.

Podić navodi kako se posljednjih godina nelegalna eksploatacija šuma povećala jer su na tržištu cijene ogrjevnog drveta duplo veće.

Prije desetak godina metar iscijepanih drva koštao je između 40–60 KM, a danas košta 100–200 KM.

“Sve to je dovelo da danas imamo organizovane kriminalne grupe koje su posvećene bespravnoj sječi šume”, smatra Podić, te dodaje da je lako doći do procjene ako se zna da se više od dvije trećine građana BiH grije na ogrjevna drva.

To znači da negdje oko 700.000 građana koristi drva za grijanje. Ako uzmemo da je prosječna cijena iscijepanog drveta 120 maraka po m2 i da jedno domaćinstvo potroši najmanje tri metra drva za grijanje, dobijemo cifru od 252 miliona maraka. Kome idu te pare?

Revizori ocijenili da četiri kantona ne rade kako treba

Ured za reviziju institucija FBiH, u izvještajima iz 2022. godine o upravljanju šumskim resursima ustanovio je brojne malverzacije na području Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog i Zeničko-dobojskog kantona.

U četiri izvještaja revizori su naveli niz elemenata koji upućuju na krivična djela, ali krenimo redom.

Najviše neregularnosti zabilježeno je na području Kantona Sarajevo, gdje je ocijenjeno da je Kantonalno javno preduzeće “Sarajevo – šume” tokom 2021. godine uradilo malo ili nimalo na poslovima pošumljavanja.

“Poslovi biološke reprodukcije šuma nisu izvršeni u minimalnom obimu koji je predviđen šumskogospodarskim osnovama sukladno Zakonu o šumama KS i Ugovoru o prijenosu poslova gospodarenja državnim šumama na području KS. U 2021. godini šumskouzgojni radovi izvršeni su u iznosu od 94.444 KM, odnosno 7% od planiranih (1.249.709 KM)”, navodi se u izvještaju.

Prema izvještaju revizora bilo je planirano pošumljavanje na 212 ha u vrijednosti od 717.924 KM, a izvršeno samo na 7,95 ha (23.879 KM).

Revizori su utvrdili da ni prodaja šumskih drvnih sortimenata nije vršena transparentno i na tržišni način sukladno Odluci o načinu prodaje drvnih sortimenata porijeklom iz državnih šuma na teritoriji FBiH.

“Isporučene su veće količine (150.709 m3) od ugovorenih putem javnog oglašavanja (137.466 m3), a za dodatne isporuke nisu primjenjivane uvećane cijene shodno Javnom oglasu. Društvo nije ponudilo minimalno 20% klasiranih šumskih drvnih sortimenata naknadnom prodajom, jer je putem licitacije ugovoreno 13.027 m3, što je 8,64% od ostvarene realizacije. Utvrdili smo da se prodaja šumskih drvnih sortimenata nije vršila samo sukcesivno, licitacijom i neposrednom pogodbom, jer je tim postupcima ugovorena prodaja 137.466 m3, a realizirana je u znatno većem obimu (150.709 m3), na osnovu čega su ostvareni prihodi u iznosu od 15.934.857 KM”, stoji u izvještaju.

Ilustracija/foto: depositphotos

Revizija preduzeća “Šume Tuzlanskog kantona” d. d. Kladanj pokazala je da ovo preduzeće u toku godine ponudilo naknadnom prodajom, odnosno licitacijom/javnim nadmetanjem minimalno 20% klasiranih šumskih drvnih sortimenata, u skladu s Odlukom o načinu prodaje šumskih drvnih sortimenata porijeklom iz državnih šuma na teritoriju FBiH.

“Nakon provedenih 46 licitacija u 2021. godini, ukupno raspisana drvna masa iznosila je 6.805 m3, što čini 10,84% ukupno ostvarene sječe tehničke oblovine od 62.771 m3 i značajno je manje u odnosu na minimum propisan Odlukom”, navode revizori.

Nadalje, obaveze za ostale poreze i druge dažbine iskazane su u iznosu od 720.966 KM, a odnose se na neizmirene naknade za korištenje šuma za 2021. godinu. Društvo je izvršilo obračun naknada za korištenje državnih šuma, ali ih nije izmirilo u propisanim rokovima u skladu s Članom 48. Zakona o šumama Tuzlanskog kantona.

Izvještaj o finansijskoj reviziji Javnog preduzeća Šumsko privredno društvo Zeničko‑dobojskog kantona za 2021. godinu pokazao je da poslovi biološke obnove šuma nisu izvršeni minimalno u obimu koji je predviđen šumskoprivrednim osnovama, što nije u skladu sa Zakonom o šumama Zeničko-dobojskog kantona i Ugovorom o prenosu poslova gospodarenja državnim šumama na području Zeničko-dobojskog kantona.

“U 2021. godini poslovi biološke obnove šuma izvršeni su za 995 ha u iznosu od 760.196 KM, a planirano je za 4.797 ha ili 3.977.400 KM, što predstavlja samo 20.7% u odnosu na obim utvrđen šumskoprivrednim osnovama“, piše u izvještaju.

Izvršili su i reviziju finansijskih izvještaja Javnog preduzeća Šumsko-gospodarsko društvo “Šume Hercegovačko-neretvanske” d. o. o. Mostar.

Ovom preduzeću revizori su dali mišljenje s rezervom za finansijski izvještaj te nagativno mišljenje o usklađenosti sa zakonskim propisima, kao i 15 preporuka.

U izvještaju je navedeno da je akumulirani gubitak kompanije zaključno s decembrom 2021. godine bio iznad visine osnovnog kapitala. Društvo posluje “u uslovima bez donesenog Zakona o šumamama i adekvatnog pravnog uporišta, kojim bi se prenijele ovlasti za obavljanje poslova upravljanja državnim šumama”.

Revizori ističu da kompanija nije u mogućnosti pravovremeno izmirivati dospjele novčane obaveze.

“Društvo je tokom 2021. godine poslovalo na osnovu planova gospodarenja za ŠGP ‘Srednje Neretvansko’ i ‘Šume na kršu’, na koje je suglasnost dao Nadzorni odbor, što nije sukladno Odluci o izradi, sadržaju i primjeni šumskogospodarskih osnova. Posljednje važeće šumskogospodarske osnove istekle su 2000. godine”, istakli su revizori u osnovi za negativno mišljenje.

Revizori su javnim kompanijama, šumsko-privrednim društvima dali ukupno 88 preporuka.

Prva optužnica

Početkom aprila 2022. godine Kantonalni sud u Sarajevu podigao je optužnicu protiv organizovane grupe od 15 osoba zbog bespravne sječe drveta.

Kantonalni sud u Sarajevu/foto: BIRN

Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu protiv Elvira Husanovića, Admira Čomora, Adnana Husanovića, Eseda Pačariza, Ermina Mujkića, Samira Bukala, Durana Mešanovića,Taiba Šahića, Mihreta Dajdžića, Memnuna Madžaka, Edina Kazića, Amera Subašića, Emira Hormana, Murisa Maljića i Miralema Šarića. Duran Mešanović i Elvir Husanović, inače zaposlenici Kantonalne uprave za šumarstvo KS, terete se da su od početka 2013. do sredine 2017. godine organizirali grupu koja je nezakonito sjekla državnu i privatnu šumu na području Kantona Sarajevo i Općine Konjic. Organizatori grupe, kako se navodi u optužnici, angažirali su fizička lica kojima su čuvari šume omogućavali sječu za novac, koji su zadržavali za sebe. Na taj način oštetili su javna preduzeća Sarajevo šume i Hercegovačko‑neretvanske šume, za više od milion maraka.

Inače, prilikom transporta drvne mase imali su podršku optuženih policijskih službenika MUP‑a KS Edina Kazića i Memnuna Madžaka iz Policijske uprave Konjic. Postupajući tužilac za glavni pretres predložio je saslušanje 80 svjedoka, pet vještaka i više od 600 materijalnih dokaza.

Suđenje još uvijek nije počelo.

Na kraju treba napomenuti da nadležni za čuvanje prirodnih bogatstava, pa i šuma, među kojima su i tužilaštva i sudovi, neprocesuiranjem djela bespravne sječe šuma krše Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Kako je definisano Zakonom, koji je nametnuo visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit 2022. godine, u državnu imovinu spadaju rijeke, šume i šumska zemljišta, za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da predstavljaju državnu imovinu u svojim odlukama u predmetima br. U-9/19 (ocjena ustavnosti Zakona o plovidbi RS‑a) i br. U-4/21 (nadležnost nad šumamama u RS-u).

Tacno.net

 

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close