Vareš: Otvoren rudnik turizma

Bogato prirodno, kulturno i graditeljsko blago Vareša predstavljeno je u petak gostima iz zemlje i inostranstva. Prirodni i turistički potencijali, o kojima su govorili općinski načelnik Avdija Kovačević i Boško Andrić iz lokalne nevladine organizacije Eko turist izuzetno su dragocijeni i privlačni za odmor, rekreaciju i razvijanje turističko-privrednih, kulturnih i sportskih aktivnosti. Dio tog blaga su povoljna klima, bogat biljni i životinjski svijet, prirodne rijetkosti i arheološke vrijednosti, bistre i nezagađene rijeke, potencijali za razvoj zdravstvenog turizma, agroturizma, graditeljsko nasljeđe sa kraljevskim gradom Bobovac, brojni stećci te tragovi starih Slavena čiji je pronalazak ovom prilikom prvi put saopšten javnosti u očekivanju početka veoma opsežnih arheoloških istraživanja…

“Vareš je rudnik turizma”, ustvrdio je Ratko Orozović, direktor Festivala dokumentarnog filma Viva koji afirmiše religiju, ekologiju i turizam, a održava se u Sarajevu, Kaknju i Varešu za koji je Orozović kazao da je filmski grad. Ovdje su naime svoje najpoznatije filmove snimili Ivica Matić, Hajrudin Šiba Krvavac i Emir Kusturica.

Na inicijativu festivala i Fondacije/zaklade za obnovu i razvoj regije Vareš održan je je okrugli sto o značaju zaštite okoliša i turizma za održivi razvoj Bosne i Hercegovine. Uz Boška Andrića panelisti su bili Mladen Rudež, pomoćnik federealne ministrice okoliša i turizma te Željko Majstorović, ekspert klimatolog iz Sarajeva.

Mladen Rudež obavijestio je skup da je Evropska unija uvrstila Vareš u lokalitete na kojima će obaviti istraživanja o prisutnosti, broju i količini minerala u što će u narednim godinama biti investirano nekoliko miliona eura. U ovom istraživanju učestvuje 17 svjetskih kompanija iz devet zemalja a obaviće se pod vodom jezera nastalog u napuštenom vareškom rudniku željezne rude i uz korišternje najsoftificiranije tehnike. Zamisao je da se robotizirani bager spusti na dno jezera dubokog 120 metara kako bi započeo bušenja duboko u utrobu zemlje.

Fokusirajući se na klimatske promjene kao uzročnika ekstremnih prirodnih nepogoda Željko Majstorović je kazao da BiH treba što prije da započne investiranje u višenamjenske sisteme sakupljanja i korištenja vode i to na Crnoj i Bijeloj rijeci, Misoči, Stavnji, Lepenici, Fojnici… jer je izvjesno da će u budućnosti i u BiH, još uvijek bogatoj vodom, nje biti sve manje.

Razgovor o filmu, jedinstvu u različitosti religija i kultura nastavljen je u Kaknju gdje je gostima domaćin bila kompanija Kakanj cement i član uprave inž. Izudin Neimarlija.

H. Arifagić
Indikator

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close