“Pitanje je da li će Bošnjaci uspjeti da pronađu politički, nacionalni, kulturni, vjerski način, ravnotežu, koja će spasiti i BiH, ali i Bošnjake. Ne vidim ni u jednoj partiji, pa čak ni u SDA, niti u NiP-u, koje su to ideje u vezi sa vizijom Bošnjaka u narednoj deceniji”.
“Puno nas je, možda i po prvi put, a ja sigurno vrlo aktivno bio uključen u kampanju da podržim da nova vlast dođe i u općinama i kantonu”, kaže za Interview.ba
Objasnio je da se zbir strašnih afera koje je SDA proizvodila više nije mogao podnijeti. “Bilo je više sramota to i slušati. Mislio sam da je bolje da neki drugi ljudi pokušaju nešto napraviti. I to je bilo uspješno.
Promijenili smo vlast koja je proizvodila afere i djelovala na vrlo korumpiran način.
I dali smo neko vrijeme da se nova vlast snađe. Svi mi zajedno. I oni koji nisu glasali za njih. Javnost nije reagovala na početne gafove. Ali, sad je već prošlo sedam, osam mjeseci. I sad javnost očekuje rezultate.
A rezultati ne postoje.
Samo gomila raznih problema.
Ono što javnost najviše može doprinijeti ovoj ili bilo kojoj vlasti jeste da budu kritični, da bi vlast mogla da se koriguje, vidi gdje griješe, da vidi šta ljude najviše iritira.
Javnost u Sarajevu se bavi vlastitim životom, ima li smeća, je li pokošena trava, imamo li pristup bolnicama, šta nam je s kulturom. Raspravljamo o pitanjima koji se tiču lokalne zajednice zbog čega i jesmo birali ovu vlast. Zato je, mislim, dobra reakcija javnosti na pitanja koja ova vlast ne rješava”, kaže ugledni bosanskohercegovački režiser.
Odgovarajući na konstataciju novinarke Senke Kurt da je bila neočekivana loša reakcija vlasti na kritike građana, Pašović je odgovorio:
“Tu nema novog političkog mišljenja. Jer da ima upravo bi se ta vlast potrudila da uspostavi odnos sa građanima, a ne da ga ignoriše ili se ljuti ili počne da reaguje kako je reagovala SDA.
Čini mi se da je izuzetak od toga premijer Edin Forto. Utisak mi je da ne zatvara taj kanal komunikacije s javnošću.
Svi drugi drugi odbijaju to kritičko mišljenje. Posebno je zabrinjavajuće da su vođe opozicije nastavili praksu svojih oponenata, da vaninstitucionalno rješavaju probleme, a ne njihovi ministri, njihova Vlada i njihovi načelnici.
Njima je normalno da Elmedin Konaković rješava probleme ministra za kulturu.
Potpuno je normalno da Nermin Nikšić govori u ime Grada Sarajeva. A to nije normalno.
Potpuno je normalno da Peđa Kojović komentariše recimo Jazz festival.
Nije normalno da se šefovi partija tako ponašaju.
Borili smo se protiv plemenskih vođa, a dobili smo lokalne vođe. Oni govore umjesto institucija ili načelnika koje smo mi birali.
Pašović je i stava da se lideri Trojke ne bi trebali baviti Sarajevom.
“Oni bi trebali da se bave stvaranjem pretpostavki za naredne, opće izbore.
Umjesto toga oni se upliću u lokalne probleme.
Šefovi partija bi trebali obratiti pažnju na dugoročno dramatično, strateško pitanje kad je u pitanju BiH.
Mi već 150 godina imamo situaciju da srpski i hrvatski nacionalisti žele podijeliti BiH.
To nije stvar od 90-tih.
To traje od Berlinskog kongresa. Taj projekat nikada nije završen. Na koji način ćemo mi taj projekat skinuti sa dnevnog reda? A osnovno je pitanje, kako god to zvučalo građanski orijentiranim ljudima, kakva će biti pozicija Bošnjaka. Pitanje je da li će Bošnjaci uspjeti da pronađu politički, nacionalni, kulturni, vjerski način, ravnotežu, koja će spasiti i BiH, ali i Bošnjake. Ne vidim ni u jednoj partiji, pa čak ni u SDA, niti u NiP-u, koje su to ideje u vezi sa vizijom Bošnjaka u narednoj deceniji”, kaže on.
Kurt je odgovorila stavom da tih vizija nema jer se čini da je samodovoljna „Republika Sarajevo“.
“To je bez veze jer ne rješava osnovni problem. A taj problem ima tri moguća ishoda: Da se nađe rješenje, drugo da bude ovako kako je sada, što je gubitak za Bošnjake i treće da Bošnjaci sve manje imaju udjela u političkom i kulturnom životu u BiH. I postaju sve više vjerska grupa, što bi stvarno bila najgora opcija.
U tom smislu je vrlo indikativno šta se dešava u Sarajevu.
Jer na Sarajevu mi možemo da vidimo do koje mjere su ove tri partije sposobne da nam osiguraju normalan život. Ne neki apstraktni politički život”, ističe Pašović.
On je potvrdio nedavnu objavu Jasmile Žbanić da im je svojevremeno, dok je još bio u SDA, Konaković poručio da bez stranačke knjižice neće napredovati.
“On je nama tačno to rekao, da ne možemo biti direktori neke institucije ako nismo članovi partije. Mi ga zapravo o tome nismo ni pitali. To je bio principijelan razgovor. Jasmila nije mogla da vjeruje da razgovor ide u to pravcu, da samo članovi partije mogu biti u upravnim odborima, direktori.
Onda je Jasmila, da bi do kraja ogolila tu, činjenicu pitala: Da li to znači, Dino, da Danis, Haris i ja ne možemo biti direktori neke kulturne institucije. On je rekao: Da, to znači to”, rekao je Pašović za Interview.ba.
