U EFTA-u ne možemo izvoziti jer nemamo izgrađene laboratorije
Na snagu je stupio Sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i država EFTA, točnije Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske. Sporazum predviđa, prvenstveno izvoz prehrambenih proizvoda, odnosno voća i povrća.
Međutim, realiziranje Sporazuma u potpunosti trenutno nije moguće jer naša zemlja još uvijek nema laboratorije za kontrolu hrane, izvijestila je TV1.
Riječ je o vrlo povoljnom Sporazumu prema kojem BiH ima veliku šansu za izvozom. Prema Sporazumu zemlje EFTE i dalje plaćaju carinu na većinu proizvoda prilikom uvoza u BiH, dok naša zemlja ima bescarinski izvoz. Za izvoz u zemlje EFTE vrijede ista pravila kao i za zemlje Europske unije. Budući da još uvijek nemamo izgrađene laboratorije za kontrolu kakvoće proizvoda, šansu koju imamo, trenutno ne možemo iskoristiti.
„Nije važno što kompanije ispunjavaju uslove za izvoz u EU i zemlje EFTA, kad naši proizvodi i dalje u te zemlje neće moći ići jer mi te famozne laboratorije još uvijek nismo napravili“, kazao je Nemanja Vasić, direktor VTK BiH.
Iz zemalja EFTE uvozit ćemo samo ono što nemamo u našoj zemlji, tako da straha od konkurencije za domaće proizvode, nema – ističu iz Udruženja poslodavaca BiH.
Budući da voće i povrće ne možemo izvoziti, najveću mogućnost za izvozom imat ćemo u metalskom kao i drvnom sektoru.
„Za BiH to znači povećanje tržišta za 13 milijuna novih potencijalnih kupaca, koliko te zemlje imaju stanovnika. Mislim da će najveću korist BiH imati od razmjene sa Švicarskom iz koje smo mi tradicionalno uvozili mašine za preciznu obradu metala. Metalna i namjenska industrija u BiH se obnavlja ponovo, počinje da postaje najveći izvoznik i to će BiH značiti jako puno“, kazao je Alija Remzo Bakšić, direktor Udruženja poslodavaca BiH.
Brojke pokazuju da je naša zemlja 2012. godine ostvarila izvoz u zemlje EFTE u vrijednosti od oko 140 milijuna maraka, dok je iz zemalja EFTA u našu zemlju uvezeno robe u vrijednosti oko 75 milijuna maraka. Trend rasta nastavio se i u prvih devet mjeseci 2014. godine, kada je pokrivenost izvoza uvozom iznosila 62,6 milijuna maraka. Nastavak izvoza u zemlje EFTE, pozitivno će se odraziti na bh. privredu.
„ Još uvijek je visoka uvozna ovisnost BiH o određenim proizvodima koje mi proizvodimo, ali više u onim koje ne proizvodimo, ali mi moramo izbalansirati svoj izvoz i uvoz. Nama ovo pomaže na određen način da smanjimo deficit u robnoj razmjeni u inostranstvu i deficit u platnom prometu s inostranstvom“, ističe Bakšić.
Vanjskotrgovinski robni deficit prosječno iznosi oko šest milijardi maraka godišnje, pokazuju podaci VTK BiH. Deficit bi se dodatno smanjio ukoliko bi BiH imala uvjete za izvoz i prehrambenih proizvoda.
„Možda će ovo biti dodatni pritisak da zajednički organi moraju donijeti odluku, odnosno Vijeće ministara, o gradnji tih laboratorija na graničnom prelazu, koji je odobren za građane Europske unije“, ističe Vasić. Ako se uzme u obzir da Švicarska 40 posto svojih potreba za prehrambenom industrijom uvozi, jasno je da je da bi izvoz u zemlje EFTE bio odlična prilika za našu zemlju. U VTK BiH ističu da bh. institucije što prije trebaju reagirati, jer izgradnjom potrebnih laboratorija, naša zemlja bi mogla izvoziti i u susjednu Hrvatsku, kao i ostatak EU.
TV1
