U domaćem vinu, vodi, soku i pivu možemo se kupati, a uvozimo ih u abnormalnim količinama… Zašto?!

Midhat Hajdarević 2014-02-03

U našoj se zemlji proizvodi tolika količina pitkih tekućina da ne znamo što bismo od njih. Možemo ju prosipati, a i kupati se u njoj. Na tomu nam zavide brojne zemlje koje se bore s nestašicom pitkih voda, a i zdravih domaćih proizvoda. No, naša država ne ide sama sebi nauštrb, već druge puštamo na svoje tržište, piše Dnevni list.

Umjesto da zaradimo na našim proizvodima, mi smo si dopustili da ih nemamo komu prodati, pa ih moramo i bacati, a usput i uzimamo kredite te nastavljamo grcati u dugovima.

Po ovom pitanju Bosna i Hercegovina se, kao i u brojnim drugim, pokazala zemljom apsurda. U svojim izvorima, kotlovima, bačvama imamo toliko vode, soka, piva i vina da možemo opskrbiti najprije sebe, pa onda i susjede i stanovnike drugih zemalja.

Negativan saldo

Koliko je BiH apsurdna zemlja, najbolje potvrđuju podaci o količinama izvezene i uvezene robe u prošloj godine. Tako smo, prema podacima Gospodarske komore FBiH, u prošloj godini uvezli 120,5 milijuna maraka vrijednosti prirodne, gazirane i mineralne vode, dok smo izvezli samo 27,3 milijuna maraka.

Kod voda, BiH je u 2013. ostvarila negativan saldo od 93,2 milijuna maraka.

Vinarima također država ne ide u korist te dopušta da se uvoze znatne količine veće od izvoza i bez obzira što ekonomski stručnjaci predlažu privremeno poduzimanje restriktivnih mjera zabrane uvoza određenih roba. Ovakva je situacija kod vina: izvoz je 6,7 milijuna maraka, a uvoz 21,6 milijuna maraka, pa je saldo negativan na razini od 14,9 milijuna maraka.

Što se tiče sokova, također smo proizvode stranih proizvođača prihvatili objeručke: uvezli smo 9,3 milijuna maraka, a izvezli samo 0,9 milijuna maraka, pa je ostvaren negativan saldo od 8,4 milijuna maraka.

Domaća pivarska industrija, već je poznato, da se ne može boriti sa strancima. Strani proizvođači piva drže naših 62 posto tržišta, a proizvode sedam naših pivovara doslovno neće i nema tko kupiti. Problem je nerealna visina trošarina na pivo, koja bi po stručnjacima, bez obzira na njihovu količinu koju proizvode, trebala biti i više nego dvostruko veća. Evo što kažu podaci: izvezli smo samo u 2013. godini 1,7 milijuna maraka piva, a u BiH smo uvezli 140,4 milijuna maraka te je ostvaren nevjerojatan saldo u vrijednosti od 138,7 milijuna maraka.

Kod piva, vina, vode i soka ukupan je negativni saldo na kraju prošle godine bio zabrinjavajući – 255,2 milijuna maraka.

Na nedavnoj konferenciji za medije dopredsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić novinarima je pobrojao nekoliko proizvoda s kojima ostvarujemo veliki saldo. Osim navedenih tu su i žive životinje koje smo u 2013. izvezli u vrijednosti od 6,4 milijuna maraka, a uveli 76,6 milijuna maraka. Lasić upozorava da se naše mesnice zatvaraju, ljudi ostaju bez posla, a mesa sa stranog tržišta stiže u velikim količinama: u 2013. izvoz mu je bio 14,2 milijuna maraka, a uvoz čak 182 milijuna maraka.

Inače, ukupan negativan saldo kod piva, vode, soka, vina, živih životinja i mesa je u prošloj godini dosegao gotovo pola milijarde maraka. On kaže kako je kod nas situacija znatno drukčija u usporedbi sa zemljama okruženja.

– U Sloveniji, ako želite izvesti hektolitar piva, na njega ćete platiti 107 maraka trošarine, a kod nas to košta samo 17,6 maraka. Mi kad bismo digli trošarinu na 61 marku, sad nam ne bi trebao stand-by aranžman od MMF-a. Naši su ministri financija postali blagajnici, samo gledaju kako će podijeliti prihodovnu stranu. Samo šest ljudi je i izvršna i zakonodavna vlast, a ekonomska se pitanja ne rješavaju. Ekonomija samo stoji, poručio je novinarima Lasić.

Carinska tarifa

U GKFBiH predlažu da se carinska tarifa koja se kod nas primjenjuje u potpunosti promijeni te da se napravi prema potrebama našeg gospodarstva.

– Carinska tarifa jedno je od najmoćnijih oružja svake države. Tko zna raditi s carinama, taj će i stvoriti dobar ambijent za domaću proizvodnju. Za one robe koje BiH ima u dovoljnoj količini i kvaliteti, mislim da tu treba uvesti carinsku tarifu, bilo to kompenzacijske carine ili slično. Tisuću je načina da se zaštiti domaće tržište, međutim, mi niti jedan od tih mehanizama još nismo iskoristili, zaključio je Lasić.