U BiH 60 posto mladih nezaposleno, svijetli primjer Goražde

Brzi tehnološki napredak, produbljivanje globalizacije, društva koja stare, i izazovi na planu okoliša brzo mijenjaju današnje značenje pojma rada i načine na koji se on obavlja

Ovaj novi svijet rada pruža nekima velike prilike, dok za druge istovremeno predstavlja ozbiljne izazove. Izvještaj o humanom razvoju za 2015. godinu, promovisan na svečanosti u Etiopiji, poziva vlade da djeluju kako bi osigurale da niko ne bude zapostavljen u svijetu rada koji se brzo mijenja, stoji u saopćenju UNDP-a.

Izvještaj pod naslovom ‘Rad za humani razvoj’ poziva na ujednačen i dostojan rad za sve. Time on ohrabruje vlade da se ne ograničavaju samo na formalni sektor, već da uzmu u obzir mnoge druge vidove rada, kao što je neplaćeno staranje o drugima, volonterski ili kreativni rad, koji su važni za humani razvoj. Izvještaj sugerira da samo sa takvim širokim pogledom koristi od rada mogu istinski služiti održivom razvoju.

Potrebu za inkluzivnim i održivim prilikama za rad naglasila je i administratorica Razvojnog programa Ujedinjenih nacija Helen Clark riječima:

“Dostojanstven rad doprinosi i bogatstvu privrede i bogatstvu života ljudi. Sve zemlje treba da odgovore na izazove u ovom svijetu rada i iskoriste prilike kako bi poboljšale život i egzistenciju ljudi.

“Zemlje u razvoju Evrope i Centralne Azije održale su komparativno nizak nivo nejednakosti, uključujući rodnu nejednakost. Ali dostojanstven rad treba igrati središnju ulogu u daljim nastojanjima na ovom planu”, izjavila je Cihan Sultanoglu, pomoćnica administratorice i direktorica Regionalnog biroa UNDP-a za Evropu i Zajednicu nezavisnih država, prenosi NAP.

“Zemlje sada mogu nadograditi svoj uspjeh ukoliko se više usmjere na obrazovanje i razvoj vještina, participaciju i socijalnu zaštitu”, dodala je.

Dok zemlje ovog regiona imaju najveći postotak stanovništva u dobi za tercijarno obrazovanje među regionima u razvoju, kretanje ka okolišnoj održivosti i energetskoj efikasnosti zahtjeva nove vještine, tehnologije i standarde.

Na skali Indeksa humanog razvoja Bosna i Hercegovina zauzima mjesto gotovo identično ranijem, što je indikator stagnacije. Takođe, u izvještaju se spominje visoka stopa nezaposlenosti u BiH od gotovo 28%, uz posebno zabrinjavajuće visoku stopu nezaposlenosti mladih od preko 60.

U izvještaju se pominje i pozitivan primjer Goražda kao lokacije na kojoj se pametnim i dinamičnim lokalnim upravljanjem uspjela iskoristiti prednost poduzetničke tradicije i kulture i povezivanje sa privatnim preduzećima. Posebno je istaknuto da je u Goraždu mnogo niža stopa nezaposlenosti žena, nego što je prosjek za BiH. Uspješna preduzeća čije su vlasnice žene zapošljavaju na stotine radnika, od kojih su preko 40% njih žene, i to mnoge na najvišim menadžerskim funkcijama.
Brojke govore same za sebe. U periodu od 2007. do 2014:

-Ukupna stopa nezaposlenosti u zemlji povećana je za 4,2% i dostigla 27,5%, dok je u Goraždu opala tokom istog perioda nezaposlenost za 1,5% i iznosi 24%;

-Nivo radno neaktivnog stanovništva u zemlji je ostao nepromijenjen, na 56,3%, dok je u Goraždu opao za preko 5%, i trenutno iznosi 48,5%;

-U radnu snagu su sve više uključeni ljudi svih etničkih pripadnosti i iz oba entiteta, što doprinosi oporavku cijele zajednice.

Izvještaj o humanom razvoju predstavlja izvrstan temelj za razmatranje različitih aspekata rada, kao i izradu novih politika kojima će se osigurati veća zaposlenost uz poštovanje principa jednakosti.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close