Švedska naprasno prekida digitalizaciju nastave. ‘Djeca nam zbog tableta i aplikacija ne znaju čitati i pisati, vraćamo udžbenike’
Bili su predvodnici u uvođenju novih tehnologija u škole. Sada je tome došao kraj
Švedska se vraća tradicionalnim obrazovnim metodama s naglaskom na tiskane knjige, čitanje i vježbanje pisanja i smanjuje upotrebu tableta i digitalnih alata, piše AP. Ovaj korak dolazi nakon što su političari i stručnjaci izrazili zabrinutost da je prekomjerna digitalizacija, uključujući uvođenje tableta u predškolske ustanove, dovela do opadanja osnovnih vještina učenika.
Švedska ministrica prosvjete Lotta Edholm, koja je u vladi desnog centra preuzela dužnost prije 11 mjeseci, izjavila je da učenici trebaju više udžbenika i da su tiskane knjige važne za njihovu edukaciju.
Ministrica je prošlog mjeseca objavila da vlast želi poništiti odluku Nacionalne agencije za obrazovanje da digitalni uređaji postanu obvezni u predškolskim ustanovama. Planiraju ići korak dalje i potpuno prekinuti digitalno učenje za djecu mlađu od šest godina, priopćilo je ministarstvo.
Pad čitalačkih sposobnosti
Iako švedski učenici postižu iznadprosječne rezultate u čitanju, ocjena međunarodnog istraživanja čitalačkih sposobnosti PIRLS (“Progress in International Reading Literacy Study”) kod švedskih je četvrtaša pokazala pad između 2016. i 2021. godine.
Oni su u 2021. godini postizali prosječno 544 boda (hrvatski učenici prosječno su postizali 557 bodova), što je pad u odnosu na prosjek od 555 bodova iz 2016. godine. Međutim, Švedska je svejedno zauzela sedmo mjesto na svijetu, dijeleći ga s Tajvanom, po ukupnom rezultatu testa (kada se uzmu u obzir rezultati nekih država, među kojima je i RH, koje su testove među četvrtašima provele s odgodom, kada su oni već krenuli u peti razred, Švedska pada na 13. mjesto, op.a.).
UNESCO uputio hitan poziv
Stručnjaci za obrazovanje ističu da su neki problemi s učenjem mogli nastati zbog mjera uvedenih tijekom pandemije koronavirusa kao i zbog povećanja broja učenika imigranata kojima švedski nije materinji jezik, ali ističu i da prekomjerno korištenje uređaja s ekranima tijekom školskih sati može prouzročiti zaostajanje mladih u osnovnim predmetima.
“Postoje jasni znanstveni dokazi da digitalni alati ometaju, a ne poboljšavaju učenje učenika”, priopćio je cijenjeni Karolinska Institut prošlog mjeseca komentirajući dotadašnju nacionalnu obrazovnu strategiju koja je naglasak stavljala na digitalizaciju nastave. “Institut vjeruje da se fokus treba vratiti na stjecanje znanja putem tiskanih udžbenika i stručnosti nastavnika, umjesto iz uglavnom besplatnih digitalnih izvora koji nisu provjereni”, rekli su iz Instituta.
UNESCO je također uputio “hitan poziv za prikladnu uporabu tehnologije u obrazovanju”. U izvješću potiču zemlje da ubrzaju internetske veze u školama, ali istovremeno upozoravaju da se tehnologija u obrazovanju treba implementirati tako da nikada ne zamijeni nastavu uživo pod vodstvom nastavnika.
Selektivno korištenje tehnologije
U švedskom glavnom gradu Stockholmu, devetogodišnji Liveon Palmer, učenik trećeg razreda u osnovnoj školi Djurgardsskolan, rekao je novinarima AP-a da mu se sviđa ideja da više vremena u školi provodi offline. “Sviđa mi se da više pišem u školi, na papiru, jer je jednostavno bolji osjećaj”, rekao je Liveon.
Njegova učiteljica Catarina Branelius kaže da je i dosad bila jako selektivna kada je riječ o uporabi tableta u nastavi. “Koristimo ih na matematici, imamo neke aplikacije, ali ih ne koristimo za pisanje teksta”, rekla je Branelius. Dodala je da učenicima mlađima od deset godina “treba vremena za vježbanje rukopisa prije nego što ih se uvede u pisanje na tabletu”.
Informatička pismenost učenika
Online nastava je tema žustrih rasprava širom Europe i drugih dijelova Zapada. Poljska je nedavno pokrenula program koji financira vlada putem kojeg će svaki učenik dobiti laptop, počevši od četvrtog razreda, u nadi da će zemlja biti tehnološki konkurentnija. U Americi su mnoge javne škole pokupovale laptope za svoje učenike novcem koji je država isplatila kao pomoć u vrijeme koronakrize, no mnoge su jako oprezne budući da puno učenika nema adekvatan pristup internetu u svojim kućama pa se jako pazi da zbog toga ne ostanu bez pristupa jednakoj kvaliteti nastave koju imaju svi ostali.
S druge strane, u Njemačkoj učenici mogu završiti svoje školovanje bez ikakvog oblika obavezne digitalne nastave. Neki roditelji ondje brinu da im djeca neće moći konkurirati na tržištu rada s tehnički bolje obučenom djecom iz drugih zemalja.
Sascha Lobo, njemački publicist i konzultant koji se fokusira na internet, u nedavnom razgovoru za ZDF se snažno založio za hitnu digitalizaciju nastave jer misli da će njemački učenici u suprotnome zaostati za europskim kolegama. “Ako ne uspijemo digitalizirati školstvo i naučiti kako digitalizacija funkcionira, nećemo više biti prosperitetna zemlja za 20 godina”, rekao je Lobo.
Investicija više od 100 milijuna eura
Kako bi izašli na kraj s padom u čitalačkim sposobnostima, švedske vlasti najavljuju da će ove godine investirati oko 60 milijuna eura za kupovinu knjiga koje će raspodijeliti po školskim knjižnicama te još 42 milijuna eura u sljedeće dvije godine za brži povratak klasičnih udžbenika u škole.
Nisu, doduše, svi tamošnji stručnjaci uvjereni da je švedski povratak tradicionalnom pristupu isključivo u najboljem interesu učenika. Kritiziranje učinaka tehnologije “popularan je potez kod konzervativnih političara”, rekao je Neil Selwyn, profesor pedagogije na Sveučilištu Monash u Melbourneu, Australija. “To je lukav način signaliziranja predanosti tradicionalnim vrijednostima”, dodao je.
“Švedska vlada ima valjani argument kad kaže da nema dokaza da tehnologija poboljšava učenje, ali mislim da je to zato što nema dokaza o tome što tehnologija uopće može učiniti. Tehnologija je samo jedan dio zaista složene mreže faktora u procesu obrazovanja”, dodao je Selwyn.
