Oštra polemika u Temi TV1: Različita viđenja hrvatskog pitanja
O tome kakvu Bosnu i Hercegovinu žele Hrvati u večerašnjoj dijaloškoj emisiji Tema TV1 sa Nikolinom Veljović govorili su Mario Karamatić, predsjednik HSS i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS), fra Ivan Šarčević, profesor Franjevačke teologije u Sarajevu i Diana Zelenika, zastupnica HDZ 1990 u Parlamentu BiH.
Žučna polemika vođena je o brojnim pitanjima, između ostalog, o izmjenama Izbornog zakona BiH, Dejtonskom mirovnom sporazumu, položaju Hrvata u RS, Herceg-Bosni, ali i braniteljima i TV kanalu na hrvatskom jeziku.
Činjenica da je Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH danas stavio veto na HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona, pozivajući se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, za Karamatića znači početak raspada vladajuće koalicije.
On vjeruje da će Ustavi sud BiH odbaciti apelaciju Bošnjaka kao neustavnu, te se nada novom dogovoru sa bošnjačkim političkim predstavnicima u vezi sa ovim pitanjem. Iako je u parlamentarnu proceduru upućen po hitnom postupku, prijedlog HNS-a o izmjenama izbornog zakonodavstva nije ultimativan.
“Izmjene Izbornog zakona dva puta su dogovorene. Dogovorili su ih lideri HDZ-a BiH i SDA i članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Ne znam zašto se Izetbegović sada povukao iz ove priče? On je u Mostaru, nakon večere političkih lidera iz BiH, Hrvatske i Srbije, rekao da se pitanje izbora člana Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda FBiH mora riješiti”, istakao je Karamatić.
Mišljenja je da SDA ništa ne rješava sistemski, što, kako je ocijenio, nije dobro za BiH.
“Ako je Bošnjacima vitalni interese da Hrvatima nameću političke predstavnike, onda je ova apelacija legitimno pravo, ali ja ne želim da vjerujem u to”, naveo je Karamatić.
Zastupnica HDZ-a 1990 Zelenika smatra da problem ne leži samo u Izbornom zakonu, nego i u samom Dejtonu, koji definiše tri konstitutivna naroda i dva entiteta.
Zelenika stoga smatra da je HNS-ov prijedlog parcijalno rješenje, te da su pravo rješenje ustavne i teritorijalne promjene.
“Nismo protiv HNS-ovog prijedloga, ali se zalažemo da promjene budu na cijelom prostoru BiH. Zašto Izborni zakon mijenjati samo u FBiH, a ne i u RS?”, navela je ova zastupnica HDZ-a 1990.
Ona je napomenula da se o prijedlogu izmjena Izbornog zakona nije glasalo na HNS-u, što je potvrdio i Karamatić, koji je istakao da to nije bilo potrebno budući da je postojala saglasnost o tome da se ide sa ovim prijedlogom u parlamentarnu proceduru.
Govoreći o položaju Hrvata u BiH, fra Šarčević je upozorio da njihovi političkih predstavnici brkaju prioritete, a da konkretne predložene izmjene Izbornog zakona predstavljaju veliku diskriminaciju ne samo Hrvata, nego i bilo kojeg naroda koji je na nekoj teritoriji manjina.
“Prijedlozi HNS, institucije koja se proglasila najlegalnijim predstavnicima Hrvata, a ne smatram da je to tako, prave veliku diskriminaciju prava i sloboda svakog pojedinca, jer se omalovažavaju glasovi pojedinaca iz određenih područja”, konstatova je fra Šarčević, poručivši da se u BiH moraju uvažavati građanska prava, te definisati kolektivna.
Fra Šarčević i Karamatić vodili su oštru polemiku o položaju Hrvata u RS, o tome da li su oni zanemareni, te šta im je donijela politička saradnja HDZ-a BiH i SNSD-a, tačnije lidera ovih stranaka Dragana Čovića i Milorada Dodika.
Fra Šarčević se osvrnuo na izbor Emila Vlajkija za potpredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda u prošlom mandatu.
“Stožerna stranka je to prepustila”, konstatovao je on.
Karamatić je napomenuo da je iz RS protjerano oko 150.000 Hrvata, uz konstataciju da je to zasluga SDS-a, stranka koja je etnički očistila Bošnjake i Hrvate iz ovog entiteta.
Istakao je takođe da to nije jedini sukob koji su Hrvati imali u proteklom ratu, ustvrdivši da je Armija BiH kriva za progon 170.000 Hrvata.
Toj tezi oštro se usprotivio fra Šarčević, nazvavši je potpuno krivom.
“Kako može 150.000 ljudi biti protjerano skoro bez rata”, upitao je on Karamatića.
Osvrnuli su se i na polemike predsjednika RS i banjalučkog fra Komarice. Upitan da se svrsta na jednu os strana, Karamatić to nije želio učiniti.
Na to mu je odgovorio fra Šarčević pitanjem zašto ne želi da zauzme stav.
“Ako ste za Dodika, i to je u redu, ali nemojte tražiti od mene da to budem”, poručio je on.
Karamatić je odgovorio kako bi želio da Dodik i Komarica razgovaraju o tome “gdje je pukla njihova ljubav”, te da se u njihov odnos ne “uvlače” drugi.
“Ja bih volio da to urade Čović i Izetbegović”, naveo je fra Šarčević.
Karamatić je negirao tvrdnje da aktuelna hrvatska politika brine o Hrvatima od Livna do Mostara, ustvrdivši da je politika HNS-a zaštita hrvatskog naroda na bilo kojem prostoru.
On smatra da su svi problemi u BiH prouzrokovani nametnutim odlukama visokog predstavnika, čime su politička prava Hrvata grubo devasirana.
“Neophodne su dvije stvari. Prvo, dogovor o tome da drugi neće birati političke predstavnike Hrvata u BiH, a drugo je da se prestane sa tvrdnjama da će neko ukinuti RS”, smatra Karamatić.
Prema mišljenju zastupnice Zelenike, odgovor na pitanje kako stvoriti funkcionalnu BiH jeste federalizacija države na cijeloj teritoriji.
Karamatić ističe da Rezolucija Evropskog parlamenta govori o tome da je rješenje federalizacija, jer, kako kaže, sadašnje stanje u FBiH i BiH je dugoročno neodrživo.
Osim toga, on smatra da inicijative o ukidanju kantona u FBiH nemaju šanse, jer su kantoni sada jedina mogućnost da Hrvati zaštite svoje interese.
On je takođe najavio da će HNS uskoro u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakona o RTV sistemu, te set zakona o braniteljima.
Ukoliko sve ove inicijative budu propale i ukoliko ne bude postojala mogućnost dogovora, Karamatić je potvrdio svoj raniji stav o vraćanju Herceg-Bosni.
“HSS će, u tom slučaju, na HNS-u iznijeti prijedlog aktiviranja članaka Bečke konvencije koji jasno kažu kako ukoliko je jedna strana grubo oštećena po nekom međunarodnom sporazumu ima se pravo vratiti na početno stanje. U ovom slučaju početno stanje je Hrvatska republika Herceg-Bosna s kojom smo ušli u razgovore i međunarodne sporazume”, najavio je Karamatić.
Dodao je da ukoliko bi taj prijedlog prošao u HNS-u, time bi se vratili na Herceg-Bosnu u njenim istorijskim granicama.
“Ja sam danas državljanin BiH i državljalnin Hrvatske, a samim tim sam i državljanin EU. Sva ta tri državljanstva dao bih da se vratimo na Herceg-Bosnu. To je jedina država koja je bila moja”, poručio je Karamatić.
Šarčević ističe da je u BiH nemoguće rješavati bilo kakav problem bez dogovora sva tri naroda, te da je iluzorno očekivati da bilo kakvo rješenje dođe izvana.
“Što se tiče FBiH, Bošnjaci zbog toga što su najbrojniji narod i zbog stvarne moći koju imaju, trebali bi davati inicijativu, a oni je nemaju. Hrvatska politika u FBiH sve vrijeme želi destruisati Vašingtonski sporazum. To je toliki animozitet prema Sarajevu, prema onome što se zove država, to je toliko opsionarstvo da ono što su sami dokinuli ponovo žele uspostaviti, a ni sami ne znaju gdje. Onako kako su ušli u rat. I baš ova opcija HSS-ova onako kako je stvarala banovinu Cvetković-Maček, tako se i u prošlom ratu nije znalo dokle treba ići”, istakao je fra Šarčević.
Da se BiH napravi funkcionalnom državom, smatra, potrebno je dotaknuti ono što je postavljeno kao nedodirljivo, a to je RS.
“Ne želim reći da se Bošnjaci ne ponašaju sa gorim animozitetom prema Hrvatima u nekim dijelovima, pa i u Sarajevu, jer nisu pokazali taj evropski Jerusalim. Ne smijemo zaboraviti Srbe, posebno one u Mostaru. Nemoguće je u BiH nešto rješavati bez drugih”, poručio je Šarčević.
(Vijesti.ba)
