PolitikaSvijet

Trump će izazvati novi rat i migracijske valove koji će ugroziti Europu

‘OPERACIJA JERUZALEM’ IMAT ĆE NESAGLEDIVE POSLJEDICE PO SVIJET! Trump će izazvati novi rat i migracijske valove koji će ugroziti Europu

 

Je li pravi cilj Trumpove politike upravo destabilizacija Evrope i napose Evropske unije? Najgore je to što se čini kako ovo nije ni kraj ni vrhunac Trumpova političkog bezumlja…

Prošle sedmice američki predsjednik Donald Trump priznao je Jeruzalem glavnim gradom Izraela i odlučio da se američka ambasada preseli iz mediteranskog Tel Aviva, stvarne izraelske metropole, u kontinentalnu prijestolnicu raznih carstava i tisućljetni sveti grad židova, kršćana i muslimana. Time je taj politički analfabet i primitivac, što se nalazi na čelu još uvijek vojno i ekonomski najmoćnije države na svijetu odakle vodi svoju inačicu sukoba civilizacija, rasa, nacija, vjera, rodova, zemalja i kontinenata, a koja diljem Amerike i svijeta sije sjeme zla, potaknuo događaje s nesagledivim posljedicama na Bliskom istoku i u cijelom svijetu.

Neopisivo je teško prikazati povijest i simbolično značenje Jeruzalema. U politološkoj se literaturi desetljećima – zajedno s Bejrutom, Belfastom, Nikozijom i dr. – proučava kao tipičan podijeljeni grad. Suvremena povijest Jeruzalema kao podijeljenog grada počinje s prvim izraelsko-arapskim ratom 1948.-1949. u kojemu je Izrael pobijedio arapske države koje su ga napale samo dan nakon što je proglasio neovisnost, obranio novostečenu državu te osvojio dio teritorija koji je prema Rezoluciji UN-a o podjeli Paelstine na židovsku i arapsku državu iz 1947. bio namijenjen Arapima. Arapi su zadržali pod svojom vojno-političkom kontrolom ono što danas čini skraćeni Pojas Gaze, koji je potpao pod vlast Egipta, i Zapadnu obalu, koja je potpala pod vlast Jordana. Jeruzalem je podijeljen Zelenom crtom na zapadni dio pod kontrolom Izraela i istočni dio pod kontrolom Jordana. Uz crtu razgraničenja izgrađena je dva i pol kilometra duga fizička barijera okružena “ničijom zemljom”. Samo su diplomati, kršćanski kler, hodočasnici i povlašteni stranci smjeli prijeći Zelenu crtu.

Tako je bilo do 1967., kada je Izrael u šest lipanjskih dana teško porazio arapske države u trećemu izraelsko-arapskom ratu te okupirao Pojas Gaze, Zapadnu obalu i Golansku visoravan. Izraelska vojska ušla je u Jeruzalem, a general Moše Dajan naredio je da se uklone fizičke prepreke što su dijelile grad. Temeljnim zakonom 1980. – Izrael nema uobičajeni pisani ustav, nego “zbrojni ustav”, koji čine Deklaracija o neovisnosti iz 1948. i više temeljnih zakona koji uređuju ustrojstvo i djelovanje glavnih političkih i društvenih institucija – Jeruzalem je proglašen jedinstvenim, nedjeljivim i vječnim glavnim gradom Izraela. Međunarodna zajednica nije priznala taj jednostrani izraelski čin pa su veleposlanstva drugih država ostala u Tel Avivu.

Premda je Dajan 1967. srušio fizičke barijere između dva dijela grada, one su opet niknule. Izrael je, naime, izgradio “sigurnosni zid” koji je razdvojio zapadni i istočni Jeruzalem. Nije time grad samo opet fizički podijeljen nego su produbljene i učvršćene granice između dvaju političkih i socijalnih svjetova što žive u njemu.

Grad danas ima oko 770.000 stanovnika: oko 65 posto Židova i oko 35 posto Palestinaca. Zapadni židovski dio povezan je modernom autocestom s Tel Avivom koja prolazi Zapadnom obalom, ali se Palestinci njome ne smiju voziti, pa kritičari izraelske politike to nazivaju “cestovnim aparthejdom”. Zapadni Jeruzalem razvio se u prosperitetnu turističku, trgovinsku, financijsku, sveučilišnu, kulturnu urbanu cjelinu, a njegovi su stanovnici potpuno integrirani u izraelski pravni i politički sustav.

 

Istočni Jeruzalem pretvoren je pak u geto okružen sigurnosnim zidovima, vojnima kontrolnim točkama i lancem židovskih naselja u njemu i oko njega u kojima živi oko 300.000 židovskih naseljenika, te je potpuno odsječen od svoje prirodne i etničke okoline na Zapadnoj obali. Palestinski stanovnici grada nemaju ni izraelsko državljanstvo ni izraelske putovnice, nemaju jednaka politička i socijalna prava kao stanovnici Zapadnog Jeruzalema.

Donald Trump digao je na noge taj uzburkani i uzavreli svijet. Tek što su se pojavili obrisi kraja rata u Iraku, kakav je SAD uglavnom želio, i kraja rata u Siriji, kakav SAD uglavnom nije želio, te tek što se nazrela mogućnost makar privremena gašenja ratnog grotla na Levantu i Bliskom istoku, evo Donalda Trumpa da svojima bezumnim potezima razbukta nove sukobe.

Trumpovi pobornici na evropskoj desnici trebali bi shvatiti da je to i protuevropski čin, i to zato što bi novi sukobi i ratovi na Levantu pokrenuli nove masovne migracijske valove prema Europi s kojima se ona ne zna i ne može nositi. Jesmo li, možda, naivni? Je li pravi cilj Trumpove politike upravo destabilizacija Evrope i napose Evropske unije? Najgore je to što se čini kako ovo nije ni kraj ni vrhunac Trumpova političkog bezumlja…

(Autor Mirjana Kasapović, Globus)

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close