Moguće povećanje izbornog cenzusa u BIH

Određeni segmenti izmjena izbornog zakona manje ili više sadrže i političku dimenziju i po tim pitanjima do dogovora će se teže, ističe član radne grupe u državnom Parlamentu Halid Genjac. Grupa je već otvorila veliki broj pitanja. Dio pitanja u vezi je s lokalnim, a dio s općim izborima.

„Ono što je poodavno otvoreno kao dilema i što je prisutno u razmatranju oko izbornog zakona jeste pitanje cenzusa, pitanje otvorenih i zatvorenih lista, pitanje kome mandat pripada – izabranom zvaničniku ili političkoj partiji koja ga je kandidovala, pitanje rada i sastava biračkih odbora, gdje se pojavljuju veliki problemi. Javljaju se različite ideje o rješavanju tih pitanja, ali one još ne znače garanciju da će se promijeniti. Da bi se neko rješenje usvojilo ili postojeće promijenilo, potreban je širi konsenzus“, ističe Halid Genjac, član radne grupe PS BiH za izmjenu izbornog zakona BiH (SDA).

No, veliki broj pitanja ima političku težinu, jer se odražavaju i na ostale odnose na političkoj sceni, ističe Genjac.

„Jedno od njih je i pitanje provođenja odluke Ustavnog suda BiH u vezi s gradom Mostarom, a drugo pitanje je provođenje presude u slučajevima “Sejdić – Finci” i “Zornić”. U prvom slučaju, podrazumijeva se promjena Statuta grada Mostara sa svim složenostima koje nosi ta promjena, a onda izmjena izbornog zakona koja bi pratila promjenu Statuta. U drugom slučaju podrazumijeva se promjena Ustava BiH“, dodao je Genjac.

Po pitanju Mostara, mora se isključiti bilo čija dominacija i majorizacija, a Grad mora imati određen broj lokalnih samouprava i to je stav SDA, ističe Genjac.

„Kada je u pitanju presuda “Sejdić – Finci”, poznato je da je u ranijim razgovorima za nas bilo prihvatljivo rješenje da se jedan član Predsjedništva BiH bira sa područja RS, a druga dva iz FBiH, te da se određeni broj ostalih bira u Dom naroda iz RS i FBiH, recipročno broju stanovnika“, ističe Genjac.

Hrvatski političari pak traže garanciju da će u FBiH Hrvati imati uticaj na izbor jednog člana Predsjedništva, navodi Genjac.

„HDZ BiH će se, kao i do sada, kroz Interresornu grupu potruditi da dođemo do kompromisa. Spremni smo poslušati i svaki drugi prijedlog, a naravno i tražiti konsenzus za rješenja oko svih pitanja. Bez takvog pristupa svih nas teško je doći do rješenja koja su pravična, održiva, dobra za BiH i koja garantuju njenu političku opstojnost, stabilnost“, ističe Borjana Krišto, članica radne grupe PS BiH za izmjenu izbornog zakona BiH (HDZ BiH).

Mnoga pitanja koja se smatraju tehničkim, dođu u poziciju da postanu politička, ističe Krišto. Između ostalih, to je i spajanje lokalnih i općih izbora. Kraj februara krajnji je rok za dogovor o mogućim izmjenama izbornog zakona, s obzirom da se izbori raspisuju šest mjeseci prije datuma održavanja, što je do sada bila prva nedjelja u oktobru.

(Vijesti.ba)