U Trebinju postoji 20-tak portala sa gotovo identičnim informacijama. Odgovorno novinarstvo u istočnoj Hercegovini svelo se na odgovorne pojedince, dok su mediji sve više nalik propagandnoj mašineriji.
Nedostatak zakonske regulative u onlajn sferi u BiH omogućio je bilo kome da napravi medij i plasira informacije koje želi, pa bi zaključak mogao biti kako je u pitanju pluralizam medija koji je poželjan za demokratsko društvo. No, stvarnost je u istočnoj Hercegovini, ipak, drugačija. Samo u Trebinju postoji dvadesetak portala i taj broj će, procjene su, biti još veći. Informacije koje se na njima nalaze su gotovo identične, te, stoga, veliki broj medija ne znači pluralizam ideja, stavova i pogleda na događaje. U ostalim hercegovačkim opštinama broj medija je znatno manji, pa je stanovništvo upućeno na lokalne medijske servise koji se finansiraju iz opštinskih budžeta.
Nedostaje istraživanja
Novinar “Elta televizije” iz Trebinja Nebojša Kolak ističe da na rad novinara u ovoj sredini najčešće utiče politika, posredstvom pojedinaca, pa se mediji zbog toga često odlučuju prikloniti jednoj političkoj opciji. Lokalne trebinjske portale kao informatore ne priznaje, jer većina funkcioniše na principu “copy – paste”. Njihova se relevantnost, smatra, treba uzimati s rezervom.
“Portali niču kao gljive poslije kiše, ali nikada sa ciljem informisanja čitalaca, nego u 99 odsto slučajeva kao produkt određene političke partije, pojedinca ili ustanove. Ne postoji niti jedan medij za koji bi se moglo reći da ima prave informacije. Po prvim rečenicima jasno je kome pripadaju. Kritičkog osvrta nema, mnoge teme se sagledavaju samo površno, bez dublje analize”, smatra Kolak.
Nataša Miljanović kaže kako nedostaje istraživačkih priča i dublje analize a priče znaju da budu jednostrane
Sličnog je mišljenja i novinarka Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) Nataša Miljanović – Zubac. U trebinjskim medijima, prema njenom mišljenju, najviše nedostaje istraživačkih priča.
“Informacije koje se plasiraju su bez novinarskog pečata. Često se teme obrađuju površno ili to bude samo suva informacija koju većina medija samo prenese ili, preciznije, prepiše od drugih. Dešava se i da imamo jednostrane priče, bez stava druge strane koja treba da ima svoj prostor”, kaže Miljanović – Zubac za DW.
Komunikolog Borislav Vukojević smatra da iznenadni pluralizam medija koji je vidan u Trebinju nije proizvod pozitivne demokratske vrijednosti, već su u pitanju čisto komercijalni i politički proizvodi.
“Postoje izuzeci, ali taj pluralizam je nastao isključivo zbog prirode novih medijskih tehnologija, što znači da danas gotovo svako uz minimalno ulaganje može kreirati svoj medij i baviti se informisanjem, ali i propagandom. Dakle, mišljenja sam da to nije proizvod stanja u društvu, nego jedan medijski fenomen koji nema za cilj informativno uzdizanje lokalnih sredina, nego politički ili ekonomski uticaj”, smatra Vukojević, te naglašava da lažni pluralizam na duže staze dovodi do informativne degradacije publike.
Komunikolog Borislav Vukojević
Nove tehnologije stvaraju mnogo medija
Medijska zajednica saglasna je da je na djelu uniformisano izvještavanje koje bi moglo biti posljedica ograničenih novinarskih sloboda, no u javnosti se o tome uglavnom ne priča otvoreno. Političke partije, interesne grupe ili pojedinci koji raspolažu javnim resursima uzurpirali su lokalne medije – direktno ili posredstvom oglašivača. Autocenzura je glavni regulator, a tamo gdje se ona ne pokaže kao efikasna, centri moći kojima ne odgovara neki medijski sadržaj, služe se otvorenom cenzurom, ignorisanjem novinara i medija, pritiscima i prijetnjama. Odgovorno novinarstvo, utisak je, svelo se na odgovorne pojedince i medije koji čine male korake ka informisanju u javnom interesu, dok su ostali sve više nalik na propagandnu mašineriju.
Ko nas (dez)informiše?
Od dvadesetak portala u Trebinju tek šest ih je istaklo impresum i kontakt. Mahom nisu ni na koji način registrovani, ali to ih ne sprečava da često plasiraju neprovjerene informacije. Pritom, imaju poprilično brojne oglašivače, čime i kontrolišu cijene u toj oblasti. Problem, međutim, može nastati i kada se vlasnici medija u javnosti pojavljuju samo kao formalni vlasnici, a široj javnosti ostaje nepoznato ko su stvarni.
Trebinje
Tako je prošle godine lokalnu Herceg televiziju za skoro 500.000 maraka kupila firma koja je osnovana samo nekoliko mjeseci prije kupovine. Pojedini mediji izvještavali su tada da iza kupovine stoji trebinjski gradonačelnik, no zvanične potvrde o tome nije bilo, iako je zabilježena značajna promjena u uređivačkoj politici kuće.
Neophodan zakon o transparentnosti medijskog vlasništva
Vukojević smatra da je neophodno uvesti zakon o transparentnosti medijskog vlasništva, ali da je nerealno očekivati da će se promjene desiti preko noći.
“U svijetu imamo pozitivniju situaciju sa transparentnošću, pa opet imamo lošeg novinarstva. Pozitivna promjena koju bi takav zakon donio kod nas se odnosi na podizanje odgovornosti i medija i publike – mediji bi i dalje mogli širiti propagandu, ali bi se tačno znalo ko to radi, a samim tim i zašto”, zaključuje naš sagovornik.
Ko može opstati?
Brojni portali nemaju prostor za mišljenje čitalaca
Uprkos brojnosti, na medijskom tržištu u Trebinju lokalni portali, ipak, opstaju, jer ih obično uređuju pojedinci ili nekolicina njih koji niskim cijenama oglašavanja zadovoljavaju vlastite potrebe. Upućeni u ovu oblast smatraju da se na taj način ugrožava prodor ozbiljnog marketinga na područje Trebinja.
U moru istih vijesti, portal “Leutar” pokušao je da drugačijim pristupom utiče na svijest građana. Ironija, pohvala lijepog i kritika onoga što ne valja nisu urodili plodom. Razočarali su se i napravili pauzu, pa je više od 30.000 pratilaca ostalo uskraćeno za njihove objave. No, ubrzo su se vratili.
“Kako nas trenutno prati preko 30.000 pratilaca mislili smo da smo zanimljivi kao sredstvo da preko nas firme mogu lakše doći do potencijalnih korisnika. Nudili smo svoje usluge, međutim, nismo dobili nijedan pozitivan odgovor. Čak i oni najveći, pored priznanja da im se sviđa naš rad, nisu imali hrabrosti da podrže jedan iskren, nezavisni medij. Trenutno smo u fazi promjene koncepcije, udaljavamo se od politike”, kažu u Leutaru.
Novi grant za medije
Grad Trebinje je u nacrtu budžeta za 2019. godinu predvidio grant sredstva za medije u iznosu od 40.000 maraka. S druge strane, grant za kulturu će, prema nacrtu, biti manji za 65.000 maraka.
DW.DE
- Autor Nikolija Bjelica
