Cerić na konfernciji u Beču: Nadom nadvladajmo strahove

SAOPĆENJE ZA JAVNOST

CERIĆ NA KONFERENCIJI U BEČU: NADOM NADVLADAJMO STRAHOVE

 

Problem nuklearnog naoružanja i moralna i etička pitanja s tim u vezi, našli su se na dnevnom redu međuvjerske panel konferencije, koja je u organizaciji Međunarodne kampanje za zabranu nuklearnog naoružanja (ICAN), Međunarodnog foruma Religije za mir (RfP), u saradnji sa Svjetskim vijećem crkava (WCC) i japanskim vjerskim pokretom Soka Gakkai, održana u subotu u Beču.

 

Vjerski uglednici iz cijelog svijeta, među kojima i dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema emeritus i predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa, razmijenili su svoja razmišljanja u vezi sa nuklearnim naoružanjem, te istakli da u skladu sa moralnim vjerskim načelima nuklearno naoružanje ne može biti prihvatljivo ni pod koju cijenu, te kao takvo mora biti zabranjeno i uništeno.

 

Konferencija je otvorena video-obraćanjem generala u penziji Lee Butlera, bivšeg zapovjednika Strateških snaga Sjedinjenih Američkih Država, koji je pod kontrolom imao i nuklearno naoružanje, pred kraj Hladnog rata.

 

General Butler podsjetio je na sav užas razorne nuklearne moći, naglasivši da upotreba nuklearnog oružja ne ostavlja samo posljedice po eventualnog neprijatelja, već po cijeli svijet.

 

„Stoga, uklanjanje nuklearnog naoružanja za mene nije samo moralni imperativ, već jedina mjera naše vrijednosti kao vrste, kao ljudskih bića; bez obzira mogu li granice naše civilizacije biti podignute ili može li naše prihvatanje nuklearnog oružja prigušiti naše mogućnosti da razmišljamo otvorenije i strastvenije o tome ko smo, kao ljudska bića, i šta su naši stvarni potencijali“, naglasio je general Butler.

 

Kao jedan od moderatora konferencije, dr. Cerić je svoje obraćanje također posvetio tezama, odnosno svojevrsnim izazovima ukljanjanja nuklearnog naoružanja.

 

„U našoj islamskoj tradiciji baštinimo uvjerenje da je osnovna svrha vjere da poboljša moralne kvalitete čovjeka. Stoga, moralni imperativ, kao ultimativna mjera naše vrijednosti kao vrste, kao ljudskih bića, pitanje je ljudskog postojanja ili propasti. Ja se zalažem za ljudsko postojanje uvjetovano ljudskim znanjem, kao jedinim načinom donošenja ispravnih odluka“, rekao je dr. Cerić govoreći o uklanjanju nuklearnog oružja kao moralnom imperativu čovječanstva.

 

Također je ukazao i na paradoksalnu činjenicu da oni koji posjeduju nuklearno naoružanje nisu spremni da ga se odreknu, a oni koji ga nemaju pokušavaju ga dobiti.

 

 

 

 

 

 

„Prvi se plaše ovih drugih, jer znaju šta to oružje predstavlja, a drugi se plaše ovih prvih, jer znaju šta znači nemati nuklearno naoružanje. Upravo ta vrsta mentalnog i pravog kompetitivnog zastrašivanja nuklearnim oružjem opravdava se drugim paradoksom, paradoksom tvrdnje da ‘pravo nuklearno oružje’ postoji kao sredstvo odbrane protiv ‘pogrešne nuklearne moći’, odnosno u svrhu održavanja svjetskog mira i sigurnosti. Čini se da ćemo te paradokse imati još dugo. Stoga, potpuno uklanjanje nuklearnog naoružanja i nije baš izvjesno, ali će razgovori o tome biti nastavljeni u okviru druge šanse, jer treće možda neće biti“, naglasio je dr. Cerić.

 

Strah, dodao je, nažalost danas preovladava u svijetu, a potrebno ga je prevazići na putu eliminacije nuklearnog oružja, te kreiranja stabilnog mira i sigurnosti u svijetu.

 

„Svi mi danas živimo u strahu. Bojimo se terorista i njihovih navodnih pomagača, na isti način kako se teroristi boje nas. Ustvari, cijeli svijet je u neredu. Dva milenija iskustva i ogromne količine znanja nisu učinile ljudsku vrstu miroljubivijom negoli je to bila u Kamenom dobu. Bojimo se letenja, bojimo se putovati u neke zemlje. Bojimo se cipela, džepnih nožića, čak i pribora za jelo. Neke zemlje boje se sankcija. Neki ljudi boje se gladi. Neke nacije strahuju od manjka prilika, nedostatka lijekova. Cijeli svijet strahuje od ebole… Ljudi se boje rata, boje se da će ih ubiti ili osakatiti bombe koje na njih bacaju, rakete koje na njih ispaljuju nevidljive snage udaljenje od njih stotine milja. Boje se da će postati kolateralna šteta i da će biti ubijeni jer su stali na put destrukcije svoje zemlje. Sada, kao i prije, bojimo se nuklearne katastrofe. Bojimo se onih koji posjeduju nuklearno oružje, baš kao i onih koji ga još nemaju, ali bi ga mogli uskoro imati“, istakao je dr. Cerić dodajući da se najviše ipak treba plašiti ljudske ludosti „koja nuklearnu moć može iskoristiti da uništi našu planetu“.

 

Spasa ipak ima, a treba ga potražiti, kako je naglasio, u nadi.

 

„Ja imam nade, nade sa strahom i nade bez straha. Moja nada sa strahom je da krik „Nikad više“ neće biti shvaćen… No, imam i nadu bez straha jer sam vidio da je život u nadi jači od straha od smrti. Vidio sam to vlastitim očima u mojoj zemlji Bosni. Vidio sam to u očima majke koja je u genocidu izgubila šest sinova. Bila je sretna što ima još jednog sina, koji ju je podario unučetom. Ona je puna nade za bolju budućnost njenog unuka“, rekao je dr. Cerić.

 

Zaključci današnje konferencije, koja ima za cilj potaknuti dijalog među vjerskim učenjacima i zvaničnicima bit će prezentirani i raspravljani na konferenciji „Humanitarne posljedice nuklearnog naoružanja“, koja će biti održana 8. i 9. decembra, također u Beču, u organizaciji svjetske organizacije Religije za mir (Religion for Peace – RfP), Svjetskog instituta za sigurnost i Ujedinjenom religijskom inicijativom.

 

U radu konferencije će učestvovati preko 600 predstavnika vlada i organizacija iz više od 100 država, te nekoliko UN organizacija. Dr. Cerić će također učestvovati i u radu te konferencije.

Procjene su da u svijetu ima više od 16,300 komada nuklearnog oružja, te da devet zemalja posjeduje to oružje, premda je, imajući u vidu brz razvoj tehnologije, taj broj vjerovatno i veći.

Konferencija u Beču trebala bi još jednom naglasiti neophodnost zabrane tog oružja, što bi svakako doprinijelo stabilizaciji prilika u svijetu, većoj sigurnosti čovječanstva, ali i boljem ekonomskom razvoju, budući da bi enormna sredstva uložena u nuklearne programe mogla biti preusmjerena u druge privredne grane i daljnji razvoj tehnologija.

Ured za odnose s javnošću