Analitičari: Alarmantni podaci, loše vijesti za građane i investitore

Jadan od podataka u Izvještaju je i taj da je dug prema komercijalnim bankama u BiH dostigao historijski maksimum od preko dvije milijarde KM.

Alarm za građane

“To nije dobro, vlade sve više posežu za komercijalnim bankarskim kreditima kako bi zatvarali budžetske rupe. Mi znamo da ti novci uglavnom idu u potrošnju, oni ne idu u finansiranje aktivnosti koje bi proizvodile dodatnu vrijednost”, smatra ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić.

Hurtić tvrdi da će BiH dugoročno imati problem ako se ovaj trend nastavi, te dodaje da je daleko jeftinije posuđivati novac od organizacija poput MMF-a, ali da je taj novac ograničen za BiH.

“Pogodnost komercijalnih banaka je  tome što vlede nisu obavezne da ispunjavaju bilo kakve uslove za razliku od sredstava MMF-a. Za Vladu je daleko bolje posuđivati od komercijalnih banaka, ali za građane je to lošija varijanta jer se vlade zadužuju po većim kamatnim stopama”, kaže Hurtić.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje ocijenio je alarmantnim podatak koji je nedavno objavljen u izvještaju CCI-a “Stanje nacije”, a odnosi se na dug prema komercijalnim bankama u BiH.

“Država se kod komercijalnih banaka zadužuje pod nepovoljnijim uslovima u odnosu na MMF. Zaduživanje kod komercijalnih banaka podrazumijeva veću kamatnu stopu i rigoroznije je nego zaduživanje kod međunarodnih institucija”, pojašnjava profesor Šunje u izjavi za Vijesti.ba.

“Zaduživanje kod komercijalnih banaka je guranje problema pod tepih. Država ima znatno izraženu troškovnu stranu kroz neracionalnu javnu upravu, kroz loše vođenje državnih preduzeća. Kada bi se ti problemi riješili, ne bi bilo potrebe da se zadužujemo. Kada se zadužuje kod komercijalnih banaka, država stavlja pod hipoiteku ono što su resursi građana. Zaduživanje kod komercijalnih banaka je zadnja opcija za normalno djelovanje”, mišljenja je profesor Šunje.

U izvještaju CCI-a navodi se i da zaduživanje kod komercijalnih banaka za sobom ne povlači bilo kakvu obavezu za reformama, te da zbog toga i nema druge tranše aranžmana sa MMF-om. Profesor Šunje to smatra dobrom procjenom.

“Vlast time kupuje vrijeme. Dakle, da nema zaduživanja kod komercijalnih banaka, vlast bi morala da povuče poteze koje će kad tad morati povući. No, što ih kasnije bude povučla, to će cijena biti veća”, upozorava on.

Damir Miljević u razgovoru za Vijesti.ba upozorava da je svako javno zaduživanje opasno ukoliko se taj novac ne koristi za stvaranje nove vrijenosti, nakon čega se iz te nove vrijednosti vraća i plaća se kamata na njega. No, to se u BiH ne dešava.

“Mi se zadužujemo, pa i kod komercijalnih banaka, uglavnom za tekuću potrošnju. Drugim riječima, svako zaduživanje u ovakvoj situaciji je još jedan kamen oko vrata”, potcrtava on.
To, dodaje, proističe iz koncepta koji vlasti u BiH imaju, a to je “drži vodu dok majstori odu”.

Siva ekonomija

Siva ekonomija u BiH predstavlja značajan dio cjelokupne ekonomske aktivnosti, upozoreno je u novom izvještaju Centara civilnih inicijativa (CCI) “Stanje nacije”. Najnovije relevantne procjene govore o vrijednosti od 25 posto BDP-a ili preko 7 milijardi KM, pa su, pored drugih društvenih gubitaka, samo poreski gubici zbog sive ekonomije više od tri milijarde KM.

Da je siva ekonomija ozbiljan problem u BiH slaže se i ekonomski analitičar iz Banjaluke Damir Miljević. On za Vijesti.ba pojašnjava da je ona posljedica, u prvom redu, prevelikih fiskalnih i parafiskalnih davanja.

Suzbijanje sive ekonomije, smatra, jedan je od zadataka vlasti u BiH, ali on se ne može provesti bez temeljne reforme poreskog sistema.

“Temeljna reforma poreskog sistema, nažalost, nije prediviđena reformskom agendom”, konstatovao je Miljević.

U izvještaju CCI-a navodi se da ukoliko bi se siva ekonomija zauzdala, BiH ne bi trebalo zaduživanje kod MMF-a.

“Pretpostavljam da su projekcije CCI-a približno tačne i vjerujem da su koristili metodologiju kojom su utvrdili te podatke. Siva ekonomija je zastupljen problem u BiH, ali i u najrazvijenijim državama, samo je pitanje participacije, odnono u kojoj mjeri ona učestvuje. Kod nas je na veoma visokom nivou, jer državna vlast nema dovoljno senzibiliteta da sivu ekonomiju uvuče u sistem”, pojašnjava profesor Šunje.

Problemu sive ekonomije, dodaje, ne treba pristupati sa drakonskim kaznama, nego je potrebno da vlast empatijski pristupi ljudima koji su u sivoj ekonomiji i da im pojasni i ukaže na višestruke koristi od uvlačenja sive ekonomije u sistem.

Pad investicija

Problemi u pregovorima sa MMF-om i Svjetskom bankom jedan su od razloga pada direktnih stranih investicija u BiH. Za prvih devet mjeseci prošle godine ukupna direktna strana ulaganja iznose 81 milion KM ili 0,27% BDP, prethodnih godina taj procenat je znao da dosegne i 2,72% BDP-a podaci su CCI.

“Čim se poremete ti odnosi, zakoče se ili uspore direktne strane investicije. To je dobar lakumus papir, dokaz koliko međunarodni faktori cijene bonitet BiH kao komitenta u poslovima”, kaže za Vijesti.ba Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Slaže se sa ocjenom u izvještaju da je jedan od razloga i politička nestabilnost, i dodaje da je to jedan od prvih razloga kada se odlučuje da li uložiti ili ne.

“Ponovo se bude neki zaostali oblici djelovanja, opet se pominje treći entitet i opet imamo problema sa neizvršavanjem odredbi Ustavnog suda. Očito je da su to elementi političke nestabilnosti koja faktički odbija dolazak direktnih stranih investicija”, rekao je Šain.

Udio direktnih stranih investicija u BiH u posljednjih 5 godina kretao se u rasponu od 1,69 do 2,72% BDP-a, pri čemu će 2016. godina vjerovatno biti okončana s udjelom nižim od 1%. Prema najnovijim globalnom rangiranju Svjetskog ekonomskog foruma (Indeks konkurentnosti) i Svjetske banke (Lakoća poslovanja), unazad dvije godine nema značajnih promjena u pogledu poslovnog okruženja u BiH. Zemlja se nalazi na 107. (WEF) odnosno 81. (WB) poziciji od 150 rangiranih država svijeta, pri čemu je to najlošija pozicija jedne evropske zemlje“, navodi se u izvještaju Stanje nacije.

(Vijesti.ba)