Svojim izumom tiskarskog stroja Gutenberg važi kao otac masovne komunikacije. Ali, je li on stvarno bio prvi koji je tiskao knjige? I 550 godina nakon njegove smrti mnoga pitanja ostaju neodgovorena.
“Svatko zna za Johannesa Gutenberga, iako se zapravo jedva nešto zna o njemu”, kaže zamjenica direktorice Gutenbergovog muzeja u Mainzu Elke Schutt-Kehm. To počinje s njegovim danom rođenja i završava datumom smrti. Samo jedno je sigurno: Johannes Gutenberg je izumitelj tipografije s pokretnim metalnim slovima čime je Reformaciji znatno pomogao da ostvari svoje ciljeve. Za to su ga američki novinari proglasili “Čovjekom tisućljeća”.
Gutenberg je kao Johannes Gensfleisch rođen u Mainzu – vjerojatno
Rođen je oko 1400. godine, vjerojatno u Mainzu, ali možda i u obližnjem gradiću Eltvilleu s druge strane Rajne. Potječe iz bogate trgovačke obitelji Gensfleisch. Kasnije je promijenio svoje rođeno ime, kako je to tada bilo moderno, te uzeo ime obiteljskog imanja (“Hof zum Gutenberg”).
Pripreme u Strasbourgu
Johannes Gutenberg je možda studirao u Erfurtu. Na to upućuje jedan zapis u upisnim knjigama sveučilišta u tom gradu na istoku Njemačke. Oko godine 1428. je obitelj Gensfleisch napustila Mainz zbog sporova između vodećih gradskih obitelji. Nije zapisano gdje je Gutenberg nakon toga živio. Ono što se zna je da je njegovo prebivalište od 1434. bilo Strasbourg, odnosno Straßburg, jer je tada to bio njemački grad. U tom gradu su se Gutenbergu pružale mnoge prilike za zaradu. Tako se dokazao između ostalog u branši tiskanja kovanica i zlatarstva, osnovao jedno društvo za financiranje i proizvodio hodočasničke suvenire. Ukupno je proveo deset godina u tom danas francuskom gradu. Neke stvari upućuju na to da je upravo u tom gradu utro put svom kasnijem velikom izumu.
Prodor u Mainzu
Nakon povratka u Mainz nastavio je svoj rad na tiskarskom stroju uz pomoć poslovnog čovjeka Johannesa Fusta i pisara Petera Schöffera. Između 1452. i 1454. mu je konačno pošlo za rukom završiti svoj projekt pokretnih metalnih slova. A kako je Gutenberg bio i vješt zanatlija i poduzetnik spreman na rizik, izgradio je odmah i za to potrebni tiskarski stroj.
Pokretna metalna slova – to je ustvari bio Gutenbergov revolucionarni izum
Dotad su stoljećima knjige nastajale mukotrpnim ručnim pisanjem, često u pisarskim radionicama samostana. Samo kler i viši sloj stanovništva su si mogli uopće priuštiti te skupe proizvode – a kamoli ih znali čitati. No, od trenutka Gutenbergovog izuma su se slova mogla po volji kombinirati, čitave riječi i rečenice u samo jednom potezu tiskati na jednu stranicu i sve to se moglo reproducirati koliko god se htjelo. Izum koji je revolucionirao razmjenu znanja te nove ideje – za srednjovjekovne uvjete – u visokoj tiraži proširio među ljudima.
1450. godine je majstor pokrenuo svoj najambiciozniji naum: u okviru dvije godine je uz pomoć 20 radnika tiskao 180 primjeraka Lutherove Biblije. Nije to bila samo prva već i najljepša knjiga ikad tiskana, smatra Elke Schutt-Kehm.
Lutherove, a ponekad nazvana i Gutenbergova Biblija
Gutenbergova tehnika se proširila gotovo brzinom svjetlosti. Već su 1500. godine tiskare u čitavoj Europi proizvodile ne samo znanstvena djela već i pamflete protiv plaćanja za oprost grijeha i raskoši rimske kurije. Oko 100 godina kasnije su tiskane prve novine.
Azijski uzor?
No, je li Gutenberg doista bio prvi koji je omogućio tiskanje? Odgovor glasi: ne! Tiskanje s pokretnim slovima je u Kini razvijeno već u 11. stoljeću te u 13. stoljeću prošireno na Koreju. Međutim, dok su u Aziji slova za tiskanje bila pravljena od voska ili drveta, Gutenberg je razvio vlastitu tehniku pomoću jednog instrumenta za lijevanje i tiskarskog stroja. On je “prvi koncipirao serijsku proizvodnju normiranih dijelova”, navodi Schutt-Kehm. To je, kaže ona, bio sasvim drugi pristup i u tehničko-povijesnom smislu enorman korak.
Rekonstruirana Gutenbergova tiskara (Gutenbergov muzej u Mainzu)
3. veljače se 550 godina od smrti tog medijskog revolucionara obilježava u Mainzu, iako 3.2.1468. kao dan njegove smrti znanstveno uopće ne drži vodu. Jer, u knjizi umrlih pogrebnog bratstva St. Viktor u Mainzu se uzalud traži datum Gutenbergove smrti. Jedan istraživač je zaslužan za to što je 1910. taj datum krivo naveden kao Gutenbergov dan smrti, tvrdi bibliolog i izdavač godišnjaka o Gutenbergu Stephan Füssel.
No, svejedno je u stvari kad je točno Gutenberg rođen i kad je umro, njegov izum je revolucionirao svijet, ističe Elke Schutt-Kehm: “Gutenberg je demokratizirao znanje, napravio prvi korak ka znanju za sve ljude.”
DW.DE
- Autor Bettina Baumann
