Kraj bankarske tajne u Evropskoj uniji

Ministri finansija zemalja članica EU 14. oktobra su postigli sporazum o automatskoj razmjeni poreskih informacija o bankarskim računima pojedinaca, što je važno oruđe u suzbijanju izbjegavanja poreza. Kako je dogovoreno na sastanku u Luksemburgu, dogovor će se primjenjivati od 2017. godine, dok je samo Austrija odložila primjenu za 2018. Procjenjuje se da EU zbog utaja i izbjegavanja poreza gubi hiljadu milijardi evra godišnje.

Sporazum se zasniva na standardu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), čije članice su se obavezale da primjenjuju ta načela. Kao inspiracija je poslužio i američki zakon o oporezivanju računa u inostranstvu (Fatca), u skladu sa kojim je više evropskih zemalja potpisalo sporazume s Vašingtonom.

Automatska razmjena poreskih informacija smatra se efikasnim oružjem u borbu protiv utaja, jer de fakto uklanja bankarsku tajnu.

Novi standard će se primjenjivati na račune pojedinaca u inostranstvu. To je još veći korak nego što je inicijalno predviđano EU, budući da je ranije bilo riječi samo o kamatama koje liježu na račune.

– Bankarska tajna je mrtva u EU, rekao je evropski komesar za poreze Algidras Šemeta.

Razmjena podataka se zasniva na bilateralnim sporazumima između zemalja potpisnica. Članice EU su se obavezale da će novi mehanizam međusobno primenjivati već 2017. godine, sa izuzetkom Austrije koja je dala politički pristanak, ali je zatražila jednu dodatnu godinu iz tehničkih razloga.

Luksemburg je pristao na primjenu od 2017. godine nakon što je dobio uvjeravanje da će postojati svjetski standard u ovoj oblasti, rekao je za AFP jedan izvor iz Luksemburga.

– Ovo je pravi korak unaprijed koji će omogućiti “borbu protiv utaje poreza na svjetskom nivou – rekao je italijanski ministar finansija Pier Karlo Padoan, čija zemlja trentno predsjedava EU.

– Kada pogledamo dvije godine unazad, čak i neko ko nije baš sklon pretjerivanju može reći da smo postigli značajan uspjeh – rekao je njemački ministar finansija Volfgang Šojble.

Stati na put zloupotrebama zakona

Članice EU su potpisale i sa švajcarskom ministarkom ekonomije Evelin Vidmer-Šlumpf (Eveline Widmer-Schlumpf) zajedničku izjavu kojom se okončava sporazum o oporezivanju preduzeća. Do spora je došlo zbog poreskih režima za preduzeća koja žele da se registruju u Švajcarskoj.

Kako je rekao jedan evropski izvor, jedini cilj toga bio je privlačenje poreskih osnovica što je bilo “potpuno skandalozno”. On je postignuti sporazum okaraktrisao kao “značajan evropski uspjeh”.

Minisrti su razovarali i o načinima na koji multinacionalne kompanije izbjegavaju porez na preduzeća. Riječ je o aktuelnoj temi u Evropi, a prstom se ukazuje najviše na Irsku, Lukesmburg i Holandiju za koje Evropska komisija sumnja da nekim velikim preduzećima, prije svega američkim poput proizvođača elektronike Epl (Apple), internet prodavca Amazon i kafeterije Starbaks (Starbucks).

Francuski ministar Mišel Sapen (Michel Sapin) rekao je da su na sastanku svi ministri izrazili odlučnost da se ostvari brz napredak u ovom pogledu, iako to može da postavi “pitanja koja je malo teže riješiti u tri ili četiri zemlje”.

Irska je uostalom 14. oktobra, predstavljajući budžet za 2015. godinu, najavila da će ukinuti propust u poreskom sistemu, koji se pežorativno naziva “Dabl ajriš” (Double Irish), što u prevodu znači “duplo irsko”. Riječ je o metodi koju koriste američke multinacionalne kompanije da preko Irske profite registruju u poreskim rajevima. Komesar Šemeta je ovu najavu pozdravio nakon sastanka u Luksemburgu.

Ministri finansija su razgovarali i o mehanizmu koji preduzećima koja koriste patente omogućava da u nekim zemljama dobiju nižu stopu poreza na preduzeća.

Procjene

Procjenjuje se da u EU utaja i izbjegavanje poreza oštećuju budžete za hiljadu milijardi evra godišnje. Novac se gubi na različite načine – utaja poreza, polaganje u takozvane poreske rajeve bez prijavljivanja i plaćanja poreza, kao i agresivno poresko planiranje, gdje preduzeća i pojedinci koriste različite mogućnosti i propuste poreskih propisa kako bi umanjili iznos poreza.

Evropska komisija ukazuje da pojedinci imaju veliku korist ukoliko se ovome stane na put.

– Zamislite samo nove učionice za vašu djecu, bolnice za vašu baku, nove železničke linije i puteve koji bi se mogli finansirati tim novcem – navodi se na sajtu Komisije.

U krajnjoj instanci, kako se ističe, manje novca za ekonomsku i socijalnu politiku može da dovede do smanjenja javnih usluga i sporuje privrede.

Dodaje se i da je izbjegavanje i utaja poreza nefer.

– Zašto biste vi plaćali više poreza ili žrtvovali svoje javne usluge zbog toga što neko ne plaća udio koji mu sleduje?

Indikator