BiHPolitika

Sistemska ustavna diskriminacija koja pogađa sve građane bh. društva

Ni nakon 23 godine, Ustav BiH nije omogućio pripadnicima/ama nekonstitutivnih naroda da izaberu svog predstavnika/cu na izborima.

Iz Inicijative Građanke za ustavne promjene rekli su da je to nastavak sistemske ustavne diskriminacije koja, na ovaj ili druge načine,  pogađa sve građane i građanke bh. društva.

“Prazan glasački listić koji su pripadnici/e Ostalih ubacili/e u glasačku kutiju na ovogodišnjim Općim izborima 2018. godine je jasna poruka nadležnim vlastima i međunarodnoj zajednici da proses ustavnih reformi treba da se pokrene sa mrtve tačke”, rekla je Vildana Džekman iz Inicijative Građanke za ustavne promjene.

Dodaje da žene kao većinska populacija ovog društva snose najveći dio tereta ustavne diskriminacije.

“Nejednak pristup zdrastvenom sistemu, kao i nepristupačne i nejednake socijalne politike i porodična zaštita su rezultat  trenutnih ustavnih rješenja. I u ovoj godini građanke i građani BiH se i dalje suočavaju sa nastavkom problema od kojih izdvajamo samo neke: neujednačene porodiljske naknade (tamo gdje postoje) koje zavise od kantonalnih politika, neusklađene cijene lijekova, rascjepkanost zdrastvenog sistema na kantonalnom, entitetskom, i državnom nivou, nepostojanje alimentacionog fonda i drugi”, pojašnjava Vildana.

Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“ zahtijeva od nadležnih vlasti da započnu pregovore i razmatranje prijedloga i podnesenih amandamana na izmjene i dopune Ustava BiH. Pozivamo i predstavnike/ce međunarodnih aktera/ki da svojim uticajem i inicijativom započnu otvaranje pitanja ustavnih promjena i pokretanje javne rasprave o pitanjima učešća građana i građanki u ustavnim procesima.

“Platforma ženskih prioriteta sa amandmanima na Ustav BiH koju je Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“ uputila na razmatranje Vijeću ministara i Kolegiju Predstavničkog doma PS BiH još 2014. godine, a koja do sada nije razmatrana, je osnov za kreiranje boljih ustavnih rješenja kojima bi se podjednako od različitih vrsta diskriminacije zaštitili svi građani i građanke. Od  vlasti  i vladajućih političkih partija tražimo da uzmu u razmatranje ponuđena rješenja sadržana u Platformi ženskih prioriteta sa amandmanima na Ustav BiH i na taj način pokažu političku volju za rješevanje problema s kojima se svakodnevno susreću građani i građanke BiH”, ističe Vildana Džekman.

Predloženi amandmani na Ustav BiH koje je Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“ uradila su dobra podloga za zaustavljenje i dalje preveniranje ustavne diskriminacije građana, osobito građanki bh. društva.

Danase se obilježava 23. godišnjica od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a mnogi problemi sa kojima se naše društvo suočava stari su više od dvije decenije.

Nacionalne manjine u BiH, njih 17, nemaju prava, ali imaju obaveze kao i konstitutivni narodi. Njihova prava se krše unutar obrazovnog sistema, pri zapošljavanju, ali i sam Ustav BiH je diskriminatoran, što je dokazala i presuda u slučaju Sejdić – Finci.

Buka
Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close