Gordana Katana: Pozicije u državnoj vlasti su najveći nacionalni interes SNSD-a

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Bosni i Hercegovini je deblokiran, dogovori oko formiranja Vlade Federacije i sastava Vijeća ministra BiH okončani. Time su stvoreni i osnovni preduvjeti da se krene u provođenje ekonomsko-socijalnih reformi i ova država nakon godina stajanja u mjestu krene ka Evropskoj uniji. Ali u BiH ništa nije onako kako izgleda i kako se to očekuje.

Nije, pogotovo kada je dio onih od kojih zavisi hoće li ići naprijed ili ostati tapkati u mjestu SNSD. Svjedočili smo tome u bezbroj navrata posljednjih godina, svjedočimo i sada. Upravo u ponedjeljak, kada je Evropska unija ispunila svoj dio dogovora s ovdašnjim političarima odblokiravši SSP, iz Banje Luke je stigla poruka da će predstavnici SNSD-a i DNS-a osim Predstavničkog doma ubuduće bojkotovati i rad Doma naroda Parlamenta BiH. O Šefiku Džaferoviću i njegovoj političkoj, jer krivične odgovornosti za navodno počinjene ratne zločine nema, kao razloga zašto se Dušanka Majkić, Milica Marković i ostala družina ne pojavljuju na sjednicama Predstavničkog doma sve je rečeno. No bez njih se raditi može. A to što ti moralni čistunci preziru Džaferovića, ali ne i nezarađeni novac koji stavljaju u džepove, pitanje je njihovog obraza, ako ga uopšte imaju.

S Domom naroda situacija je znatno složenija. Bez delegata SNSD-a i DNS-a nema ni sjednica i nijedan zakon ne može biti donesen. I tako se i dolazi do suštine stvari. A ta je da se rukovodstvo SNSD-a neće lako pomiriti s činjenicom da više nisu onaj faktor koji odlučuje o bilo čemu što se BiH tiče. O tome kako su o BiH odlučivali svjedoči siromaštvo, nezaposlenost, armija mladih koji uče norveški, njemački, švedski, preškolovavaju se za medicinske sestre i vozače i čekaju da što prije odu iz zemlje zauvijek. I zato je za ovu zemlju vlast bez SNSD-a ravna dobitku na lutriji. Za SNSD stvari stoje drugačije. Jer državna vlast nije tek nekoliko ministarskih fotelja, već brojne pozicije u institucijama, agencijama, DKP mreži. U kojima je prethodnih godina bila uhljebljena armija partijskog članstva, pa njihove djece, uže i šire rodbine. Većinu njih čeka pakovanje kofera s pitanjem upućenom rukovodstvu SNSD-a: kud sad? A odgovora nema. U Republici Srpskoj SNSD vlast dijeli s DNS-om, socijalistima, naprednjacima i političkim preletačima kojima ministarske pozicije nisu dovoljne. I dok se još čeka nova raspodjela direktorskih pozicija u entitetskim preduzećima i institucijama jasno je da će ona biti na uštrb samo te stranke.

Ali da se vratimo na državni nivo. Da nije situacija u ovoj zemlji ovako složena, poput vica zvučalo bi obrazloženje Nikole Špirića da SNSD ne blokira državne institucije, “već samo štiti svoj izborni rezultat”. Zaštita izbornog rezultata u praksi se svela na otimačinu za pozicije u državnim parlamentarnim komisijama ne bi li tako nastavili svoj utjecaj na institucije vlasti. Ognjen Tadić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH, objasnio je da su u ranijim periodima srpski delegati Dom naroda blokirali kada su procjenjivali da su ugroženi interesi RS-a, srpskog naroda ili Dejtonskog sporazuma. Pa se tako jedini logičan zaključak izvlači da je zbog neimenovanja Nikole Špirića za predsjedavajućeg parlamentarne komisije za praćenje i rad Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, on najveći nacionalni interes SNSD-a.

Čak i kada bi se popustilo pred ovom ucjenom SNSD-a, čak i kada bi ona bila posljednja, malo je vjerovatno da bi to značilo i kraj blokada državnih institucija. Jer uspostava BiH kao funkcionalne države i ispunjavanje uslova prije nego se podnese kredibilna aplikacija za članstvo u Evropskoj uniji znači i ozbiljnu reformu zakonodavstva. Na to je prije nekoliko dana u Banjoj Luci upozorio zamjenik ambasadora Slovenije u BiH David Brozina. “BiH nije posebna zemlja i za nju neće važiti posebni uslovi tokom procesa pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. Subjekti prava u EU su države, a ne regije, kantoni, entiteti i postoje jasne regulative šta država mora da radi, a regije mogu i ne moraju. Primjer toga su i uspostava državne agencije za kontrolu hrane, državna komisija za subvenciju poljoprivrede, Agencija za kontrolu okoliša, energetski državni regulator…”, pojasnio je Brozina. I dok je o tome govorio, svakom iole upoznatom s ovdašnjim političkim prilikama u ušima je odzvanjalo SNSD-ovo mantranje kako “prenosa nadležnosti biti neće”.

Zastupnica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon stoga je u pravu kada kaže da iskustva o načinu ponašanja pojedinih političara u BiH govore “da se njima ne žuri, da uživaju u stanju status quo, jer su zatvorene elite koja brinu samo o svojim interesima”. “Kada se ide u Evropsku uniju to je borba protiv kriminala i korupcije, a oni od toga imaju koristi i to ne žele”, podvukla je Fajon.

Evropska unija pružila je ruku BiH i sada je sve na ovdašnjim vlastima. Hoće li zemlju pokrenuti naprijed ili je ostaviti da se koprca u mjestu? Zvaničnici EU vjeruju da će godina pred nama donijeti konkretne rezultate i da potpisi koje su bh političari stavili na izjavu o evropskom putu, neće, ponovo, ostati mrtvo slovo na papiru. Jer u protivnom, poručila je Fajon, “EU će zakočiti i neće biti ponovo interesa za BiH”.

PIŠE: Gordana KATANA – Oslobođenje